"Sistem je zakazao na svim poljima, kraj iduće godine dočekaćemo kao spaljena zemlja"

Sistem u BiH je pogubniji od virusa.

Tatjana Čalić / 09. Decembar 2020

 

Novi kredit za budžet, eksplozija siromaštva i kraj iduće godine sa efektom „spaljenje zemlje“ je ono što čeka Bosnu i Hercegovinu, prognoza je Žarka Papića, doktora ekonomskih nauka i direktora Inicijative za bolju i humaniju inkluziju. Kako za BUKU kaže, za sve to možemo zahvaliti isključivo sistemu u našoj zemlji. 

Gdje smo osam mjeseci nakon korona krize?

Situacija je u čitavom regionu, Evropi, pa i svijetu loša, ali to svakako nije argument da se političke elite vade na ono što su sve propustili da urade unutar BiH, a propusta ima mnogo. Pogubniji su od virusa. Ja živim u Sarajevu gdje iz ličnog iskustva mogu reći da je situacija sa koronom jako loša, blago rečeno haotična, definitivno sistem ne funkcioniše, od čuvenog puta pacijenata koji se mjesecima nije definisao, uopšte se ne zna ko, kada, kome i kako se prijavljuje, da li se testira ili se ne testira, dakle, u tom haosu koji definitivno vlada, stradaju najviše zdravstveni radnici koji pokušavaju da nešto riješe  i da pomognu ljudima, potom sami građani koji su, mogu slobodno reći, sluđeni, uplašeni, jer njihovo zdravlje je u pitanju. Jedno je definitivno, sistem ne funkcioniše, da ne spominjemo sve afere koje smo imali u BiH za ovih devet mjeseci.

Pored ogromnog pritiska na zdravstveni sistem i zdravstvene radnike, koje sistem, da tako kažem, žrtvuje već osam mjeseci, na koljenima je i ekonomija?

Vlade u BiH se apsolutno nisu snašle kada je riječ o pomoći privredi. Čuveni paket pomoći privredi, opet ću govoriti o Federaciji, jer tu problematiku poznajem više, bio je nedovoljan, loš, neadekavatan. Pomoć ugroženim privrednim djelatostima, evo uzmimo na primjer ugostiteljstvo iz Fonda koji je formiran plaćalo se zdravstveno i penziono osiguranje radnicima, a ostatak primanja odnosno plate trebao je da plaća poslodavac. Kada to sagledate malo šire to znači da iz Fonda novac ide kao pomoć privredi koja mora da se vrati u budžet, znači vi finansirate sami svoj budžet. Drugi problem je što je i to dramatično kasnilo, za mart i april ljudi su, ako su nešto i primali, primali su tek u julu, avgustu. Tri mjeseca ostati bez ikakvih prihoda u bilo kojoj djelatnosti je i za poslodavca i za radnika katastrofalna situacija. Definitivno pomoć je bila neefikasna, u volumenu je bila mala, poređeno sa veličinom pomoći u evropskim zemljama, u SAD. Ali da ne govorimo o zemljama u svijetu, evo primjera Srbije, pomoć koji su naši privrednici primali nesrazmjerno je manja nego u Srbiji.

Imamo različite procjene o gubicima u privredi?

Moram reći da imamo potpuno glupavu situaciju, da tako kažem, u procjenama negativnih efekata korona krize. Prosto je za nevjerovati da negdje u martu Direkcija za ekonomsko planiranje BiH planira da će pad BDP-a biti samo 2 posto. To je sumanuta procjena, a na kraju imamo zadnju procjenu međunarodnih organizacija da će taj pad biti 6,5 posto, što je opet preoptimistična procjena data negdje na bazi septembarskih podataka. Takođe, zanimljivo je kako niko nije uzeo procjenu da će korona sigurno trajati do kraja ove godine. Moj zaključak je da ćemo ovu godinu završiti sa najmanje u minusu 10  posto GDP, što će imati dramatično velike posljedice na buduće trendove u ekonomiji.

Političari pregovaraju o novom kreditu sa MMF-om?

Pregovori sa MMF-om oko novog kredita ne mogu ništa ozbiljno pomoći, ukoliko situacija ostane kakva jeste, ovih petero ekonomista koji su pisali MMF-u da se sredstva ne odobre bez jasne namjene je pametan potez, naravno, ukoliko MMF to prihvati.

Ne vjerujete da će prihvatiti?

U MMF-u sjedi slična birokratija kao i u naših u vladama. Prema tome, i oni će nešto izmuvati, nešto ovako, nešto onako i niko ozbiljno neće pratiti šta će se dešavati. 

A kredit će završi u budžetu?

