SITUACIJA JE ZABRINJAVAJUĆA Političari u BiH zagospodarili javnim servisima, dok slobodne novinare napadaju i vrijeđaju

Sloboda i nezavisnost medija – neophodan korak ka evropskim vrijednostima

Milica Plavšić / 15. Juni 2019

Za dobijanje statusa kandidata za ulazak u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina mora ispuniti političke kriterijume koji se odnose na demokratiju i vladavinu prava. Jedan od najvažnijih svakako je sloboda i nezavisnost medija. Ali kako ispuniti ovaj uslov kada istinska sloboda medija, njihova nezavisnost i transparentnost u radu ne odgovaraju političkim strukturama koje ovu zemlju treba da povedu u EU? 
Ekstreman je primjer Milorada Dodika, aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koji ima dugu istoriju napada na kritički orijentisane medije i vrijeđanja novinara, nerijetko na osnovu pola ili nacionalne pripadnosti. Najnovija je njegova neumjesna reakcija na istraživački tekst portala Žurnal o slučaju Tegeltija, gdje je novinare ovog portal nazvao “kretenima”.


Situacija je prilično obeshrabrujuća u cijelom regionu. Prema izvještaju Reportera bez granica, BiH je ove godine na 63. mjestu po pitanju medijskih sloboda, Hrvatska je na 62. mjestu, a iza njih je Srbija na 108. mjestu. Ugrožena su ljudska prava, medijske slobode i sve ono što bi trebalo da se podrazumijeva u demokratskim zemljama. 


Politički pritisci, zastrašivanje i napadi na novinare/ke, neadekvatni uslovi rada, netransparentno vlasništvo i nerazvijeno tržište, glavni su problemi sa kojima se susreću mediji u Bosni i Hercegovini, navodi se u regionalnom izvještaju “Zapadni Balkan u procesu pristupanja EU: Ispunjavanje političkih kriterijuma”, koje UG “Zašto ne” provodi u saradnji sa partnerima u zemljama regiona  – Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Centrom za istraživanje transparentnosti i odgovornosti (CRTA) iz Srbije, te Metamorphozis fondacijom iz Makedonije.


Medijski sektor u BiH regulisan je nizom zakona. U Ustavu BiH sadržana je Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući i slobodu medija, a BiH je jedna od prvih zemalja u ovom dijelu Evrope koja je donijela zakone o zaštiti od klevete, te zakone o slobodnom pristupu informacijama. Međutim, zakonski okvir je nepotpun u pogledu regulacije oglašavanja u medijima, transparentnosti vlasništva nad medijima, uredničke transparentnosti, te finansiranja medija iz javnih izvora. Takođe, u BiH ne postoji zakonska regulativa za rad online medija, iako je ovo oblast u kojoj su navedeni problemi najizraženiji.

 
Ne postoji politička volja da se ova pitanja regulišu zakonom. Štaviše, umjesto da smo poboljšali zakone, imamo potpuno suprotne tendencije, pa se donose novi zakoni koji guše slobodu i ljudska prava, upozorava Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka i urednik portala Capital.ba.


“BiH je bila prva u regionu kada je donijela Zakon o slobodnom pristupu informacijama. U posljednjih 15 godina, umjesto da smo otišli naprijed, mi smo napravili nekoliko koraka unazad. Umjesto da smo poboljšali zakone, oštrije sankcionisali napade na novinare, da smo osnovali ombudsmana za medije i slično, mi imamo potpuno suprotne tendencije i najavljuje se da će se kriminalizovati kleveta, donose se novi zakoni koji guše slobodu i ljudska prava, poput Zakona o javnom redu i miru, Zakona o nevladinim organizacijama, Zakona o javnom okupljanju, Zakona o policijskim službenicima... Sve ovo pokazuje kako radi vlast”, kazao je Vukelić u nedavnom intervjuu za Buku, a povodom Međunarodnog dana slobode medija koji je obilježen 3. maja.


Evropska unija kojoj težimo mora postaviti neke uslove i prestati da pravi kompromise sa ovdašnjim političarima nauštrb slobode medijia, poručio je on.


Javni servisi u službi stranaka na vlasti


Prema važećim zakonima, Javni RTV servisi trebalo bi da su institucionalno i uređivački nezavisni, međutim, oni ne samo da nisu zaštićeni od političkih uticaja, već se u potpunosti pretvaraju u glasila stranaka na vlasti.


“Veliki broj medija u BiH daje utisak postojanja medijskog pluralizma, ali se u praksi najčešće radi o stvaranju različitih sfera uticaja od strane političkih subjekata koji kontrolišu vlast na mnogobrojnim administrativnim nivoima, a ne o stvarnom slobodnom tržištu. Tome u prilog govori i činjenica da je medijsko tržište malo i ne funkcioniše na principu komercijalne uspješnosti i otvorene konkurencije, te opstanak mnogih medija direktno zavisi od uspostavljanja veza sa političkim strankama i institucijama vlasti. Sve ovo doprinosi padu povjerenja u medije, pri čemu se politički uticaji vide kao presudni za njihov rad”, stoji u izvještaju Udruženja “Zašto ne”. 


