SAMI POKUŠAJTE RIJEŠITI TEST: Prvi put u BiH počelo PISA testiranje

Sedam hiljada učenika prvih razreda srednjih škola danas po prvi put u BiH u okviru PISA istraživanja testiraju svoje znanje i vještine iz tri oblasti: čitalačka, matematička i pismenost iz prirodnih nauka. PISA test nije klasično ispitivanje naučenog gradiva već je to ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno učestvovanje u današnjem društvu.

Buka/T.Čalić / 04. April 2018

Time ćemo konačno dobiti odgovor, kakav nam je obrazovni sistem i koliko su znanja stečena u bh. školama primjenjiva u svakodnevnom životu. Mnogi prosvjetni radnici i stručnjaci u ovoj oblasti već godinama bezuspješno naglašavaju kako je srednje i osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini zastarjelo, nefleksibilno, podijeljeno i podređeno interesima vladajućih političkih elita, zbog čega najviše ispaštaju djeca. Ističu i da je dobar dio gradiva nepotreban, prevaziđen i enciklopedijskog karaktera, neadekvatne terminologije, da u školama nema daljeg usavršavanja, te da nam đaci  i pored munjevitog razvoja nauke, tehnologije  i informatike uče iz knjiga koje datiraju i iz 1994. godine. 

Nesumljivo je, za bh. školstvo slijedi trenutak istine. 

Inače dosadašnji rezultati PISA testiranja 15-godišnjaka pokazali su kako je znanje učenika u regiji ekvivalentno ekonomskom razvoju države. 

Tako, na primjer, Slovenci, sa zauzetim 11. mjestom prednjače u odnosu na druge zemlje. Slijede Hrvatska 36., Crna Gora 56., Makedonija 70. te Kosovo 71. mjesto. Prema prošlogodišnjim rezultatima PISA testova, mladi iz Singapura su tradicionalno pokazali najbolje rezultate. Pored Japana, na vrhu liste su specijalne kineske administrativne oblasti Hong Kong i Makao, dok je prva evropska zemlja na listi Estonija.

Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. Ovo su neki od objavljenih primjera zadataka. 

 


Primjer zadatka: Matematička pismenost

Zadatak 1

Na svom imanju u obliku kvadrata farmer je posadio stabla jabuke. Da bi zaštitio jabuke od vjetra, posadio je stabla četinara oko ograde

Na slici možete vidjeti izgled farmerovog imanja sa stablima jabuka i četinara za različite vrijednosti broja (n) redova stabala jabuka:

 

Slika 1

 

Pitanje br. 1:

Popuni tabelu

 

Slika 2

 

Odgovor:

 

Slika 3

 

Pitanje br. 2

Dvije su formule pomoću kojih možete izračunati broj stabala jabuka i četinara za gore navedeni uzorak:

Broj stabala jabuke = n²

Broj stabala četinara = 8n

Pri čemu je broj redova sa stablima jabuka.

Postoji vrijednost za koju je broj stabala jabuka jednak broju stabala četinara. Odredite vrijednost i prikažite postupak izračunavanja.

Odgovor: n=8, a algebarski postupak je jasno prikazan:
n²=8n, n²-8n=0, n(n-8)=0, n=0 i n=8, pa je n=8

  

Pitanje br. 3

Pretpostavimo da farmer želi da napravi mnogo veći voćnjak, sa više redova drveća. Koja veličina brže raste kada se voćnjak povećava: broj stabala jabuka ili broj stabala četinara? Objasnite kako ste došli do odgovora.

Odgovor: Tačan odgovor je broj stabala jabuke sa sljedećim mogućim objašnjenjima:
-     Broj stabala jabuke je nxn, a broj stabala četinara je 8n; u obje formule postoji činilac n, ali u prvoj formuli postoji i drugi činilac n koji se povećava, dok se u drugoj formuli činilac 8 ne mijenja. To znači da broj stabala jabuke brže raste.
-     Broj stabala jabuke raste brže jer je taj broj kvadrat broja n, dok je broj stabala četinara proizvod broja n sa 8.
-     Broj stabala jabuke je kvadrat. Broj stabala četinara je linearan, pa broj stabala jabuke raste brže.
-     Odgovori mogu uključivati i grafikone koji pokazuje da je n² veće od 8n ako je n veće od 8.

