"Javnost u Srpskoj je dovoljno edukovana da razumije takve vrste napada na zvaničnike iz Republike Srpske", rekao je Dodik.
Dodik je rekao kako “funkcioneri, savjetnici, sekretarice, pa čak i spremačice, koji su postali brojni u tolikoj mjeri da pri dolasku na posao zakrče jedinu prohodnu ulicu sa Vraca nisu sigurni i konstantno su izloženi medijskom linču iz FBiH".
Tako bi planirana “sigurna kuća” za sve Srbe zaposlene u zajedničkim institucijama bila kako je najavljeno, napravljena u Istočnom Sarajevu, Lukavici ili nekoj od srpskih teritorija pokraj ili iznad “federalnog” Sarajeva. I na svojoj promoterskoj tribini u četvrtak u Bijeljini pod nazivom “Republika Srpska-na dobrom putu”, Dodik je rekao kako je siguran da je za Srbe sigurnije Istočno Sarajevo od Federalnog. Na ovu Dodikovu najavu uslijedile su izjave pojedinaca zaposlenih u zajedničkim institucijama, koji su podržale ideju gradnje posebnog objekta za njih.
Tako se poslanica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Aleksandra Pandurević iz SDS-a dosjetila kako bi u te svrhe bilo najbolje iskoristiti postojeće objekte i prostorije u Lukavici koje koristi i srpski član Predsjedništva BiH.
“Te prostorije mogle bi biti prilagođene uslovima i iskorištene, jer je u Sarajevu prosto nemoguće raditi.” Pandurevićeva je dodala i to da inicijativa za građenje posebnog objekta postoji odranije i prisjetila se kako su je prilikom gostovanja na Federalnoj televiziji kamermani vrijeđali, a niko od nadređenih nije reagovao.
Ni zamjenik ministra odbrane BiH Živko Marjanac se u Sarajevu ne osjeća prijatno, pa zbog toga živi u Istočnom Sarajevu.
"Mislite da je nekom predstavniku RS, koji je medijski eksponiran, lako uzeti stan u nekoj zgradi. Nisam to ni želio pokušavati, vjerovatno bi bilo provokacija", sugestivno je kazao Marjanac dodavši kako je ideja o objektu višestruko korisna.
Dušanka Majkić iz SNSD, dugogodišnja uposlenica zajedničkih institucija, u Sarajevu se ne osjeća bezbjedno, pa se nakon zasjedanja odmah vraća na sigurnu teritoriju banjalučke opštine, osim u slučajevima višednevnih sjednica kada se odlučuje za bezbjednu teritoriju Pala. "Preporučeno mi je da se ne krećem previše po Sarajevu”, rekla je medijima, naglasivši kako bi objekat za Srbe bio “dobra stvar”
Mirko Okolić, poslanik bivšeg saziva Parlamenta, nije doživio neke neprijatnosti, ali kaže kako mu “nije prijatno čuti da su kolege iz Parlamenta imale neprijatnosti". “Svakako da bi u tom pogledu bilo dobro da imamo objekat u Istočnom Sarajevu, gdje bi istovremeno mogli razgovarati o nekim stvarima koje su na dnevnom redu i donositi strateške odluke za Srpsku."
Ovakva sigurna kuća, svojevrsni “Big Brother house”, za srpske političare je svakako zanimljiva ideja. Mogli bi oni tako na miru, domaćinski, na svojoj teritoriji, udruženo i konsolidovano, donositi važne odluke za Republiku Srpsku, i to bez ometanja od strane “remetilačkog” bošnjačkog faktora.
Nakon dosadašnje prakse ukazivanja na problematični etnički sastav Sarajeva, na red je došla i faza predstavljanja Sarajeva kao grada u kome su zaposleni u zajedničkim institucijama srpske nacionalnosti ugroženi i nepoželjni.
Prema mišljenju Envera Kazaza, profesora književnosti na Univerzitetu u Sarajevu, Milorad Dodik je “pobrkao i stoljeća i ere”.
“On bi trebao, po svim karakteristikama njegovih izjava, da se vrati u srednji vijek. U eri kada globalna kretanja redefiniraju državu, Dodik pravi srednjevjekovno kraljevstvo, u eri kada se politički i kulturni identiteti otvaraju jedni prema drugima, Dodik pravi geto”, kaže Kazaz za BUKU.
”Ovdje je riječ o nastavku jedne politike kojom se stalno želi ukazati na to kako je BiH nemoguća i nefunkcionalna država i kako, zapravo, Republika Srpska nema ništa s njom”, kaže politička analitičarka Tanja Topić u svojoj izjavi za BUKU
“Pritužbi da se ne osjećaju sigurno u BiH institucijama nije bilo sve do sada, kada je ova inicijativa pokrenuta. Sem toga, čini mi se da nije zabilježen niti jedan slučaj da je nekome iz RS u zajedničkim institucijama u Sarajevu bila ugrožena bezbjednost ili da je neko bio izložen zlostavljanju, jer je iz RS-a.”, dodaje Topićeva.
Istoričar i novinar iz Sarajeva Vuk Bačanović smatra kako “izjave zaposlenih srpske nacionalnosti u 'zajedničkim institucijama' da se ne osjećaju sigurno, imaju samo doprinijeti daljnjoj alijenizaciji naroda u BiH, od kojih je srpski predviđen da bude Dodikova kobila za jahanje”.
“Tužno je gledati tu predstavu srpskih predstavnika koji su se enormno obogatili na funkcijama koje obavljaju, a sada pred polugladnim narodom glume žrtve, kako bi ih navodno zaštitili, a u stvari zadržali u stanju paranoje i ropstva”, kaže Bačanović za BUKU.
Vuk Bačanović naglašava da osjećaj nesigurnosti ne treba kolektivno primjenjivati na sve Srbe. Prema njemu, ovo se radi kako bi se Srbi sveli na puku projekciju Dodika i njegovog političko-tajkunskog kartela.
Ovakva politika je, prema mišljenju Topićeve, “besmislena i dalje je na tragu narušavanja odnosa u zemlji i održavanja vruće političke situacije, u uslovima kada se građani ove zemlje bore da sastave kraj s krajem.
Ako već napravite posebnu zgradu, u kojoj će sjediti vaši predstavnici, šta to znači? Od koga će i kako dobijati naloge da rade, kako će se donositi odluke koje se donose na nivou zajedničkih institucija?
”Onda bi bilo efikasnije uvesti E-vladu i uspostaviti elektronski sistem funkcionisanja vlasti u BIH. To bi znatno smanjilo troskove i ogromne dodatke koje zaposleni i predstavnici u ovim institucijama dobijaju”, zaključuje Topićeva.
Od istog autora : Jesi li Hrvat ili Komšić
