Simbol te problematike postao je popularan slatki namaz Nutella, za koju se otkrilo da nema isti sastav u svim članicama EU-a te da je sastav Nutelle mnogo kvalitetniji u Njemačkoj nego u, primjerice, Hrvatskoj.
Tom temom počeli su se intenzivnije baviti i zastupnici u Europskom parlamentu, među njima i hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, a rezultat svega je najavljena dopuna europske direktive o nepoštenoj tržišnoj praksi koja će zabraniti različite sastave istih prehrambenih proizvoda.
Veliko istraživanje Europske komisije je itekako korisno za Hrvate
Jedna od stvari koje je Europska komisija poduzela u tom cilju jest i naručivanje velikog znanstvenog istraživanja kvalitete i sastava prehrambenih proizvoda u EU koje je provedeno krajem 2018. godine, a čiji su rezultati prošli tjedan objavljeni u Bruxellesu.
Zajednički istraživački centar (JRC), interna znanstvena služba i služba znanja Komisije, analizirao je u studiji 1400 prehrambenih proizvoda u 19 država članica. U istraživanju su sudjelovale sljedeće države članice: Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Nizozemska.
Zapravo se može reći da je ovo jedno od većih istraživanja kvalitete prehrambenih proizvoda koje se tiče onoga što se može kupiti u trgovinama u Hrvatskoj te izvrsna prilika za Hrvate da se informiraju o tome koji su proizvodi istog sastava na hrvatskim i, primjerice, njemačkim policama supermarketa.
Trećina proizvoda slične marke ili pakiranja ima različit sastav
Kako su javili iz EK, u 9 posto prehrambenih proizvoda obuhvaćenih istraživanjem utvrđena su odstupanja u sastavu unatoč istovjetnoj prednjoj strani pakiranja. Uz to, u 22 posto proizvoda je prednja strana pakiranja bila slična, a sastav svejedno različit. Nije uočen konzistentan geografski uzorak. Na temelju nove metodologije nacionalna nadležna tijela sada će moći analizirati svaki slučaj posebno, što je potrebno za otkrivanje obmanjujućih praksi, zabranjenih u skladu s pravom EU-a o zaštiti potrošača.
Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport te nadležan za Zajednički istraživački centar, izjavio je da su “rezultati istraživanja podijeljeni” te dodao: “Veseli me što nije uočena razlika u sastavu prehrambenih proizvoda označenih robnom markom koji se prodaju na istoku u odnosu na iste na zapadu, ali zabrinut sam zbog toga što je i kod trećine proizvoda iste ili slične robne marke i pakiranja otkriven razvidno različit sastav.”
Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, istaknula je, pak, da “na europskom jedinstvenom tržištu ne smiju postojati dvostruki standardi”. Podsjetila je da se novim zakonima “kažnjava dvojna kvaliteta i proširuju ovlasti tijela za zaštitu potrošača pa smo u mogućnosti stati na kraj takvoj praksi” jer EK želi da “europski potrošači budu sigurni da je ono što kupuju uistinu ono što će i dobiti”.
Usklađena metodologija
Ispitivanje se temeljilo na usklađenoj metodologiji, koju je u suradnji s državama članicama razvio JRC. Tom se metodologijom omogućuje usporedivo uzorkovanje, ispitivanje i tumačenje podataka u EU. Sve države članice bile su pozvane prikupiti informacije o sastavu odabranih prehrambenih proizvoda koji se nude na njihovim tržištima. Devetnaest država članica dostavilo je informacije o 113 proizvoda označenih robnom markom i 15 proizvoda s privatnom oznakom. U prvom se koraku analiza temeljila na informacijama na oznakama na proizvodima i izgledu prednje strane njihova pakiranja.
Stav EK je da ako je roba koja se predstavlja kao identična robi koja se stavlja na tržište druge države članice, bez legitimnog i objektivnog razloga bitno različitog sastava ili karakteristika u odnosu na tu drugu robu, nije ju dopušteno takvu stavljati na tržište EU-a jer bi se tako mogli nepravedno i protuzakonito zavarati potrošači.
Nutella je sada svugdje ista u Europskoj uniji
Kada je, pak, riječ o Nutelli, koja se našla u središtu cijele ove tematike, istraživanje EK je pokazalo da ona sada ima isti sastav u svih 19 članica EU-a, što znači da je Ferrero - proizvođač Nutelle - ujednačio sastav ovog slatkog namaza otkako je puknuo skandal o manje kvalitetnoj Nutelli za istočnoeuropsko tržište.
