<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

SAD JE PUNO JASNIJE: Koliko radnika u RS prima minimalnu platu, koliko prosječnu, a koliko ih zarađuje više od 1.200 KM

ZVANIČNI PODACI

Vodeći ljudi u državi nas već godinama ubjeđuju kako je živjeti ovdje sve bolje i lagodnije. Hvale se da su plate porasle, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana. 

23. septembar 2019, 8:26

 

Ali prava istina je mnogo sumornija.

Kakva je zaista situacija, najbolje pokazuju  podaci pristigli iz Poreske uprave Republike Srpske koje je zatražila narodni poslanik Jelena Trivić.


Gotovo polovina zaposlenih radnika prima platu manju od 600 KM, tačnije njih 104.038, dok je u istom tom mjesecu prosječna neto plata zaposlenih u Republici Srpskoj iznosila 910 KM.

Prema platnim razredima, radnici u RS su u juni 2019. godine, primali sljedeće neto iznose:

do 449 KM

16.795

450 KM

18.396

od 451 do 500 KM

37.468

od 501 do 600 KM

31.379

od 601 do 700 KM

23.044

od 701 do 800 KM

22.639

od 801 do 1.000 KM

32.277

od 1.001 do 1.200 KM

27.692

Preko 1.200 KM

48.852

UKUPNO

258.542


Život sa 7,5- 8,5 maraka dnevno

I nedovoljna prosječna plata od 910 KM za mnoge građane Republike Srpske je samo dalek san, jer svaki sedmi radnik radi za iznos manji od 450 KM. 

U udruženjima potrošača kažu da njihovo preživljavanje započinje onoga trenutka kada državi plate sve komunalne usluge, a ostatak novca rasporede na dnevni nivo od po 7,5- 8,5 maraka.

A takvu situaciju, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, viđamo svaki dan.

Hrana se kupuje na akcijama, meso, takođe kupljeno na akcijama, jede se svaki treći dan, voće se kupuje na komad, odjeća u second hand trgovinama. O odlasku stomatologu, u pozorište ili bioskop odavno se ni ne razmišlja, jer treba preživjeti sa manjom gramažom većine proizvoda, a cijenama većim nego u zemljama Evropske unije. 

Veliki broj građana preživljava sva poskupljenja podižući kredite, kako u bankama, tako i u mikrokreditnim organizacijama, da bi platili čak i elementarne potrebe poput struje i vode, ali i sve skuplje lijekove i liječenja, nabavku ogreva, udžbenika za djecu i mnogih drugih potrepština. 

Preživljavanje je dio začaranog kruga u kojem se vrti većina građana koja živi od minimalnih primanja. Stoga je u našoj zemlji neophodno uraditi socijalnu kartu, da se vidi pravo stanje stvari, pa da se na osnovu toga prilagodi i izradi minimalna potrošačka korpa, koja će biti pravi odraz stanja i potreba na tržištu”, smatra Marić.

I kada sve saberemo i oduzmemo, izgleda da će statistika o prosječnoj plati i dalje ići naruku isključivo političarima. Od nje građani teško da će imati bilo kakvu korist.