 

Zadatak 2

Potrebno je da dizajnirate novi skup kovanica. Kovanice se prave od srebra, kružnog su oblika i različitih prečnika.

 

Slika 4

 

Istraživači su došli do zaključka da idealan skup kovanica treba da zadovoljava sljedeće uslove:

  • prečnici kovanica ne bi trebalo da su manji od 15 mm i veći od 45 mm.
  • prečnik svake kovanice mora biti bar za najmanje 30% veći od prethodne.
  • proizvode se samo kovanice čiji su prečnici cijeli brojevi izraženi u milimetrima (npr. 17 mm je dozvoljeno, 17,3 mm nije).

 

Pitanje:

Potrebno je da dizajnirate skup kovanica koje zadovoljavaju gore navedene uslove. Počnite sa kovanicom od 15 mm tako da vaš skup sadrži što je moguće više kovanica. Odredite prečnike kovanica.

Komentar: Cilj ovog zadatka je razumijevanje i korištenje složenih informacija pri izračunavanju.
Odgovor: 15 – 20 – 26 – 34 – 45. Rješenje je moguće predstaviti i crtežom kovanica sa tačnim prečnicima.

 

 

Zadatak 3

Na sljedećem grafikonu prikazana je prosječna visina dječaka/mladića i djevojčica/djevojaka u Holandiji 1998. godine.

 

Slika 1

 

Pitanje 1:

Od 1980. godine prosječna visina dvadesetogodišnjih djevojaka povećala se za 2,3 cm, na 170,6 cm. Kolika je bila prosječna visina 1980. godine?

Odgovor: 168,3 cm.
Komentar: Odgovor se izvodi iz pitanja, a ne iz grafikona. 

 

Pitanje 2:

Objasni kako se u grafikonu vidi da se brzina rasta kod djevojaka usporava nakon njihove dvanaeste godine.

Rješenje: Važno je da odgovor sadrži informaciju o “promjeni” nagiba krive za djevojke, odnosno o opadanju nagiba počev od dvanaeste godine. Ta informacija može biti eksplicitna ili implicitna. Odgovor može biti iskazan izrazima iz svakodnevnog života, ne nužno matematičkim terminima. Također, ne očekuju se veoma stroge i precizne formulacije, dopušteni su i odgovori koji manje ili više precizno iskazuju osnovnu ideju.
Tako se prihvatljivim smatraju sljedeći odgovori:
-     Kriva postaje sve ravnija
-     Vidi se da je nagib opadajući
-     Kriva pokazuje opadajuću stopu rasta počev od 12 godine
-     Od 10 do 12 godine poraste se približno 15 cm, a od 12 do 20 godine samo 17 cm

 Pitanje 3:

Prema ovom grafikonu, u prosjeku gledano, u kojem periodu života su djevojčice više od dječaka istih godina?

Odgovor: Između 11 i 13 godina.

 

Zadatak 4

Na donjem dijagramu predstavljena je promjena brzine trkačkog automobila tokom njegovog drugog kruga duž ravne staze (bez uspona) duge 3 kilometra.

 

Slika 2

 

Pitanje 1:

Koje je približno rastojanje od startne linije do početka najdužeg pravolinijskog dijela staze?

  1. 0,5 km
  2. 1,5 km
  3. 2,3 km
  4. 2,6 km
Rješenje: U ovom pitanju se traži pojam približne udaljenosti. Dakle, implikacija je da se ne traži tačan odgovor, već njemu najbliža vrijednost.
Posmatrajući grafikon, možemo logički zaključiti da ravni dio staze počinje tamo gdje automobil ubrzava. Ubrzavanje, najduži „kosi“ dio grafikona, se nalazi negdje između 1,7 km i 1,8 km po X osi. Od ponuđenih odgovora najbliža vrijednost je 1,5 km, tako da je tačan odgovor B.

