Fond za finansiranje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško juče je, 31. marta, preuzeo Kasarnu "Čerkezovac", u cilju uspostavljanja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, saznaje BUKA. Ovim je opasnost od nuklearnog otpada u blizini granice BiH i ugroženost života 300.000 građana sve bliža.
Iz organizacije Green Team iz Novog Grada kažu da su svjesni pažnje koja je usmjerena na pandemiju COVID-19, ali ipak pozivaju nadležne u Hrvatskoj i BiH na konkretne korake koji će zaustaviti zloslutne planove da Trgovska gora postane odlagalište za radioaktivne otpade, istrošeno nuklearno gorivo i iskorištene izvore.
„Pandemija COVID-19 će proći, prije ili kasnije, ali RAO na neadekvatnoj lokaciji je neposredna opasnost koja traje vijekovima“, kažu.
Mario Crnković iz Green team-a potvrdio nam je da je juče Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško preuzeo kasarnu "Čerkezovac" od Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, u cilju provođenja daljih aktivnosti na uspostavljanju odlagališta radioaktivnih otpada, iskorištenih izvora i potrošenog nuklearnog goriva.
On kaže da je situacija sada krajnje izazovna.
„U jeku pandemije, koja je svakog od nas paralisala na svoj način, kada strijepimo za zdravlje najdražih, u vrijeme zatvorenih granica i zabrana okupljanja, nadležni iz Republike Hrvatske na jako ružan način zloupotrebljavaju aktuelnu situaciju. Svjesni smo opasnosti koronavirusa, ali on će proći, prije ili kasnije - uostalom, to i zavisi od naše odgovornosti. Međutim, dopustimo li radioaktivne otpade na Trgovskoj gori, uz samu rijeku Unu, to će biti naša neodgovornost, koju će decenijama i vijekovima ispaštati generacije koje dolaze“, rekao je Crnković za BUKU.
On dodaje da postaje apsurdno komentarisati poteze ljudi "kojima životi 300. 000 ljudi u ovoj regiji ništa ne znače i koji vjeruju da novcem mogu sve riješiti".
„Nebrojeno puta smo argumentovano usmeno i pismeno ponavljali da je Trgovska gora neprihvatljiva, sa tehničkih aspekata, ekoloških i svih ostalih. Posebno ironično je to što od početka ove godine imamo ofanzivu na svaki tekst koji se objavi sa temom Trgovske gore, praktično odmah slijedi 'demant' iz Hrvatske koji ponavlja floskulu kako odlaganje radioaktivnih otpada ne predstavlja apsolutno nikakvu opasnost ukoliko se radi u skladu sa 'najboljim svjetskim praksama'. Pričaju nam o praksama ljudi koji rade sve suprotno od tih praksi, pa onda u budžetu rezervišu 3.650.000,00 kuna (937 849KM) za angažman PR agencije. Kakve poslove ta PR agencija mora uraditi za taj novac, zvanično nam je još uvijek nepoznato. Svjesni smo da je sa takvom propagandnom mašinerijom izuzetno teško boriti se, ali naši životi nisu na prodaju - ni kunama, ni markama“, ističe Crnković.
Informaciju o preuzimanju kasarne „Čerkezovac“ u Opštini Dvor objavio je HEK na svojoj internet stranici.
„Fond za financiranje razgradnje 31. ožujka 2020. godine preuzeo je od Ministarstva zaštite okoliša i energetike na uporabu lokaciju bivšeg vojnog skladišta 'Čerkezovac' u Općini Dvor. Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060.) (NN 100/18) navedena je lokacija Vojno skladišnog kompleksa Čerkezovac kao preferentna lokacija za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Na lokaciji se dugi niz godina nalazi vojni logistički kompleks, a njezin status je definiran kao dugoročno neperspektivna lokacija za Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske“, stoji u obavještenju.
Dalje dodaju da će, uspostavom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, Republika Hrvatska "na siguran, sustavan i provjeren način" zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koje posjeduje.
„Kako bi se to postiglo, prije svega će biti potrebno dokazati da ovaj zahvat neće imati štetnog utjecaja na okoliš i to izradom studije utjecaja na okoliš. Kao podloge za izradu studije utjecaja na okoliš provest će se istražni geološki radovi, odrediti nulto radiološko stanje i izraditi sigurnosne analize. Tijekom projekta kontinuirano će se surađivati s lokalnom i općom javnosti, te prekograničnim dionicima. Ukoliko postupak utjecaja na okoliš potvrdi da lokacija neće imati štetan utjecaj na okoliš, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole“, pojašnjavaju.
Ostaje da vidimo kako će vlasti u BiH na svim nivoima reagovati na ovo preuzimanje.
