Sibir: Zaleđeni pas star 18000 godina šokirao je naučnike

Karika koja je nodostajala

BUKA portal / 30. Novembar 2019

Mladunče je imalo svega dva mjeseca kad je umrlo, a potječe iz roda kanida u koje spadaju i vukovi i psi te je zasad nejasno kojoj od te dvije vrste pripada. No, stanje u kojem je pronađena životinja je nevjerojatno očuvano, do te mjere da su znanstvenici bili šokirani ugledavši krzno, nos i zube potpuno netaknute, piše IFL Science. Za sada je metoda DNK sekvenciranja pokazala nejasne rezultate u utvrđivanju točne vrste mladunčeta, a znanstvenici smatraju kako bi ovaj primjerak sačuvan u sibirskom permafrostu mogao sadržavati evolucijsku kariku koja nam je nedostajala – između vuka i modernog psa. Zahvaljujući radiokarbonskom datiranju, znanstvenici su mogli utvrditi starost šteneta kad je umrlo kao i činjenicu da je ono zaleđeno već oko 18 tisuća godina. Analiza genoma pokazala je kako je riječ o muškom mladunčetu.

Zaleđeni pas u Sibiru | Author: SERGEY FEDOROV

Istraživač Dave Stanton iz Centra za paleogenetiku u Švedskoj rekao je za CNN da je izdvajanje DNK pokazalo da životinja može potjecati iz populacije koja je zajednički predak i pasa i vukova. Druga istraživačica iz centra, Love Dalen objavila je tweet s pitanjem “je li ovo najstariji pas ikad pronađen?”, a znanstvenici će nastaviti s sekvenciranjem DNK i smatraju da bi nalazi mogli otkriti mnogo o evoluciji pasa.

Štene je dobilo ime “Dogor”, što na jakutskom jeziku znači “prijatelj”, a ujedno je i početak pitanja “pas ili vuk?” Smatra se da suvremeni psi potomci vukova, ali rasprava se još uvijek vodi oko toga kada su psi bili pripitomljeni.

Zaleđeni pas u Sibiru | Author: SERGEY FEDOROV

Studija objavljena 2017. sugerirala je da se pripitomljavanje moglo dogoditi prije 20.000 do 40.000 godina. Permafrost skriva još puno tajni Priče o klimatskim promjenama često nam pokazuju koliko je naš ekološki sustav krhak. Posebno brine i izvješće UN-a koje pokazuje da milijunu biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje. No u slučaju nekih, otapanje ledenih kapa i permafrosta pokazuju i nevjerojatnu priču o biološkoj otpornosti.  Na sve toplijem Arktiku znanstvenici pronalaze organizme, zaleđene i one za koje se mislilo da su mrtvi stoljećima, koji mogu dati novi život. Ti “zombiji iz ledenog doba” kreću se od bakterija do višestaničnih organizama, a njihova izdržljivost pokazuje i kako je moguće preživjeti u tim uvjetima. 

Otapanje

Tatjana Višivetskaja sa Sveučilišta Tennessee u dubinama sibirskog permafrosta tražila je jednostanične organizme iz razdoblja ledenog doba. Vratila je milijune godina stare bakterije u život na Petrijevoj zdjelici. Prošle je godine njezin tim došao do “slučajnog otkrića”, onog sa mozgom i živčanim sistemom, koji je u potpunosti uništio njihovo razumijevanje ekstremne izdržljivosti. 

U potrazi za jednostaničnim organizmima, koji jedini mogu preživjeti zakopani u permafrostu, među slabašnim bakterijama i amebama bilo je dugih, segmentiranih crva, oblića. Zbog tog otkrića bili su jako iznenađeni i uzbuđeni,  jer su to bila najkompleksnija bića koja su pronašli u tako dubokom ledu. 

Izvor: express.hr


Buka preporuka

Nauka i tehnologija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.