<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Razgovarali smo sa najpoznatijim istraživačkim novinarima iz Hrvatske: Mi samo radimo svoj posao (AUDIO)

Desk

Razgovarali smo sa najpoznatijim istraživačkim novinarima u Hrvatskoj

04. oktobar 2021, 12:02

 

 

 


Upravo objavljeni Pandorini dokumenti ponovo su na pijedestal stavili istraživačke novinare, kao moderne pse čuvare demokratije i slobode izražavanja.

Preko 100 istraživačkih novinara pregledalo je 11.9 miliona dokumenata iz 14 pružalaca offshore-usluga. Novinari su otkrili povezanost 35 bivših i sadašnjih svjetskih vođa sa 11 kompanija, od kojih jedna ima imovinu vrijednu 30 miliona dolara.
 

Istraživačko novinarstvo - šta je to?

Standardno izvještavanje o svakodnevnim novostima najčešće je reaktivno, što znači da zavisi od materijala koji osiguraju drugi. Tu spada prenošenje saopštenja institucija, kompanija, organizacija, javnih ličnosti, prenošenje izjava i informacija sa press konferencija, prenošenje servisnih vijesti itd. Većina medijskog sadržaja objavljenog na internet-portalima zasniva se na toj vrsti sadržaja.

Nasuprot tome, istraživačko izvještavanje ovisi o materijalu skupljenom ili nastalom putem vlastite inicijative novinara/ke i često uključuje dugotrajan i rad na otkrivanju kompleksnih informacija, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Ova vrsta novinarstva obuhvata otkrivanje stvari koje su na neki način skrivene od javnosti, uglavnom od strane nekoga na poziciji moći. Zbog toga se istraživački novinari/ke najčešće bave temama vezanim za kriminal i korupciju, te njihovo istraživanje podrazumijeva prikupljanje dokaza koje sliči policijskoj istrazi. No, za razliku od policijskih i sličnih istraga, čiji se nalazi po pravilu ne komuniciraju sa javnošću već samo sa nadležnim pravosudnim institucijama, osnovna svrha istraživačkog novinarstva je upravo da rasvijetli i javnosti prikaže činjenice koje utvrdi.

Istraživački novinari - junaci našeg doba?

Prije desetak dana u Rovinju održan je Weekend Media Festival koji je okupio stručnjake iz oblasti medija, PR-a i komunikacija. Ovaj događaj u toku tri dana ujedinio zainteresovane za trendove i novitete u medijskom i agencijskom svijetu, tehnologiju i IT.

14. izdanje jednog od najpoznatijeg regionalnog festivala održano je u prostorijama stare Tvornice duhana pod sloganom  „I love Weekend“ slavio je život, ljubav i zajedništvo. Održani su paneli, predavanja sa poznatim stručnjacima iz ovih oblasti.

Jedan od panela na ovogodišnjem Rovinj media festivalu posvećen je upravo istraživačkom novinarstvu

Glavna lica panela „Junaci našeg doba – istraživački novinari“ bili su poznati hrvatski novinari Ivan Pandžić (24 sata), Denis Mahmutović (24 sata), Danka Derifaj, (Potraga, RTL Hrvatska), Mato Barišić (Provjereno, Nova TV) i Drago Hedl (Telegram Media Grupa) koji su poznati po tome što redovno umjesto institucija obavljaju njihov posao.

„Iako je u javnosti sveprisutna tvrdnja da sloboda medija nije upitna, često svjedočimo tome što sve istraživački novinari doživljavaju kada nekome njihovo izvještavanje ne odgovara. Prijetnje i tužbe samo su neka od iskustava s kojima se novinari nerijetko suočavaju zbog obavljanja svog posla“, naglasila je reporterka Potrage, Danka Derifaj.

Da se kao društvo teško borimo s korupcijom istraživački novinari jako dobro znaju, a složili su se i da pokušaji mita u njihovom poslu nisu stran pojam. To nije jedini problem građana Hrvatske: „Veći problem od korupcije je politička i građanska kultura, koja je nažalost izrazito slaba. Stav ‘neka je krao, ali je i nama dao’ najveći je problem“, rekao je Ivan Pandžić, novinar 24 sata.

Pandžić priča o tome za BUKU.

Istraživačko novinarstvo zahtijeva mnogo vremena i resursa, a samim tim i riješenost novinara/ki i urednika/ca da se određenoj priči posveti. To može značiti da se jedna ili više osoba iz redakcije bavi samo jednom istraživačkom pričom kroz duži vremenski period.

To je nešto što sebi ne može priuštiti svaki medij, jer se na taj način ne proizvode svakodnevni sadržaji kojima se “pune” stranice novina ili portala. Pored toga, nije svaki medij spreman suočiti se sa pritiscima koji neminovno prate istraživanje kriminala i korupcije, naročito kada su isti prisutni na najvišim nivoima vlasti.