SEKSIZAM: Žene trpe vrijeđanja i omaložavanja, a toga često nisu ni svjesne!

Problem o kojem se ne govori dovoljno, koji je sa zakonodavne strane ostao još uvijek neprepoznat jeste seksizam.

Foto: Ilustracija

 

Ukoliko se žena osjeća neugodno jer joj neko uputio nepriličan komentar to je često seksizam koji je bio i ostao prihvatljiv oblik komunikacije iako je daleko od toga.

Bojana Ilić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka govori nam o seksizmu, kako ga prepoznati i načinima kako se postaviti kad ste izloženi ovom obliku ponižavanja.

Koliko je u našem okruženju prisutan seksizam u javnom govoru?

Seksizam je široko rasprostranjen i prisutan u svim sektorima i svim društvima.  On je pojačan rodnim stereotipima koji pogađaju žene i muškarce, te je suprotan postizanju ravnopravnosti polova. Ova pojava je  prepreka osnaživanju žena, koje su nesrazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem, a često ga uopšte ne prepoznaju. Rodni stereotipi  oblikuju norme, ponašanje i očekivanja muškaraca te stoga dovode do seksističkih djela.

Kako prepoznati seksizam, koje su njegove osnovne karakteristike?

Bilo kakav oblik vrijeđanja, omalovažavanja ili ismijavanja nekoga, po bilo kojem osnovu, spada u psihičko nasilje. Ovakva ponašanja nerijetko imaju veće posljedice nego fizičko. Ostavljaju  trajne pečate na samopouzdanje, stvaraju osjećaj nemoći, straha, unutrašnjeg povlačenja i slično. Sami korijeni seksizma leže u neravnopravnosti polova i ovo ponašanje se javlja u svakodnevnom životu žene ili grupe žena. Javlja se i kod muškaraca, ali znatno rijeđe. Jedan od većih problema jesu komentari na društvenim mrežama koji na različite načine ugrožavaju ženska prava. To takođe može da pređe u veće oblike vrijeđanja, da potakne na otvoreno uvredljiva i prijeteća djela, uključujući seksualnu zloupotrebu, nasilje, silovanja do potencijalnog ugrožavanja života.

Na koji način se možemo boriti protiv takvog govora?

Truditi se prepoznati ga i reagovati. Ćutanje je neprihvatljivo, jer tim ne riješavamo problem. Iako je rasistički govor mržnje protivan evropskim standardima ljudskih prava, isto ne vrijedi kada je u pitanju seksistički govor mržnje. U Bosni i Hercegovini, postojeće politike i zakonodavstva na svim niovima još uvijek se nisu suočili s ovom problematikom. Potrebno je da država preuzme odgovornost, da iskaže spremnost za borbu , kao i da osigura da se na taj odnos prema ženama primjenjuju ista pravila kao na rasistički govor mržnje.

Često se seksizam koristi uz humorističnu notu, ali koliko je u ovim situacijama važno naglasiti da je seksizam seksizam bez obzira na humor?

Da, u mnogim kulturama, pa tako i kod nas seksizam je protkan kroz humor. Zbog toga ga često i ne prepoznajemo u prvom momentu, nego tek naknadno shvatimo da se radilo o uvrijeljivom sadržaju. Dok god ne reagujemo, on će se i dalje „nevidljivo“ provlačiti u našem društvu. Čak i ako se radi o prijateljskom druženju i osjetite da je humor na račun žena bio uvrijedljiv- reagujte. Uvijek se na lijep način može skrenuti pažnja da je neko pretjerao, da je to uvrijedljivo i da je vrijeme da se ovakve stvari mijenjaju.

Helsinški parlament građana na svojoj web stranici ima rubriku „Stub Srama“ gdje se seksistički govor može prijaviti, te prijave su bile izrazito rijetke. Šta mislite zbog čega je to tako?

Da, na našoj web stranici postoji rubrika koja upire prstom u najgore primjere iz “dnevne ponude” u BiH medijima, reklamnim kampanjama te “biserima” političara i drugih istaknutih osoba iz javnog života. Na stranici www.hcabl.org/stub-srama/ možete vidjeti ko je i zbog kakvih izjava osvanuo na ovoj stranici. Također, možete  prijaviti seksistički govor koji vam je zasmetao u medijskom prostoru. Prijave su rijetke, gotovo da ih nema. Razlog za to jeste što vrlo lako prelazimo preko uvreda ili ih ne prepoznajemo. Zbog toga se trdimo širiti znanje i svjesnost o ovoj temi, jer dok god ova pojava postoji naše društvo neće biti ravnopravno.

Na koje ste vi oblike seksizma na vašoj stranici reagovali?

Reagovali smo na uvrede koje se dešavaju najviše u medijskom prostoru, u toku parlamentarnih diskusija ili slično. Pokušavamo opisati situaciju i objasniti zašto je uvrijedljiva.

Kako reagovati na seksizam, koji bi bio vaš savjet ženama?

Seksizam koji čujete na televiziji, na internetu ili pročitate u novinama možete prijaviti na našoj stranici. Mi ćemo je objaviti i tako javno prozvati one koji omalovažavaju ili vrijeđaju. U privatnom životu, uvijek je u redu reagovati i skrenuti pažnju sagovorniku da je neka diskusija, šala ili konkretna riječ bila uvrijedljiva. Predugo su žene ovo prećutkivale, jer su se nerijetko bojale reakcije sa druge strane. Međutim ukoliko želimo da se izborimo sa ovim izazovom, ćutanje mora prestati. Reagujte i bez straha objasnite o čemu se radi.

Koliko je važno da se seksizam ukloni iz javne komunikacije, jer ukoliko postoji u javnoj sferi na neki način se pokazuje da je on prihvaćen i u privatnom životu, a to ne bi smjelo biti tako?

Seksizam je globalni problem. On neće nestati preko noći i slijedi dugotrajna borba. Istina je da mediji i internet igraju ogromnu ulogu, jer imaju veliki publicitet i gleda ih/prati veliki broj ljudi. U bori protiv seksizma treba krenuti kroz sve strukture, ali i država mora preuzeti odgovornost i reagovati na ovaj problem. Također, za početak preuzmimo ličnu odgovornost i koliko možemo reagujmo i prijavljujmo ovakve uvrede.

Nažalost za seksizam ne postoje određene sankcije, a žena se sa druge strane osjeća poniženo. Kako uopšte tretirati seksizam kao društveni problem?

Prevashodna svrha mjera za sprečavanje i suzbijanje seksizma je da se izazove promjena ponašanja i kulture na individualnom, institucionalnom i strukturnom nivou.

Pored planova, javnih politika i programa, alatke za sprečavanje i suzbijanje seksizma mogu da budu zakonski, izvršni, upravni, budžetski i regulatorni instrumenti. BiH treba da odabere one koje najviše odgovaraju njenom kontekstu i cilju određene aktivnosti. Potrebne su različite alatke da bi se rješavala, sa jedne strane, podsvjesna pristrasnost, a sa druge, svjesno seksističko ponašanje. Na prvopomenutom se može raditi kroz jačanje svijesti, obuku i obrazovanje, dok je za eliminaciju namjernog i stalnog seksističkog ponašanja i seksističkog govora mržnje potrebno preduzeti snažnije mjere.


Buka preporuka

Kampanja protiv govora mržnje

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.