<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Revizija "češljala" javne nabavke u zdravstvu RS. Rezultati su zabrinjavajući.

Desk

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je na osnovu Zakona o reviziji javnog sektora Republike Srpske, a u skladu sa ISSAI standardima revizije, provela reviziju učinka „Upravljanje centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu.

19. august 2019, 10:51

 

Svrha ove revizije učinka je da se ispita upravljanje centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu Republike Srpske i uticaj na funkcionisanje javnih zdravstvenih ustanova, kao i usluge koje pružaju javne zdravstvene ustanove, te da se na osnovu ispitivanja ponude preporuke čija implementacija od strane nadležnih institucija može unaprijediti uspješnost javnih nabavki u zdravstvu Republike Srpske.

Centralizacija javnih nabavki u zdravstvu Republike Srpske u praksi je prisutna unazad preko jedne decenije, međutim nisu u potpunosti uspostavljene pretpostavke pravne, organizacione i upravljačke prirode koje bi bile u funkciji uspješnog funkcionisanja centralizovanih javnih nabavki.

Revizija kaže kako planiranje javnih nabavki u zdravstvu Republike Srpske rezultira sa planovima javnih nabavki koji se razlikuju po svojoj formi, sadržaju, strukturi i suštini, te su međusobno neuporedivi. Formalne i suštinske razlike u planovima javnih nabavki su posljedica nepostojanja metodologija utvrđivanja potreba i planiranja, manjkavosti i/ili nedosljednosti u primjeni internih procedura i nedostatka komunikacije i koordinacije između ugovornih organa, odnosno učesnika u centralizovanim javnim nabavkama. 

"Planiranju javnih nabavki u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u iznosu od skoro 400 miliona KM u posmatranom periodu 2016-2018. godina nije prethodio postupak prikupljanja potreba za lijekovima i medicinskim sredstvima od javnih zdravstvenih ustanova za čije potrebe su se planirale i provodile javne nabavke" stoju u Reviziji učinka.

Izražene su, a nedokumentovane, razlike između prijedloga i usvojenih planova javnih nabavki koji se odnose na javne zdravstvene ustanove, kao i izmjene i dopune planova javnih nabavki koje su neusaglašene sa javnim zdravstvenim ustanovama.

"Planiranje javnih nabavki u javnim zdravstvenim ustanovama se odvija u uslovima neblagovremenog ugovaranja pružanja zdravstvenih usluga između Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i javnih zdravstvenih ustanova. Neblagovremeno ugovaranje između Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i javnih zdravstvenih ustanova reflektuje se na realnost i kvalitet planova javnih nabavki i usklađenost planova javnih nabavki i drugih planskih dokumenata. Prisutna je nedosljednost u prikupljanju, utvrđivanju i iskazivanju potreba za lijekovima i medicinskim sredstvima kao bitna aktivnost u planiranju javnih nabavki. Učestale su i nedokumentovane izmjene planova javnih nabavki. U posmatranom periodu izražene su razlike u utvrđivanju potreba i planiranju javnih nabavki, što je dalo za rezultat tri različite prakse planiranja javnih nabavki" nalazi su Revizije.

Planiranju, pripremi i provođenju centralizovanih javnih nabavki nije prethodilo organizovano i plansko istraživanje i analiza tržišta lijekova i medicinskih sredstava

"Postupci javnih nabavki za pojedine predmete javnih nabavki nisu pokretani pravovremeno, već po isteku važećih okvirnih sporazuma i ugovora. Potrebno vrijeme za provođenje centralizovanih javnih nabavki lijekova sa Osnovne bolničke liste se kretalo od 3 do 6,5 mjeseci, dok su postupci nabavke medicinskih sredstava vremenski trajali duže, sa izraženim varijacijama između pojedinih vrsta medicinskih sredstava u rasponu od 6 do 16 mjeseci.Na trajanje postupaka javnih nabavki uticalo je i trajanje žalbenog postupka izvan nadležnosti ugovornog organa koje se kretalo od 12 do 125 dana i u većini slučajeva izlazilo iz okvira zakonom propisanih rokova" piše u reviziji učinka "Upravljanje centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu Republike Srpske" 


Značajan broj postupaka centralizovanih javnih nabavki nije bio uspješan iz razloga nedovoljno prisutne konkurencije, kvaliteta tenderske dokumentacije, nepravovremenog pokretanja postupka, trajanja postupka, izbora i primjene kriterijuma, toka i ishoda žalbenog postupka. Uspješnost postupaka za javne nabavke lijekova sa Osnovne bolničke liste se kretala od oko 15 do 85%, za medicinska sredstva od oko 20 do 80%, dok pojedini predmeti javnih nabavki nikada nisu imali uspješan ishod. Nabavka lijekova sa Osnovne bolničke liste pokazuje da su tri i više ponuda kao dovoljan nivo konkurentnosti postignuti u svega 20% do 30% lotova.