 

Pitanje 2:

Gdje je zabilježena najmanja brzina tokom drugog kruga?

  1. Na startnoj liniji.
  2. Na približno 0,8 km od starta.
  3. Na približno 1,3 km od starta.
  4. Na polovini staze.
Odgovor: Na približno 1,3 km od starta

 

Pitanje 3:

Na donjem dijagramu prikazano je pet različitih staza. Po kojoj se od ponuđenih staza kretao automobil da bi dobili prethodni dijagram postignutih brzina?

 

Slika 3

 

Tačan odgovor: B

 

Zadatak 5

Na dijagramu su prikazane stepenice sa 14 stepenika i ukupnom visinom od 252 cm.

 

Slika 4

 

Pitanje 1:

Kolika je visina svakog od 14 stepenika?

Odgovor: Visina je 18 cm.
Komentar: Ovaj jednostavan zadatak iz svakodnevnog života ima cilj da, pored provjere osnovnog znanja iz dijeljenja, procijeni sposobnost učenika za selekciju informacija, odnosno odvajanje bitnih od nebitnih informacija. Zbog toga je u dijagramu predstavljena i ukupna širina stepeništa, koja nije potrebna za rješavanje ovog zadataka.

 Zadatak 6

Na slici možete vidjeti seosku kuću čiji je krov u obliku piramide.

 

Slika 1

 

Slika ispod prikazuje matematički model krova kuće sa upisanim mjerama.

 

Slika 2

 

Pod tavana kuće, na modelu označen sa ABCD, kvadratnog je oblika. Potporne grede koje pridržavaju krov su ivice pravog kvadra (pravougaone prizme) EFGHKLMN. Tačka E je središte ivice AT, F je središte ivice BT, G je središte CT i H je središte ivice DT. Dužine svih ivica na modelu piramide su 12 metara.

 

Pitanje br. 1:

Izračunajte površinu poda tavana ABCD.

Površina poda tavana ABCD je _________ m².

Tačan odgovor: 144 (jedinice mjere date su u pitanju)

 

Pitanje br. 2

Izračunajte dužinu EF jedne od horizontalnih ivica kvadra.

Dužina duži EF je ______ m.

Tačan odgovor: 6 (jedinice mjere date su u pitanju)

 

Zadatak 7

Donji grafikon pokazuje rezultate provjere znanja za dvije grupe učenika, označene kao grupa A i grupa B. Srednja ocjena za grupu A je 62,0, a za grupu B je 64,5 poena. Smatra se da su učenici riješili kontrolni zadatak ako imaju 50 ili više bodova.

 

Slika 3

 

Na osnovu grafikona, profesor donosi zaključak da je grupa B bila uspješnija na testiranju od grupe A. Učenici iz grupe A se ne slažu sa mišljenjem profesora.

 

Pitanje:

Služeći se grafikonom, ponudi matematički dokaz koji bi učenici iz grupe A mogli koristiti da uvjere profesora da grupa B nije apsolutno uspješnija.

Komentar: Ovo je zadatak petog nivoa na PISA skali postignuća od ukupno šest nivoa. Zadatak je kompleksan jer zahtijeva od učenika da izaberu strategiju za rješavanje složenih problema i da precizno formulišu i obrazlože svoje stavove.
Rješenje: Ispravni argumenti mogu se zasnivati na broju uspješnih učenika, nesrazmjernom uticaju najslabijih učenika na dobijeni rezultat, ili broju učenika koji su ostvarili najbolji rezultat. Na primjer:
-     Više je učenika koji su prošli test u grupi A nego u grupi B
-     Ako se zanemare najslabiji iz grupe A, učenici iz ove grupe su uspješniji od onih iz grupe B
-     Više učenika iz grupe A nego iz grupe B je imalo 80 ili više bodova.


Primjer zadatka: Čitalačka pismenost

Zadatak br. 1

Uputstvo: Tekst koji slijedi je odlomak iz jednog romana. U njemu je riječ o izmišljenom gradu Makondu u kojem je upravo uvedena željeznica i električna energija, i otvoreno prvo kino.