Male plate i kršenje radnih prava novinara


Novinari u BiH generalno imaju male plate i često su izloženi kršenju radnih prava poput neredovne isplate plata, loših uslova rada, neplaćenog prekovremenog rada, neprijavljenog rada i slično. 
Na malom tržištu kao što je BiH, rijetke medijske kuće uspijevaju osigurati vlastita sredstva za funkcionisanje putem tržišnih mehanizama kao što su oglašavanje i komercijalna pretplata. Posljedica takvog stanja je ovisnost medija o javnim sredstvima, što otvara prostor za uticaj onih koji odlučuju o raspodjeli javnih sredstava, nalazi su pomenutog izvještaja o ispunjavanju političkih kriterija u procesu pristupanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. 


“Problem je i što ogroman broj novinara/ki nema siguran radnopravni status. Rad na crno, ili rad po ponižavajućim ugovorima, koji se potpisuju na dva-tri mjeseca, i tako godinama, automatski stvara poslušnike, opterećene autocenzurom. Ako ne znate da li ćete sljedećg mjeseca imati posao i honorar od kojeg živite, htjeli ne htjeli pazićete šta pišete i trudićete se da ne 'talasate'", kazala je za Buku Milkica Milojević, novinarka i aktivistkinja, takođe povodom Međunarodnog dana slobode medija.


Finansiranje medija iz javnih sredstava uključuje: direktna budžetska izdvajanja za rad javnih servisa,novinskih agencija i lokalnih medijskih kuća osnovanih od strane javnih institucija; budžetska izdvajanja ze medije kroz javne grantove i projekte, te oglašavanje javnih preduzeća i institucija u medijima. Sva tri mehanizma javnog finansiranja u praksi se koriste za politički uticaj na medije. Rad medija osnovanih od javnih institucija se najviše kontroliše kroz već pomenuti uticaj na izbor upravljačkih i uredničkih struktura, navodi se dalje u Izvještaju. 


Uticaji na rad privatnih medija direktno se vrše netransparentnom dodjelom grant sredstava kako bi se obezbijedilo “podobno” izvještavanje. Javni grantovi se često dodjeljuju bez jasnih kriterija i bez objave primaoca, dok se oglašavanje javnih subjekata uglavnom ugovara takozvanim pregovaračkim postupkom, bez objavljivanja obavještenja o nabavci, što ovaj proces čini netransparentnim i podložnim političkoj zloupotrebi. 


Istraživačko novinarstvo je jedva prisutno u BiH, zbog nedovoljnih kapaciteta i resursa u medijskim redakcijama, ali i nedostatka volje i motiva za ulaganje u ozbiljne istraživačke projekte. Izuzetak su neprofitni projekti koji imaju finansijsku i uredničku nezavisnosti, jer se finansiraju uglavnom iz međunarodnih grantova, što im omogućava da se bave istraživačkim pričama, uključujući i one koje se odnose na kriminal i korupciju. Ta vrsta izvještavanja i istraživačkog novinarstva je rijetkost u komercijalnim medijima i gotovo da ne postoji na javnim servisima. 


“Sudbina medija koji se bore koliko-toliko održati dobre novinarske standarde i društvene procese pratiti objektivno je da su na udaru velikih političkih sistema na način da vam se na svaki način sužavaju resursi za rad. Zbog toga su kapaciteti takvih medija često nedovoljni da pokriju sve ono što bi željeli pokriti, ili na kraju krajeve što bi imali i obavezu pratiti zbog samih građana”, kazao je za Buku Armin Aljović, urednik agencije Patria, povodom 3. maja Međunarodnog dana slobode medija.

Iako postoje akti koji definišu etičke kodekse profesije, oni se masovno krše, pa su govor mržnje i politička instrumentalizacija medija sveprisutne pojave, a naročito u online medijima.

Opadanje kvaliteta medijskog sadržaja naročito je primijetno u online medijima, gdje se bilježi i pojava velikog broja “divljih portala”, to jest anonimnih online “medija”, koje vode osobe bez ikakvog novinarskog iskustva. Profesionalnost medija u BiH bilježi stalni pad, te je prošle godine ovaj indikator ocijenjen sa 1.46, što je najlošija ocjena od 2006. godine, navodi se u Izvještaju Udruženja “Zašto ne”.


