Grupa građana Da se ne ponovi maj 2014 godine uputila je otvoreno pismo predsjedniku Vlade RS, ministru vodoprivrede, direktoru Voda Srpske, direktoru Inspektorata RS i gradonačelniku Doboja u kojem ih upozorava da građani Doboja sedmu godinu žive u strahu od poplava i traže da, umjesto uređenja potoka, rušenja obnovljene i izgradnja nove sportske dvorane, zamjene ispravne novom LED javnom rasvjetom i gradnje bolnice, prioritet bude uređenje korita rijeke Bosne, izgradnja i podizanje visine odbrambenih nasipa i sprečavanje zakonom zabranjenih radova na vodoplavnom području.
Stanovnici Doboja posebno su zabrinuti što od predstavnika ministarstva vodoprivrede, Voda Srpske i vodne inspekcije nisu dobijene informacije o rokovima završetka eksproprijacije zemljišta, uređenja korita rijeke Bosne i drugih prioritetnih radova i što će biti nastavljena koruptivna praksa tolerisanja, nesprečavanja i izdavanja privremenih vodnih i građevinskih dozvola za gradnju objekata i nasipanje vodnog zemljišta zbog kojih je Doboj bio i ostao ugrožen od poplava.
"Na području Doboja do sada je plaćeno za izradu projektne dokumentacije 314.527 KM, započeto uređenje korita Bosne 544.137,60 KM, uređenje potoka Liješanj i rijeke Lukavice 543.555,57 KM i čišćenje sprudišta u rijeci Bosni 288.030,97 KM. Troškovi uređenja korita rijeke Bosne iznose tek 1,5% od ukupno predviđenih troškova, a Vode Srpske su finansirale samo 7,5% dosadašnjih troškova, što pokazuje da ova ustanova nema finansijski kapacitet da upravlja vodnim zemljištem i zaštiti Doboj od poplava", navodi grupa građana Da se ne ponovi maj 2014 godine navodeći da od Tužilaštva BiH traže da, kao u slučaju Memić i Dragičević, preuzmu krivične prijave protiv odgovornih za poplave 2014. godine po kojim dobojsko i republičko tužilaštvo ne postupaju, kao i da posebno istraže odgovornost vodnih inspektora i zaposlenih u Vodama Srpske zbog nesprečavanja ugrožavanja vodnog zemljišta kojim se smanjuje proticajni profil major korita rijeke Bosne i ugrožava Doboj od poplava.
Detaljnije o svemu za BUKU govori Član Grupe Momir Dejanović, i višegodišnji borac protiv korupcije u Doboju i Republici Srpskoj. On je uvjeren je da se stanje ne može promijenti bez utvrđivanja odgovornosti za ono što se desilo 2014. godine.
Podsjeća i da je Centar za humanu politiku, čiji je predsjednik, pokušao tužbom protiv Republike Srpske, grada Doboja i Voda Srpske i krivičnom prijavom protiv odgovornih iz Voda Srpske, civilne zaštite, vodne inspekcije, gradske uprave, ministarstva vodoprivrede i vlade da se utvrdi institucionalna odgovornost i pojedinačna krivična odgovornost zbog nečinjenja, propusta i nesavjesnog rada zbog kojih je Doboj bio poplavljen 2014. godine, kada se utopilo 11 lica i nastala šteta od nekoliko stotina miliona KM od koje se Doboj još nije oporavio.
“Iako je prošlo sedam godina, Osnovni sud u Doboju još nije zakazao ni pripremno ročište po tužbi, a dobojsko tužilaštvo još nije donijelo odluku o krivičnoj odgovornosti Obrena Petrovića i još dvije osobe. Očekujem da će biti donesena odluka o nesprovođenju ili obustavljanju istrage protiv odgovornih za poplave, čime će dobojsko i druga tužilaštva nastaviti praksu zaštite krivično odgovornih iz institucija vlasti”, ističe Dejanović za BUKU i podsjeća da je u vrijeme poplava, tadašnji predsjednik RS, Milorad Dodik obećao podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih, ali nije ispunio ovo, kao i mnoga druga obećanja: “Mnogo važnije je da je Milorad Dodik umjesto podnošenja krivične prijave, pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti i smjene za funkcija sebe i svih onih koji su odgovorni zbog zanemarivanja funkcije zaštite od poplava. Nemam informaciju da li su tužilaštva, policija i drugi po službenoj dužnosti pokretali postupak utvrđivanja krivične i druge odgvornosti za poplave 2014. godine, ali prema nepotpunim informacijama koje smo dobili od dobojskog tužilaštva i drugih saznanja najverovatnije to nisu učinili”.
Ono što je poduzeto od strane institucije odmah poslije poplava je izrada studije. Nju je uradio Zavod za vodoprivredu RS i u njoj su identifikovani problemi zaštite od poplava i dato više prijedloga za zaštitu od istih, koji uključuju izgradnju odbrambenih nasipa, uređenje korita rijeke Bosne i njenih pritoka, izgradnju objekata za zaštitu od unutrašnjih voda, rješavanje problema devastiranog vodoplavnog područja gradnjom objekata i deponovanjem materijala koji su zakonom zabranjeni i druge mjere.
Tako je nakon poplava 2014. godine podignuta visina dijela odbrambenog nasipa za 1 metar, što je bila preporuka iz studije iz 1969. godine koja je ignorisana 45 godina i koja je mogla spasiti Doboj. Započeta je i regulacija potoka Liješanj i izrađen je projekat regulacije korita rijeke Bosne.
“Ovo nabrojano je sve što je poduzeto, dok su i dalje nastavljeni gradnja i deponovanje materijala na vodoplavnom području i nekontrolisano vađenje šljunka iz rijeke Bosne, koji su bili jedan od uzroka zbog kojih je Doboj bio poplavljen 2014. godine. Posebno zabrinjava što su gradskim i entitetskim vlastima važniji finansiranje LED rasvjete i predizborno koruptivno asfaltiranje putića i druge aktivnosti na koje će biti potrošeno nekoliko miliona KM kreditnih sredstava od izgradnje odbrambenog nasipa, regulacije korita rijeke Bosne i drugih aktivnosti na zaštiti od poplava”, jasan je Dejanović.
Podsjetimo tog 15. maja 2014. godine vodostaj rijeke Bosne bio je 7,21 metar, četiri metra iznad kote redovne odbrane od poplava. Poplavljene su kuće, stanovi, poslovni prostori, garaže, a smrtno je stradalo 11 Dobojlija, dok je materijalna šteta procijenjena na više od 173 miliona maraka.