Zapanjeni takvim izvanrednim pronalascima, ljudi u Makondu nisu znali čemu prije da se dive. Sve do kasno u noć posmatrali su blijede električne sijalice koje su se napajale iz centrale koju je Aurelijano Tužni donio sa svog drugog putovanja vozom i na čije su se nametljivo tum-tum poslije mnogo vremena i napora morali privići. Naljutili su se na žive slike koje je imućni trgovac don Bruno Krespi prikazivao u kinu sa blagajnama u obliku lavljih čeljusti, pošto se ista ličnost, koja je u jednom filmu umrla i bila sahranjena, i zbog čije nesreće je proliveno toliko tužnih suza, ponovo pojavila u sljedećem filmu, pretvorena u Arapina. Publika, koja je plaćala po dva centa da bi sa svojim junacima podijelila zlo i dobro, nije mogla izdržati tako nečuvenu podvalu, i polomila je sve stolice. Predsjednik opštine, na molbu don Bruna Krespija, objavio je preko proglasa da je kino jedna mašina iluzija, koja ne zaslužuje da se zbog nje publika tako iskida. Pred obeshrabrujućim objašnjenjem, mnogi su pomislili da su bili žrtve nove i razmetljive ciganske izmišljotine, tako da su odlučili da više ne odlaze u kino, smatrajući da imaju dovoljno svoje tuge da bi plakali još i zbog odglumljenih nevolja izmišljenih bića.

Komentar: Ovaj tekst je odlomak iz romana Sto godina samoće, Gabriela Garcie Márqueza. U fokusu odlomka je reakcija stanovnika Makonda na kino projekcije. Iako je tekst u istorijskom i geografskom pogledu egzotičan za većinu čitalaca, odlazak u kino je iskustvo s kojim su upoznati učenici koji će raditi test, a reakcije stanovnika Makonda su istovremeno intrigantne i ljudski bliske.
Makondo je primjer narativnog pisanja u kome se akcije i događaji bilježe iz subjektivnog ugla.

Pitanje br. 1:

Koja su svojstva filmova učinila da se stanovnici Makonda naljute?

Komentar: U ovom se pitanju procjenjuje sposobnost integracije i interpretacije. Pitanje se odnosi na fiktivnu prirodu filmova, ili konkretnije na to da se glumci ponovo pojavljuju nakon što su jednom umrli.
 
Mogući odgovori:
-     Ljudi za koje su mislili da su umrli oživljavaju
-     Oni su očekivali da su filmovi istiniti, a oni to nisu bili
-     Lik koji je umro i koji je sahranjen u jednom filmu pojavljuje se živ u narednom
-     Oni nisu shvatili da su filmovi fikcija
-     Oni su mislili da imaju dovoljno vlastitih problema i bez da gledaju tobožnje probleme izmišljenih ljudi

 

Pitanje br. 2:

Zbog čega su stanovnici Makonda odlučili da više ne odlaze u kino na kraju odlomka?

  1. Zbog toga što su željeli zabavu i razonodu, ali su otkrili da su filmovi realistični i depresivni.
  2. Zato što nisu imali novaca da plate kartu.
  3. Zato što su željeli sačuvati svoje emocije za stvarne životne situacije.
  4. Oni su tražili emotivnu angažovanost, ali su im filmovi bili dosadni, neuvjerljivi i lošeg kvaliteta.
Komentar: Ovaj zadatak zahtijeva sposobnost integracije i interpretacije kako bi se oformilo šire razumijevanje. U odgovoru na pitanje je potrebno da učenici sintetiziraju različite elemente kroz cijeli tekst, kako bi identifikovali razloge zbog kojih se likovi u priči na kraju ponašaju na način na koji se ponašaju.
Ispravan je odgovor C - Zato što su željeli sačuvati svoje emocije za stvarne životne situacije.

 

Pitanje br. 3:

Ko su „izmišljena bića“ koja se pominju u posljednjoj rečenici?