Uz Nutellu, analizirano je više od 1380 uzoraka 128 različitih prehrambenih proizvoda. Iz EK ipak naglašavaju da taj uzorak nije reprezentativan u strogo metodološkom smislu jer je tržište prehrambenih proizvoda u EU ogromno i vrlo raznoliko, ali da ipak otkriva zanimljive stvari.
Četiri ključna zaključka istraživanja
Ovim istraživanjem je otkriveno da:
1. Kod većine proizvoda sastav odgovara tome kako su predstavljeni: 23 posto imalo je identičnu prednju stranu pakiranja i istovjetan sastav, a za 27 posto je u različitim zemljama EU-a iz razlika u prednjoj strani pakiranja bilo vidljivo da su različitog sastava.
2. Kod 9 posto proizvoda sastav nije bio jednak iako su bili predstavljeni kao identični: prednja strana pakiranja bila je ista, ali je sastav bio drukčiji.
3. Slično je bilo predstavljeno 22 posto proizvoda, ali im je sastav bio svejedno različit: prednja strana pakiranja bila je slična, ali se sastav razlikovao.
4. Nije uočen konzistentan geografski uzorak uporabe jednakog ili sličnog pakiranja za proizvode različitih sastava. Nadalje, proizvod nije nužno lošiji ako se razlikuje u sastavu.
EK još ističe da su potrebni daljnji koraci i istraživanja kako bi procjena bila reprezentativnija te kako bi se bolje razumjela povezanost između sastava i kvalitete.
Koji su prehrambeni proizvodi obuhvaćeni istraživanjem?
Najzanimljiviji dio istraživanja odnosi se, naravno, na pojedinačne rezultate prehrambenih proizvoda koji su obuhvaćeni u ovoj studiji. Među njima su, kada je riječ o u Hrvatskoj dostupnim proizvodima, između ostalih, Leibnizovi čokoladni keksi Minis, BelVitini keksi Breakfast Milk Cereals, Chocolate Fudge Brownie sladoled od Ben & Jerry’s, konzervirani kukuruz i konzervirana mješavina graška i mrkve od Bonduelle, Coca-Cola, jogurt Activia od Danonea, pivo Corona, zaleđena Pizza Mozzarella od Dr. Oetkera, kao i njihov prašak za čokoladni puding te Vitalis Crunchy Muesli itd.
Tu je, naravno, i spomenuta Nutella, pa delikatesna salama od Dulana, Haribovi gumeni bomboni, Heinzov kečap itd.
Pivo Löwenbräu nije isto u Njemačkoj i Hrvatskoj
Otkrivene su neke zanimljive razlike. Primjerice, pivo Löwenbräu je originalno njemački proizvod, no u Njemačkoj i Hrvatskoj nećete piti baš isti Löwenbräu. Naime, pivo Löwenbräu koje se prodaje u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, proizvodi se u Hrvatskoj na donekle drugačiji način nego u Njemačkoj, no proizvođač uvjerava da to ne znači kako je manje kvalitetno. Dapače, tvrtka Löwenbräu tvrdi da je hrvatski Löwenbräu lakši od onog njemačkog.
Vitalis Crunchy Muesli od Dr. Oetkera je, pak, prije sredine 2017. godine bio drugačiji u Hrvatskoj u odnosu na ostatak tržišta EU-a. Tada je Dr. Oetker odlučio ujednačiti recept za ovaj proizvod - vjerojatno i pod javnim pritiskom i svjedočeći problemima u kojima se našla Nutella - ali su se i krajem 2018. godine mogli u Hrvatskoj kupiti Crunchy Muesli sa starim receptom specifičnim za hrvatsko tržište. Dr. Oetker uvjerava EK da je to zato što se u Hrvatskoj još prodaju stare zalihe ovog proizvoda.
Milkina mliječna čokolada s cijelim lješnjacima najviše lješnjaka ima u Francuskoj
Razlika postoji i kada je riječ o Maggijevim kokošjim kockama za juhu. Konkretno, one koje se prodaju u Španjolskoj imaju 3,3 posto praška kokošjeg mesa u sebi, a one u Hrvatskoj tek 0,13 posto. U Češkoj, pak, te Maggijeve kocke imaju 1,3 posto praška kokošjeg mesa.
Milkina mliječna čokolada s cijelim lješnjacima u Hrvatskoj, pak, ima 20 posto lješnjaka u svom sastavu, ali u Poljskoj samo 17 posto. No u Francuskoj u istom proizvodu istog pakiranja ima 22 posto lješnjaka.
Nestleov Nesquick, pak, ima više vitamina C u svom sastavu u, primjerice, Češkoj i Mađarskoj nego u Hrvatskoj i Španjolskoj. Nestle tvrdi da španjolski recept za Nesquick ima “manje varijacije u skladu s lokalnim ukusom”.
