Povodom sedmice muškog zdravlja, „Bradologija 2019“ u saradnji sa UG „Kultura kulturi“, organizuje Sedmicu muškog zdravlja u Banja Luci od 15. do 21. 6.2020. godine. Jedna od organizatora ovog projekta je mlada pjesnikinja Marija Đurić, koja radi i kao medicinska radnica. Ona nam je objasnila važnost prevencije od bolesti od kojih obolijeva muška populacija i na koji način se boriti protiv toga.
Sedmica je muškog zdravlja. Da li se muškarci čuvaju i razmišljaju o svome zdravlju?
Najčešće se sjete zdravlja onda kada je ono već narušeno. Da li se čuvaju u nekim segmentima, čak i da, mada je to individualno, bilo bi bolje da se, recimo, buka koja se pravi oko obične gripe, prenese na, recimo, bol u leđima, pa da se odmah reaguje, jer može biti uzrokovano potencijalno većom opasnošću od kihanja, kašlja i tempereture, ali se to zanemaruje.
Dolaze li na preglede i koliko su bitne preventivne mjere?
Opet moram reći, dolaze kada moraju, znači, kada su primijetili da nešto ne funkcioniše kako treba, ili baš ne funkcioniše u njihovom organizmu, što je još gore, stoga i jeste potreba da se ukaže na značaj preventivnih pregleda uopšte, ali, evo, baziraćemo se na posjetu muškaraca urologu, koja je nekako naročito u našem okruženju još uvijek bauk.
Koje su najčešće bolesti od kojih obolijevaju muškarci?
Statistika govori da su to hronične bolesti respiratornog sistema, srčana oboljenja, rak pluća, debelog crijeva i prostate, kao i rak testisa, kada smo već kod sedmice muškog zdravlja. Cilj nam je da u sklopu projekta provjerimo i zvaničnu statistiku kod nas anketama, kako bismo imali u vidu sve i napravili plan za dalje djelovanje i rad.
Koliko stres tome doprinosi?
Stres je danas jedan od glavnih okidača za sunovrat našeg organizma i time bismo se ozbiljno trebali pozabaviti, jer on se prikrada i razara čak i onda kad i najveći patološki procesi odustanu, tako da stres ima veliki doprinos i na tome je posebno da se radi, budemo li željeli sačuvati zdravlje.
Koliko država i zdravstvo brinu o zdravlju muške populacije?
Neki poseban prigovor nemam, naročito što se tiče zdravstvene usluge, ali bi država zajedno sa zdravstvom trebalo da obrati pažnju, a zatim “nametene”, recimo, godišnji pregled kod urologa od napunjene osamnaeste godine i da podrži na jednom višem nivou projekte koji se bave promocijom muškog zdravlja, ali mislim da to nije neizvodivo.
Imamo li dobre stručnjake koji su specijalizovani za bolesti od kojih obolijeva muška populacija?
I te kako. Zaista, kadar kod nas uopšte ne zaostaje, ako nastavim, otići će to u hvalu, ali moram reći da sam imala priliku i da radim sa nekima od njih i uvjerim u njihovu stručnost. Neću ih imenovati, ali u Banjaluci, kada se kaže urolog, oni su već postali sinonim, donekle se i cijela priča o projektu “Bradologija” i rodila u njihovoj ustanovi.
Reci mi nešto o Bradologiji. Kakav je to događaj?
Bradologija je zamišljena kao projekat koji se bavi promocijom muškog zdravlja. Sama misija jeste podizanje svijesti kod muškaraca, naročito mlađe dobi, o značaju samopregleda, te preventivnim pregledima kod raka tesisa i prostate. Trebaju nam zdravi mladi ljudi za jednu lijepu budućnost u našoj državi, koji će moći da joj ostave nove naraštaje. Naziv potiče od riječi brada, koja od davnina simbolizuje zdravog muškarca, te kroz edukativni i zabavni program okuplja poznate i manje poznate bradonje i sve ostale koji žele da podrže projekat. Događaj je prvenstveno humanitanog karaktera i sredstva koja budu prikupljena namijenjena su onome koji je u tom momentu najugroženiji na odjelu onkologije, a boluje od raka testisa/prostate. Plan je da iz godine u godinu Bradologija, pored mini festivala bradonja, bude i sinonim za promociju muškog zdravlja, naravno, na osnovu onogo što bude radila i postigla na svom putu.
Ovo je druga Bradologija. Kako je prošla organizacija prošle godine?
Jeste, sedmica muškog zdravlja i samo obilježavanje iste je u stvari najava nove Bradologije, da kažem jedna uvertira i održavanje kontinuiteta rada na ovom projektu. Organizacija prve Bradologije je prošla vrlo dobro kada se sve sabere i uzmu u obzir sve okolonosti. Imala je željeni efekat, što je najvažnije. Sada će se neke stvari morati drugačije uraditi, ali meni je ovo bila jedna ogromna škola i još veća motivacija da idem dalje, jer sjećam se kako je smiješno izgledalo i gotovo nemoguće kada je stajalo sve na papiru, a desilo se mnogo više od zamišljenog.
Po čemu će se taj događaj razlikovati od prošlogodišnje Bradologije?
Razlike će biti u samoj organizaciji, jer sada kada se nešto uradilo i to dokumentovalo, mnogo lakše je dobiti saradnike iz svih svera života. Zatim, trajaće tri dana, samim tim, biće više sadržaja za publiku. Želimo da to podignemo na jedan viši nivo i skupimo više novca, jer ovo je na neki način mini festival zdravlja u sasvim drugačijem ruhu i dok se ljudima to bude sviđalo i dok ima efekta, ja neću odustati, a nadam se ni ljudi oko mene. Promociju krećemo zvanično 1. jula. U planu je i osnivanje fondacije “Bradologija” do novembra, kada je zakazan događaj, tako da sve vas očekuje mnogo dobrog zabavnog, ali i edukativnog programa u novembru, mjesecu muškog zdravlja.
Ko ti pomaže u organizaciji?
Ne mogu, a da ne izdvojim ljude koji su tu uvijek uz mene od početaka i prve ideje o Bradologiji, a to su: Miljana Orašanin, Nataša Bednarčuk i Nemanja Javor. Ostali neka oproste, ali mislim da ovaj trio ima najveće traume od bradonja i riječi brada. Samo da ne dobiju bradofobiju. (smijeh) Šalu na stranu, oni su tu i uglavnom ekipice koje oni okupe dodatno, a tu su i učenici i profesori Medicinske škole i studenti Medicinskog fakulteta. Sedmicu muškog zdravlja su podržali: Bolnica iz hiruških oblasti Prof. dr N. Laganin”, Specijalistička ambulanta “Dr Lučić”, Medicinska oprema i sredstva “Si – Medis, Caffe “Glorija”, “Actum studio, Mac Tire pub, K.S.E.T. pub, “3R Graphic” štamparija. Tako da očekujem jednu manifestaciju koja će poslati lijepu poruku, te da će se ljudi odazvati ili pridružiti samom projektu.