Taj kredit ako završi u budžetu, ako pokrije budžetske deficite, on će bukvalno propasti. A mi se definitivno nećemo izvući. Ne zaboravimo ni da je MMF-u stalo da plasiraju svoje kredite, pa nešto  postave kao uslove, pa se onda oko tih uslova trguje, potom se naravno žmiri na eksploataciju tog kredita, tako da vjerujem da će se i ovaj put ići na varijantu kao i uvijek do sada, a to je da će novac otići pravo u budžet.

Opet ćemo se kreditno zadužiti kako bi održali budžete iz kojih se finansira vlast na svim nivoima, kao i javna administracija. Oni su jedini prošli ekonomski neokrznuto ovu krizu?

Da, svi snosimo posljedice ove krize, osim onih što žive na budžetu. Oni su i dalje na visokim platama. To je, naravno, iz političkih razloga i to je vladajućim partijama veoma važno. U onome što je naš državni aparat, od opštine, kantona, entiteta, pa do nivoa BiH zbog pandemije uglavnom se ne radi ili takozvani rad od kuće, ali kako recimo neke profesije mogu raditi od kuće to je zaista smiješno, njima se jedino nije diralo u plate. Oni za iste plate ne rade, istina i kada su kobajagi radili, slabo su radili. Ali politički su razlozi za to jer to je, na ovaj ili onaj način, ključ izborne baze svih vladajućih nacionalnih partija. I onda ko smije da dirne u taj aparat koji mu obezbjeđuje zanačajan dio vlasti, a na kraju krajeva oni su zaposlili te ljude uz čuveno partijska knjižica ili rodbinska veza.  Ako postoji neka vrsta diskriminacije, svi smo mi drugi diskriminisani u odnosu na javni sektor.

Kako onda vidite narednu godinu?

Svako ko prati svjetske medije zna da će vakcinacija početi u januaru, a kada ćemo mi dobiti vakcinu to niko ne zna, kako će se vakcinisati, gdje, niko to ne zna. Sve to govori  da mi gubimo i čitavu iduću godinu i da će ta iduća godina takođe imati pad BDP-a u odnosu na ovu koja je već u jako velikom minusu. Kada se sabere u BiH će eksplodirati siromaštvo. O tome niko ne govori. Vi imate situaciju da, zbog politike, državna Agencija za statistiku i entitetski zavodi za staistiku koriste pogrešnu metodologiju za računanje siromaštva, a plus zadnjih pet godina i sa tom pogrešnom metodologijom nisu procijenili koliko je siromaštvo u BiH. Predstavnici Svjetske banke su prije nekoliko dana na sastanku u Vijeću ministara BiH zaprepašteno pitali kako je moguće da zadnjih pet godina nije rađena nikakva procjena siromaštva u zemlji. 

Zašto je nisu radili?

Zato što ne smiju da procijene jer bi to bilo suočavanje sa realnošću. U okviru projekta Delegacije EU i UNICEF-a, koju je radilo više stručnjaka a provodio IBHI, već prije nekoliko godina je rečeno da je ispod linije siromaštva bilo 23 posto građana. To je petina građana ove zemlje. Nadalje, analiza o radničkom siromaštvu u Bosni i Hercegovini iz 2017. godine je pokazala da 25 posto zaposlenih radnika sa svojom platom ne mogu za svoju četvoročlanu familiju da osiguraju da budu iznad linije apsolutnog siromaštva. Ako jedan član porodice ima ovu radničku platu, ne ovu prosječnu, on ne može porodicu izdržavati.

Možete li dati neku procjenu koliko sada građana živi ispod linije aposolutnog siromaštva?

Ako imate trend u BiH za 2015. godinu takav kakav imamo, a nemate podatke za proteklih pet godina, ekstrapolacijom tih prethodnih godina to bi bilo negdje oko 28 posto. Znači da nam sada u BiH ispod apsolutne linije siromaštva živi  28 posto građana. Tu su i efekti korona krize, evo sama Svjetska banka kaže da će biti između 40 i 80 hiljada novosiromašnih u BiH kao posljedica korone, a moje mišljenje je da će biće i više. Imaćemo eksploziju siromaštva.

To je zastrašujući podatak?

Jeste, ali na to naše političke elite ne reaguju, ne znaju, ne smiju, ili jednostavno nisu zainteresovane. Ovdje se dešava neka spontana vrsta, neću reći politike, nego opštih kretanja ka terminu spaljene zemlje. U kombinaciji korone i odsustva bilo kakve ozbiljnije ekonomske intervencije, mi ćemo na kraju iduće godine biti kao spaljena zemlja. 

Prepušteni smo sami sebi?

Nažalost, oduvijek, ali sada u ovoj krizi vidimo svu strahotu koja dolazi od sistema koji ne funkcioniše i koji ne radi u interesu svojih građana.
 


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.