Prema podacima Ministarstva turizma Hrvatske, od početka 2021. godine do 18. avgusta ostvareno je 55.3 miliona noćenja čime je premašen broj noćenja iz cijele 2020. godine kada je u dvanaest mjeseci ostvareno 54.4 miliona noćenja
Od ukupnog broja noćenja u 2021. godini 46.6 miliona su ostvarili strani turisti, dok su 8.7 miliona ostvarili turisti iz Hrvatske.
Od početka ove godine ujedno je ostvareno i 9 miliona turističkih dolazaka, odnosno Hrvatsku je u ovoj godini posjetilo već 1.2 miliona turista više nego li protekle godine.
Bitnije od broja samih turista jesu prihodi koji se ostvaruju.
Poreska uprava Hrvatske saopštila je da je prošle sedmice u svim djelatnostima iz sistema fiskalizacije vrijednost fiskalizovanih računa povećana za 33 posto u odnosu na istu sedmicu 2020. godine, a za 17 posto u odnosu na isti period 2019. godine.
U ugostiteljstvu i turizmu je fiskalizovano 143,1 milion kuna računa, što je na godišnjem nivou porast za 15 posto, a njihova vrijednost je porasla za 61 posto, na 13,8 milijardi kuna.
Ugostiteljstvo i turizam, ipak, u odnosu na pretpandemijsku godinu i dalje bilježe osjetnije minuse s 35 posto manjim brojem računa i 17 posto manjim iznosom tih računa.
Ali sa druge strane, teško je bilo za očekivati da će ovoliki prihodi uopšte i biti relizovani s obzirom na neizvjesnost izazvanu pandemijom te otvaranje i zatvaranje granica, odnosno uslovima za ulaske i izlaske iz zemalja koje najviše gravitiraju ka hrvatskoj obali.
U Hrvatskoj trenutno boravi više od milion turista. Od stranih turista najviše je Nijemaca (297.000), Poljaka (81.000), Slovenaca (74.000) i Italijana (61.000). Najviše turista trenutno boravi u Istarskoj (283.000), Primorskoj-goranskoj (187.000) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (184.000).
U proteklim danima imali smo priliku uvjeriti se šta znače gužve na jadranskoj obali, pogotovo na Makarskoj rivijeri. Makarska je "puna ko šipak", svi kafići restorani su bili puni u momentu kada smo šetali makarskom rivom. Na glavnoj plaži i šetnici se možete osjećati klaustrofobično, pogotovo ako niste bili u prilici putovati protekle dvije godine.
Slična je situacija i u Brelima, hotelski i privatni smještajni kapaciteti su popunjeni, mještani nam govore da je od 15.7 krenuo turizam "kao nekada" a da je cijeli šesti mjesec podbacio. U svakom slučaju, s obzirom na situaciju ovo je sve dobro.
A cijene? Pa prave morske...
Tako ćete u Brelima popiti mali espresso za 10 kuna ( oko 2,5 KM ), velika kafa sa mlijekom je 13 kuna ( 3,5 KM ). Točeno pivo je od 20 - 30 kuna ( dakle do 8 KM ), ali možete na plažnom frižideru popiti konzervu domaćeg ili stranog piva za 17 kuna ( oko 4,5 KM ). Sokovi su od 18 - 25 kuna, flaširana voda oko 15tak kuna.
Flašica vode na frižideru na plaži je 10 kuna (2,5 KM) dok je u prodavnici cijena te iste vode oko 6 kuna (1,5 KM ). Cijene u prodavnicama su skoro kao kod nas, pri tome nemojte zaboraviti da su alkohol i voda uvijek bili višestruko skuplji u odnosu na cijene kod nas.
Restoranska hrana je za nekih 20tak posto poskupila u odnosu na prošlu godinu, pa su tako pice od 50 kuna pa nadalje. Opet, postoji mogućnost da prođete jeftinije, pa tako mžete naći i porodičnu picu za 70 kuna.
Pljeskavice i kebabi su oko 30 kuna, dok za ozbiljnji obrok morate izdvojiti minimalno 60 Kuna (15 KM) - to je početna cijena i odnosi se na salate.
Ako želite ribu, cijene su od 100 pa naviše, porcija lignji je oko 100 kuna ( 25 KM).
Kugla sladoleda je 10 kuna.
Što se tiče smještaja - u Brelima se cijene kreću od 80 EURA naviše, s tim da je praktično nemoguće u ovom periodu naći bilo kakav smještaj.
Iznajmljivanje ležaljki i suncobrana je 40 - 50 Kuna za ležaljku a između 20-30 kuna za suncobran.
U svakom slučaju, "kalkulirani rizik" sa pandemijom se Hrvatskoj isplatio ponovo, vidjećemo uskoro koja će biti cijena istog. A obzirom na Evropsku korona mapu, koja je Hrvatsku smjestila ponovo u narandžasto, mogu se očekivati gužve do kraja avgusta ali i u septembru.