"Utvrđeno je da su za iste predmete javnih nabavki Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i javne zdravstvene ustanove postizali različite cijene. Po pravilu niže nabavne cijene su postizane u centralizovanim javnim nabavkama, mada je bilo i izuzetaka od pravila kada su niže nabavne cijene postizale javne zdravstvene ustanove koristeći mehanizme i mogućnosti koje pruža Zakon o javnim nabavkama. Postojale su i razlike u nabavnim cijenama istih predmeta javnih nabavki i između javnih zdravstvenih ustanova" stoji u Reviziji.

Revizija nadalje tvrdi kako su se problemi u centralizovanim javnim nabavkama odrazili na funkcionisanje javnih zdravstvenih ustanova i pružanje zdravstvenih usluga. Ispoljeni rizici i posljedice su se ogledale u prisutnim nestašicama lijekova i medicinskih sredstava, koje su javne zdravstvene ustanove najčešće prevazilazile putem sopstvenih paralelnih/vanrednih javnih nabavki, te upućivanjem pacijenata da sami pribave lijek ili medicinsko sredstvo za pružanje zdravstvene usluge što je dalo za rezultat značajan obim refundacije troškova osiguranim licima.

U posmatranom periodu, Fond zdravstvenog osiguranja i javne zdravstvene ustanove su provele 1640 postupaka vanrednih javnih nabavki u vrijednosti od skoro 12 miliona KM, kako bi premostile nestašice lijekova i medicinskih sredstava koje su se javljale zbog neuspješnih centralizovanih javnih nabavki. Iz istog razloga, u posmatranom periodu je refundirano osiguranim licima oko 5,5 miliona KM samo na ime troškova za lijekove koje su sami pribavljali.

Revizija tvrdi kako u zdravstvu Republike Srpske nije uspostavljen adekvatan sistem kontrole, izvještavanja, monitoringa i evaluacija koji bi bio efektivan mehanizam u upravljanju javnim nabavkama.

Osnovni zaključak ove revizije je da se centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu Republike Srpske u prethodnom periodu nije upravljalo u skladu sa principima ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, što je imalo uticaj na ostvarivanje osnovnih principa zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj.

U skladu sa osnovnim zaključkom, utvrđeni su i pojedinačni zaključci. Za uspješno funkcionisanje centralizovanih javnih nabavki nisu u potpunosti ispunjene osnovne pretpostavke pravne, organizacione i upravljačke prirode.

Planiranje javnih nabavki u zdravstvu Republike Srpske se provodilo kroz dva odvojena i međusobno nepovezana procesa planiranja, jedan u javnim zdravstvenim ustanovama, drugi u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, bez uspostavljene potrebne koordinacije.

Planiranje javnih nabavki nije bilo u funkciji uspješnog upravljanja centralizovanim javnim nabavkama u zdravstvu Republike Srpske. Postupci centralizovanih javnih nabavki se ne pokreću pravovremeno, traju po nekoliko mjeseci i dovede do diskontinuiteta u javnim nabavkama. U postupcima javnih nabavki nije ostvarena potrebna i dovoljna konkurencija, a koja se odrazila i na uspješnost postupaka javnih nabavki i na snabdijevanje javnih zdravstvenih ustanova lijekovima i medicinskim sredstvima. Nefunkcionalnost centralizovanih javnih nabavki je uticala da javne zdravstvene ustanove iznalaze alternativna rješenja u pogledu javnih nabavki lijekova i medicinskih sredstava. Centralizovane javne nabavke nisu omogućile da se u potpunosti ostvare očekivane koristi od centralizovanih javnih nabavki i uticale su na funkcionisanje javnih zdravstvenih ustanova i pružanje usluga zdravstvene zaštite.

Postojeći sistem kontrole, izvještavanja i monitoringa ne omogućava sistemsko praćenje funkcionisanja centralizovanih javnih nabavki i ne pruža dovoljno pouzdanih podataka i informacija za uspješno upravljanje javnim nabavkama u zdravstvu Republike Srpske


Na osnovu nalaza i zaključaka, zasnovanih na relevantnim, pouzdanim i dovoljnim revizijskim dokazima, kreirane su preporuke revizije. Preporuke se upućuju institucijama koje imaju nadležnosti u pogledu upravljanja javnim nabavkama u zdravstvu Republike Srpske, a to su: Vlada Republike Srpske, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i ugovorni organi u zdravstvu Republike Srpske.