  1. Duhovi
  2. Cirkuske izmišljotine
  3. Likovi u filmovima
  4. Glumci
Komentar: Kako bi ispravno odgovorili na ovo pitanje, učenici trebaju pratiti niz referenci koje počinju otprilike u prvoj trećini odlomka.
Ispravan odgovor je C - Likovi u filmovima.

 

Pitanje br. 4:

Da li se slažeš sa konačnom odlukom stanovnika Makonda o filmovima?

Objasni svoj stav tako što ćeš uporediti svoje mišljenje o filmovima sa njihovim. 

Komentar: Ovaj zadatak ocjenjuje sposobnost refleksije i evaluacije u kojem se od učenika očekuje da uporede vlastito iskustvo i ideje s onima koje se ponuđene u tekstu. Ispravan odgovor podrazumijeva procjenu stavova stanovnika Makonda i usporedbu njihovih stavova s učenikovim ličnim pogledom na svijet.
 

Zadatak br. 2

Kiptim od bijesa dok čiste i farbaju zid škole po četvrti put da bi uklonili grafite. Kreativnost je za pohvalu, ali ljudi treba da nađu načine da se izraze, a da ne nameću dodatne troškove društvu. Zašto kvarite ugled mladih ljudi slikanjem grafita gdje je to zabranjeno? Profesionalni umjetnici ne kače svoje slike po ulicama, zar ne? Umjesto toga, traže da ih neko finansira i stiču slavu kroz zakonite izložbe. Po mom mišljenju, zgrade, ograde i klupe u parkovima su same po sebi umjetnička djela. Zaista je bijedno kvariti tu arhitekturu grafitima i, štaviše, taj metod uništava ozonski omotač. Ja zaista ne shvatam zašto se ovi kriminalni umjetnici uopšte trude pošto njihova „umjetnička djela“ stalno uklanjaju iz vidokruga.
Helga

 

Svako ima svoj ukus. Društvo je puno komunikacije i reklamiranja. Oznake kompanija, nazivi prodavnica. Veliki nametljivi plakati na ulicama. Jesu li prihvatljivi? Da, uglavnom. Jesu li grafiti prihvatljivi? Neki ljudi kažu da jesu, neki da nijesu. Ko plaća cijenu za grafite? Ko u krajnjem plaća cijenu za reklame? Tačno. Potrošač. Jesu li ljudi koji postavljaju reklamne panoe tražili vašu dozvolu? Ne. Treba li onda to da rade crtači grafita? Zar nije sve to pitanje komunikacije – vaše ime, nazivi bandi i velika umjetnička djela na ulici? Sjetite se karirane i na linije odjeće koja se pojavila u prodavnicama prije nekoliko godina. I odjeće za skijanje. Šare i boje su ukradene direktno od cvjetovima ukrašenih betonskih zidova. Zaista je zadivljujuće da su te šare i boje prihvaćene i hvaljene, ali da se grafiti u istom stilu smatraju užasnim.
Sofija

 

U gornjem tekstu su data dva pisma s Interneta koja govore o grafitima. Grafiti su nezakonito slikanje i pisanje po zidovima i drugim mjestima. Pomoću pisama, odgovori na pitanja koja slijede.

 

Pitanje br. 1:

Svrha svakog od ovih pisama je da:

  1. objasne šta su grafiti.
  2. predstave mišljenje o grafitima.
  3. pokažu popularnost grafita.
  4. ljudima kažu koliko se troši na uklanjanje grafita.
Komentar: U ovom pitanju se traži dublje razumijevanje teksta. Učenici treba da otkriju suštinu teksta, odnosno šta autorice najviše zanima u vezi sa grafitima i kakav odnos imaju prema njima.
Ispravan odgovor je B – predstave mišljenje o grafitima.

 

Pitanje br. 2:

Zašto Sofija ukazuje na reklamiranje?

Komentar: U ovom zadatku se traži da učenici interpretiraju Sofijino stanovište, odnosno da prepoznaju vezu između grafita i reklamiranja koju Sofija podvlači.

