<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Sačuvajmo naše rijeke dok to možemo!

VREMENA JE SVE MANJE:

Danas se obilježava Svjetski dan rijeka...

27. septembar 2019, 7:48

 

Koalicija za zaštitu rijeka BiH pozvala je građane da zajedno obilježe Svjetski dan rijeka na Trgu Oslobođenja u Sarajevu danas 12 časova.

U okviru kampanje Suha korita rijeka BiH, Koalicija je u avgustu organizovala akciju prikupljanja fotografija iz cijele BiH koje prikazuju suha korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati hidroelektrana.

 


 Fotografije su tokom prethodnih mjesec i po dana objavljivane na Facebook stranici Koalicije, a u petak će biti izložene na Trgu Oslobođenja.

"Ovo javno okupljanje je naš odgovor vlastima na njihovo višegodišnje oglušivanje po pitanju regulacije ekološki prihvatljivog protoka. Na fotografijama suhih korita naših rijeka na kojima su izgrađeni vodozahvati se jasno vide tragične posljedice koje male hidroelektrane ostavljaju iza sebe. Mi, građani ove zemlje, moramo tome stati na kraj", poručuje Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.
 

Miloš nam u razgovoru za BUKU govori o stanju sa rijekama u BiH i važnosti njihovg očuvanja.

Miloše, šta je planirano na obilježavanju Svjetskog dana rijeka 27. septembra?

Koalicija za zaštitu rijeka BiH unazad mjesec i po dana provodi kampanju na svojoj Facebook stranici kako bi javnosti približila problematiku suhih korita rijeka širom ove zemlje, kao posljedice sveopšte gradnje hidroelektrana. Svjetski dan rijeka je idealan datum kako bismo i putem javne akcije ukazali na ovaj problem, tako da će građani na Trgu Oslobođenja u Sarajevu u 12h imati priliku da vide pokretnu izložbu fotografija koje su nam čuvari rijeka slali tokom prethodna dva mjeseca.

 

 

U kakvom su stanju rijeke u BIH?

Kada sam ja bio dječak, a od toga nije prošlo ni deset godina, moja raja i ja smo ljetne dane masovno provodili na različitim riječnim kupalištima. Danas, ta kupališta uglavnom ne postoje, jer je vodostaj tokom ljetnjih mjeseci drastično nizak. Ondje gdje to nije slučaj, rijeke su prljave od mulja i smeća ili su zagađene kanalizacionim ispustima i kojekakvim hemikalijama koje se ispuštaju iz fabrika. U Jablanici imamo slučaj gdje su kupališta na rijeci Doljanci uništena, a sve kako bi jednom čovjeku novac iz hidroelektrane kapao u džep.

Da li smo svjesni važnosti rijeka za našu zemlju?

Mislim da deklarativno jesmo, ali da u praksi nastaju problemi. Ipak, moramo govoriti o pozitivnim primjerima, što svakako jesu ljudi iz Kruščice i Gotuše, koji su svojim tijelima odbranili rijeke od halapljivih investitora i njihove mašinerije. Moramo govoriti o ljudima koji će i sutra biti u Sarajevu, po ko zna koji put ističući to da mi drugih rijeka nemamo i da ih moramo čuvati. Moramo biti svjesni toga da ukoliko nismo spremni da iza svojih riječi čvrsto stanemo i da djelujemo u skladu sa svojim uvjerenjima, nemamo velike šanse da rijeke odbranimo i sačuvamo. Moramo imati ideale od kojih nipošto ne smijemo odustati.

Godinama se rijeke samo iskorištavaju, dokle se može tako raditi? Ko je najveći krivac za takav odnos prema rijekama?

Tome se trebalo stati u kraj odavno. Država je ta koja je to trebala da uradi. Znate, svaka ozbiljna država se stara o svojim resursima. Ova naša se ne stara niočemu. Ona samo sprovodi ono što joj se prstom zaprijeti da mora. To je zaista tužno.

Šta ostaje od rijeka nakon što ih preuzmu hidroelektrane?

Ostaje ruglo. Ostaju suha korita. Nakupljaju se mini deponije plastike i čega sve ne. Dolazi do masovnog pomora ribe. Dolazi do nestanka ugroženih vrsta ribe. Dolazi do sječe šuma, kako bi se izgradili pristupni putevi, te postavili dalekovodi. Klizišta postaju opšta pojava. Od takvog stanja niko u ovoj državi nema ništa, osim što se pojedinci materijalno obogate. Zapitajte se, zar u takvom društvu zaista želimo živjeti?

 

Šta je ekološki prihvatljiv protok rijeka?

Ekološki prihvatljiv protokpredstavlja minimalni protok vode koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu. Prekomjerno zahvatanje vode za proizvodnju električne energije kod hidroenergetskih objekata ugrožava obezbjeđivanje ekološki prihvatljivog protoka. Iz ovoga se da zaključiti da ukoliko ekološki prihvatljiv protok nije zakonski regulisan te ukoliko se postojeći zakon ne primjenjuje, rijeke na kojima su izgrađene hidroelektrane nemaju neku veliku šansu da opstanu.

Kako možemo sačuvati naše rijeke?

Tako da uvedemo moratorijum na izgradnju hidroelektrana te da pređemo na izgradnju vjetro i solarnih elektrana, koje i jesu obnovljivi izvori energije. To moramo uraditi prije nego se dovedeno u situaciju iz koje nema povratka. Kad u računicu uzmemo to da je u narednim godinama planirana izgradnja više hidroelektrana nego što imamo rijeka, jasno nam je da nismo daleko od te bezizlazne situacije. Zato je potrebno da gradnji hidroelektrana kažemo jedno ogromno NE, dok još nije kasno.

Okupljanje u Sarajevu je dio kampanje “Čuvari rijeka” koja se implementira kroz Eko BiH projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Ministarstvo spoljnih poslova Češke Republike kroz program Transition.