“Suočavamo se sa problemima, koji, vjerujem muče većinu mojih kolega i koleginica. Dakle, pretrpani smo gomilom posla, danas se od novinara/ki traži da u jednom danu proizvedu što više medijskih sadržaja, koji prije svega moraju biti zanimljivi, ne nužno i bitni. Javno interesovanje, zanimanje, je apsolutno ispred javnog interesa. Novinarstvo je postalo bitka za 'klikove', izlazak na teren, u stvarni život, ili kopanje po gomili dokumenata  u potrazi za bitnim, doživljava se često kao nepotreban gubitak vremena i novca. U takvoj situaciji je teško čak i fokusirati se, a kamoli udubiti se u bilo kakvu bitnu temu“, kazala je Milkica Milojević za Buku. 


Prijetnje i napadi


Prijetnje i napadi na novinare su kontinuirani i uključuju verbalne i fizičke napade, prijetnje smrću, pa čak i slučajeve teškog nasilja na granici sa pokušajem ubistva. Novinari su često izloženi napadima tokom obavljanja svog posla, kako od strane nosilaca javnih funkcija, tako i od strane drugih grupa i pojedinaca. Zabilježeni su i slučajevi privođenja i saslušavanja novinara, pretresa novinskih redakcija i pokušaja da se novinari ometu u obavljanju svog posla.


Takvoj situaciji najviše doprinosi nekažnjivost zastrašivanja i napada na novinare, te javni istupi političara na najvišim nivoima vlasti koji sopstvenim primjerom ohrabruju i podstiču takvo ponašanje. 

“Prije osam mjeseci svjedočili smo i pokušaju ubistva našeg kolege Vladimira Kovčevića. Ovaj slučaj je samo djelimično rasvijetljen, jer nisu otkriveni, a bojim se da nikad neće ni biti otkriveni, nalogodavci ovog zločina i motivi napada”, kazala je Milkica Milojević. 

Istovremeno, dodaje ona, sve je manja zainteresovanost i podrška javnosti.

"Građani često ne razumiju da  slobodni mediji i sloboda javne kritike i propitivanja onih koji donose odluke o našim životima i raspolažu našim novcem i drugim resursima, nisu bitni samo za novinare, nego prije svega za zajednicu. Ako pod 'normalnim' društvom podrazumijevamo društvo odgovornosti, zajednicu slobodnih i slobodnomislećih građana i demokratskih institucija, onda je sloboda medija jedan od stubova ne samo napretka, nego i opstanka društva", kaže Milkica.


Ona podjeća da je BiH bez rezerve ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kojom se propisuje da je sloboda izražavanja, primanja i sopštavanja informacija, jedno od temeljnih ljudskih prava. 

"Kako da građani donose odluke, između ostalog i na izborima, ako nemaju relevantne, tačne i pravovremene informacije, na osnovu kojih će prosuđivati?”, pita se ona.


Mediji su ili pod kontrolom političkih i tajkunskih moćnika, a to je posebno izraženo u javnim servisima i drugim javnim medijima, ili, ako su prepušteni tržištu, oni su u stalnoj trci za prihodima koji im omogućavaju opstanak.


Siniša Vukelić kaže da su mediji slobodni “onoliko koliko dozvole sebi taj luksuz da budu slobodni u ovako teškim ekonomskim uslovima, pod političkim pritiscima, prijetnjama i cenzurom”. 


“Mislim da je u odnosu na prošlu godinu stanje u medijima u BiH pogoršano. Zapravo, tu je bezbroj primjera koji to potvrđuju. Sjetimo se pokušaja ubistva Vladimira Kovačevića koje još uvijek nije riješeno, proširuju se zakonska ovlaštenja na štetu medijskih sloboda, ljudi kupuju velike medije, lažne vijesti i dalje se šire, a prenose ih javni servisi”, kaže Vukelić.


Neprimjerena retorika funkcionera prema novinarima se nastavlja, kaže on i ocjenjuje da je situacija veoma zabrinjavajuća.

“Jake nezavisne redakcije i hrabri novinari su temelj i osnova demokratije i ovo nije problem samo novinara, već kompletnog društva. Ona je suštinski važna i zato je sloboda medija prva na udaru kada neko želi da uvede drugačiji oblik vladavine. Prvo se pokuca na vrata medija, pa onda ostali dođu na red. Svi mi moramo se više boriti da novinari mogu slobodno da izvještavaju”, poručuje Vukelić.  


Povodom međunarodnog dana slobode medija koji je obilježen 3. maja ove godine novinari i medijski radnici Bosne i Hercegovine upozorili su na napade na novinare, zastrašivanje, cenzuru, te istakli potrebu za boljom pravnom zaštitom i zakonskom regulativom.


Novinarstvo i novinari na području Balkana na svakodnevnom su udaru od strane političara, interesnih grupa, biznismena i ostalih pojedinaca i grupa koje smatraju da njihove zakulisne radnje treba da prođu neprimijećeno, upozorili su tom prilikom novinari u BiH.
 

"Ovaj tekst je nastao kao dio projekta "BiH and the EU Accession Process: Application of Political Criteria" koji implementira UG "Zašto ne" iz Sarajeva uz podršku Balkan Trust for Democracy."


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.