 

Pitanje br. 3:

Sa kojim se od ova dva pisma ti slažeš? Obrazloži svoj odgovor koristeći sopstvene riječi da ukažeš na ono što je rečeno u jednom ili oba pisma.

Komentar: U ovom zadatku se od učenika zahtijeva da prosuđuju o sadržaju tekstova i da svoj stav iskažu jasno i precizno. Moguće je ukazati na opšti stav autorice ili na detalj njene argumentacije. Primjeri odgovora:
-     Slažem se sa Helgom. Grafiti su nezakoniti pa ih to čini vandalizmom.
-     Sa Sofijinim. Mislim da je licemjerno kažnjavati umjetnike grafita, a potom zaraditi milione kopiranjem njihovih dizajna.
-     Na izvjestan način slažem se sa obje. Slikanje po zidovima na javnim mjestima treba da bude nezakonito, ali tim ljudima treba dati priliku da svoj posao obavljaju negdje drugo.
-     Sofijinim, zato što joj je stalo do umjetnosti.
-     Slažem se sa obje. Grafiti su loši, ali je i reklamiranje jednako loše tako da ne želim da budem licemjer.
-     Sa Helginim, zato što ni ja ne volim grafite, ali razumijem Sofijino gledište i to što nije željela da osudi ljude zato što rade nešto u što vjeruju.

 

Pitanje br. 4:

Možemo govoriti o tome šta pismo kaže (njegovom sadržaju).

Možemo govoriti o načinu na koji je pismo napisano (njegovom stilu).

Bez obzira na to sa kojim se pismom slažeš, po tvom mišljenju, koje pismo misliš da je bolje? Obrazloži svoj odgovor ukazujući na način na koji je jedno ili na koji su oba pisma napisana.

Komentar: Cilj ovog zadatka je razmišljanje o formi teksta, ocjenjivanje kvaliteta dvaju pisama. Potrebno je obrazložiti vlastito mišljenje uz ukazivanje na stil ili formu jednog ili oba pisma. To podrazumijeva kriterije kao što su stil pisanja, struktura argumentacije, jačinu argumenata, ton, upotrijebljeni rječnik, strategije za uvjeravanje čitalaca. Izrazi kao što su „bolji argumenti“ moraju se dokazati. Mogući odgovori:
-     Helga je ponudila puno različitih stavki za razmatranje i spomenula je štetu po životnu sredinu koju nanose umjetnici grafita, što je, po mom mišljenju, veoma važno.
-     Helgino pismo je bilo djelotvorno zbog načina na koji se direktno obratila umjetnicima grafita.
-     Mislim da je Helgino pismo bilo bolje od ova dva pisma. Pomislila sam da je Sofijino bilo pomalo pristrano.
-     Mislim da je Sofija iznijela snažan argument, ali Helgino je bolje strukturirano. 

 

Zadatak 3 – Čitalačka pismenost

Donji dijagram prikazuje strukturu radne snage ili „radno sposobnog stanovništva“ jedne zemlje. Ukupan broj stanovnika te zemlje 1995. godine bio je 3,4 miliona.

Struktura radne snage zaključno sa 31. martom 1995. godine (u hiljadama)
 

Slika 2

Napomene:

-     Brojevi ljudi su dati u hiljadama.
-     Radno sposobno stanovništvo se definiše kao pojedinci između 15 i 65 godina. 
-     Pojedinci koji „ne pripadaju radnoj snazi” su oni koji ne traže aktivno posao i/ili nisu na raspolaganju za rad

 

Pitanje br. 1:

Koje su dvije glavne grupe na koje je podijeljeno radno sposobno stanovništvo?

  1. Zaposleni i nezaposleni.
  2. Radno sposobni i koji nisu radno sposobni.
  3. Radnike sa punim radnim vremenom i na radnike sa pola radnog vremena.
  4. Koji su dio radne snage i oni koji nisu dio radne snage.
Komentar: Svrha ovog pitanja je opšte razumijevanje i prepoznavanje glavnog principa organizacije informacija.
Ispravan odgovor: D - Koji su dio radne snage i oni koji nisu dio radne snage.

 

Pitanje br.2:

Koliko je radno aktivnih ljudi koji nisu dio radne snage? (Napiši broj ljudi, a ne procenat.)

Komentar: U ovom zadatku se ispituje sposobnost pronalaženja informacija i kombinovanje dviju direktno navedenih informacija. Ukazuje da su brojevi u dijagramu I „u hiljadama“ u naslovu/fusnoti objedinjeni: 949.900.

 

Pitanje br. 3:

U koji dio gornjeg dijagrama, ili možda ni u jedan, svaka od osoba navedenih u donjoj tabeli bi mogla biti svrstana?

Pokaži svoj odgovor stavljanjem znaka X u tačno polje u tabeli.

Prva stavka je urađena za tebe.

 

Slika 1

 

Komentar:  U ovom pitanju se traži razmišljanje o sadržaju teksta i primjena skupa kriterija datih u tekstu na druge slučajeve. Ispravan odgovor:
 

Slika 3



Primjer zadatka: Prirodno nučna pismenost


Zadatak 1

Pročitaj novinski članak i odgovori na pitanja.

 

Istorijat vakcinacije

Mary Montagu je bila veoma lijepa žena. Godine 1715. oboljela je od velikih boginja koje je preživjela, ali su joj ostali ožiljci na licu. Tokom boravka u Turskoj 1717. godine, primijetila je da se tamo redovno praktikuje metoda zvana inokulacija. Liječenje je podrazumijevalo da se mladim i zdravim ljudima zasijecanjem kože prenese slabiji tip virusa boginja, nakon čega bi oni dobili bolest, ali u većini slučajeva samo u blažoj formi.

Mary Montagu je bila toliko ubjeđena u sigurnost metode inokulacije da je svom sinu i kćerki dozvolila da je primijene.

Godine 1796, Edward Jenner je koristio inokulaciju za jednu sličnu bolest, kravlje boginje, da bi dobio antitijela protiv velikih boginja. U poređenju sa inokulacijom, ovaj tretman je imao manje pratećih neželjenih pojava i osoba koja se liječi nije mogla da inficira druge. Tretman je poznat kao vakcinacija.

 

Pitanje br. 1

Protiv kojih vrsta bolesti se vakcinišemo?

  1. nasljednih bolesti, kao što je hemofilija
  2. bolesti koje izazivaju virusi, kao što je polio
  3. bolesti koje su prouzrokovane poremećajima u funkcionisanju organizma, kao što je šećerna bolest
  4. svih bolesti za koje ne postoji lijek
Odgovor: B – bolesti koje izazivaju virusi, kao što je polio
Komentar: Informacija potrebna za rješavanje ovog zadataka je data u tekstu. Međutim, ona se ne nalazi u obliku u kojem je data u odgovoru. Zato je potrebno da učenici uopšte podatak dat u tekstu, i da ga povežu sa još jednom zaraznom bolešću (polio).

 

Pitanje br. 2

Ako životinje ili ljudi obole od zarazne bolesti, a zatim ozdrave, obično ponovo ne obolijevaju od bolesti koje uzrokuju taj tip bakterija. Šta je uzrok tome?

  1. Tijelo je ubilo sve bakterije koje bi mogle izazvati istu vrstu bolesti.
  2. Tijelo je stvorilo antitijela koja ubijaju taj tip bakterije prije nego što se one počnu razmnožavati.
  3. Crvena krvna zrnca ubijaju sve bakterije koje mogu izazvati istu vrstu bolesti.
  4. Crvena krvna zrnca otkrivaju i otklanjaju taj tip bakterija iz tijela
Odgovor: B – Tijelo je stvorilo antitijela koja ubijaju taj tip bakterije prije nego što se one počnu razmnožavati.

 

Pitanje br. 3

Objasni, navodeći jedan razlog, zbog čega se posebno djeci i starijim osobama preporučuje da prime vakcinu protiv gripa.

Rješenje: Odgovori koji ukazuju na to da djeca i/ili starije osobe imaju slabiji imunološki sistem

 

Zadatak 5

Pročitaj novinski članak i dodatne informacije iz istraživanja i odgovori na pitanja:

 

Genetski modifikovani usjevi - kukuruz treba zabraniti

Udruženja za zaštitu životne sredine traže da se zabrani proizvodnja nove vrste genetski modifikovanog (GM) kukuruza.

Ova, genetski modifikovana, vrsta kukuruza je otporna na novi, veoma jak herbicid, koji uništava tradicionalne biljke kukuruza. Taj novi herbicid uništava najveći dio korova koji raste na poljima kukuruza.

Borci za očuvanje životne sredine kažu da će, budući da je korov hrana sitnih životinja, a naročito insekata, upotreba novog herbicida kod GM kukuruza loše uticati na prirodno okruženje. Pobornici upotrebe ovog kukuruza kažu da je naučno ispitivanje dokazalo da se to neće dogoditi.

 

Evo još nekih detalja iz naučnog istraživanja koje se pominje u ovom članku:

  • Kukuruz je zasađen na 200 njiva širom zemlje.
  • Svaka njiva je podijeljena na dva dijela. Na jednoj polovini uzgajan je genetski modifikovan (GM) kukuruz, koji je tretiran novim jakim herbicidom, a na drugoj tradicionalni kukuruz, tretiran tradicionalnim herbicidom.
  • Broj insekata nađenih u GM kukuruzu, tretiranom novim herbicidom, bio je približno isti kao broj insekata nađenih u tradicionalnom kukuruzu, koji je tretiran tradicionalnim herbicidom.

 

Pitanje br. 1:

Kukuruz je posijan na 200 polja širom zemlje. Zašto su naučnici upotrijebili više lokacija?

  1. Da bi mnogi poljoprivrednici mogli isprobati novi GM kukuruz.
  2. Da bi vidjeli koliko GM kukuruza mogu uzgojiti
  3. Da bi što veće područje pokrili GM usjevima
  4. Da bi mogli da prate rast kukuruza koji je uzgajan u različitim uslovima
Odgovor: D – Da bi mogli da prate rast kukuruza koji je uzgajan u različitim uslovima
Komentar: Za rješenje ovog jednostavnog zadatka (nivo 2 iz PISA skale) je potrebno da učenici imaju razvijena elementarna znanja iz metodologije koju koriste prirodne nauke. U ovom slučaju, od njih se očekuje da razumiju logiku eksperimenta, odnosno da razumiju zašto bi trebali varirati uslove i koje uslove je potrebno varirati. Učenici treba da razumiju da efekat tretmana (upotreba herbicida) na ishod (broj insekata) može zavisiti od faktora sredine. Ukoliko se test ponovi na 200 lokacija, različite ishode možemo pripisati uticaju različitih uslova.

 

Pitanje br. 2

Genetski modifikovani kukuruz, tretiran novim jakim herbicidom, posijan je na jednoj polovini svake njive, dok je na drugoj polovini posijan običan kukuruz tretiran običnim herbicidom. Zašto korištenje svake njive na ovaj način čini studiju objektivnijom?

Komentar: Kao i u prethodnom pitanju, i u ovom je neophodno da učenici budu svjesni uticaja faktora sredine na ishod tretmana. U ovom zadatku je dodatno potrebno da pokažu da shvataju važnost kontrole faktora, kao i da identifikuju faktore koji bi mogli da budu relevantni u ovom slučaju, kao što su klima, drenaža, zemljište, itd. Kontrolom faktora se osigurava da različiti uslovi budu jednako zastupljeni i za GM i za obični kukuruz.
Primjeri mogućih odgovora:
-     Jer obje vrste kukuruza rastu na istom zemljištu u istim vremenskim prilikama
-     Tako da obje vrste kukuruza imaju iste uslove za uzgajanje
-     Tako imaju kontrolnu grupu
-     Jer im tako obezbijeđuju isti prostor i poziciju

 

 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.