Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će Klub poslanika te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske tražiti da posebna sjednica parlamenta u vezi sa aktuelnom situacijom i statusom RS u BiH bude održana između 1. i 5. novembra.
Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da ga je Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini pozvao da pripremi materijal za tu sjednicu.
"Oni će predložiti da se obratim Skupštini sa temom u vezi sa aktuelnom situacijom i statusom Srpske u BiH. Radim na tome sa saradnicima, to je završeno i ostalo je još da ispoštujemo parlamentarne procedure. Početkom naredne sedmice dostavićemo cijeli materijal", rekao je Dodik novinarima.
Pošto su još uvijek nepoznati detalji odlučili smo da pozovemo šefa Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunića. On nam je potvrdio da će na narednoj redovnoj sjednici biti dogovoren i tačan termin održavanja posebne, koja će za cilj imati odgovor na Deklaraciju SDA, ali sastavljanje jedinstvene poruke međunarodnoj zajednici.
„O terminu ćemo se dogovoriti kada bude trajala redovna sjednica, ali očekujemo da bude u najskorijem periodu. Poenta održavanja posebne sjednice jeste odgovor na Deklaraciju SDA. Prije svega to je odgovor SDA, ali i međunarodnoj zajednici koja nije na pravi način reagovala na ovu deklaraciju. NSRS će zauteti stavove i dati zaključke i na neki način dati odgovor na tu deklaraciju. U tom odgovoru će biti sadržano i sve ono što remeti dejtonski sporazum i sve ono na čemu je ovakva BiH nastala, a tu mislim na Dejton i Ustav. Jasno je da u zadnjih 10-15 godina imamo stalno kršenje Dejtonskog sporazuma i ustava BiH i NSRS kao najviše zakonodavno tijelo treba hitno da da odgovor na ono što se dešava u posljednje vrijeme."
A šta bi trebalo da bude poenta toga odgovora, odnosno neki naredni koraci ukoliko NSRS usvoji taj prijedlog?
Sjednica NSRS će biti javna i vidjeće se šta će to biti. Biće predstavljeni i određeni zaključci koji će definisati obaveze i narodne skupštine RS i svih izabranih zvaničnika na nivou RS i BiH. Mislim da NSRS treba da preuzme tu ulogu, jer je to odraz volje naroda RS, pa izabrani predstavnici treba da odrede pravce djelovanja izabranih predstavnika i na nivou BiH.
Pomenuti ste i međunarodnu zajednicu. Šta je SNSD očekivao od međunarodne zajednice, a to nije učinjeno?
Najvažnija stvar koja se očekivala je da bude partner i saradnik i da se poštuje Ustav RS, a jasno je da Aneksom 10 i sa Viskim predstavnikom, sa OHR-om koji je praktično potpuno izašao iz svojih nadležnosti to nije tako i sada imamo nešto što se zove savremeni protektorat koji nigdje nije zapamćen i mi funkcionišemo na demokratskim principima, a na djelu imamo čist protektorat.
Javnost je naviknuta da posebne sjednice ne donose ništa novo. Zbog čega bi javnost trebala da vjeruje da će nakon ove sjednice biti drugačije i da će doći do nekog zaokreta?
Ja ne mogu da kažem šta javnost očekuje, ali sigurno da zaključci koje donese NSRS treba da budu ispoštovani i mislim da će se ići u tom pravcu.
U isto vrijeme predstavnici SDS-a i PDP-a najavljuju formiranje nove parlamentarne većine u parlamentu BiH.
U politici svi imaju pravo da pregovaraju sa svakim i to nije sporno. Ali, onako kako se sklapa vlst na nivou BiH logično je da se sklapa od izbornih pobjednika. nakon zadnjih izbora mi imamo apsolutne pobjednike i imamo dovoljan broj ruku koje trebaju da izabreu Savjet ministara što je bila i prva zakonska obaveza koja se prekršila od strane dva člana Predsjedništva. Što se tiče SDS-a i PDP-a, jasno je da je taj njihov pokušaj samo pokušaj zadržavanja fotelja koje imaju u ovom trenutku i ja sam siguran da oni uopšte ne upravljaju u tom procesu osim što pokušavaju da se nađi i ostanu na onim mjestima koje su zauzeli, ne voljom građana RS, već izborom Bakira Izetbegovića. I kada bi zamislili da se izabere neka nova parlamentarana većina jasno je da u domu naroda ne postoji prolaz i onda oni koji rade na stvaranju takve većine a ne mogu donijeti ni jednu odluku, niti usvojiti bilo kakav zakon, rade samo u interesu da ostanu na pozicijama koje koriste godinu dana mimo volje građana RS.
Ali, ako se i dalje nastavimo sa institucionalnim blokadama kako ćemo doći u situaciju da se odblokira novac za mnoge projekte koji mnogo znače lokalnim zajednicama?
Ima dosta projekata koji su zaustavljeni, ali jedini način da to profunkcioniše jeste da se držimo izborne volje građana i da krenemo formirati vlast onako kako je predviđeno i da Predsjedništvo predloži mandatara bez uslovljavabnja. Naročiti uslovljavanja po pitanju ANP-a, gdje je jasno NSRS obavezala sve svoje predstvanike na bilo kojem nivou da je RS vojno neutralna i to podrazumjeva i odbijanje ulaska u NATO, što ANP kao dokument predviđa. Mi nemamo ništa protiv saradnje s NATO. Mislim da moramo da krenemo od onih izvornih principa za formiranje vlasti, a to je da se ona sklopi od izbornih pobjednika, bez ovih uslovljavanja, da bi im ali Savjet ministara koji bi donosio odluke koje bi onda usvajao i Parlament. Tada bi kroz sve te procese o svemu bilo moguće i razgovarati.
Ali, kada govorimo o kompromisu govorimo o odricanju obje strane. Da li onda postoji mogućnost da se dođe do dogovora ukoliko ANP bude izmjenjen i da se usvoji pod drugim imenom gdje se neće prejudicirati članstvo u NATO, već samo saradnja?
Nikad nije bila ni sporna saradnja. BiH i Oružane snage imaju saradnju. Ali ANP kao dokumet, treba da definiše tu vrstu saradnje koja nije sporna i da se naglasi da to ne prejudicira članstvo u NATO. ANP ako se usvoji u ovom obliku kako je predložen od komisije u kojoj nisu učestvovali srpski predstavnici, jednostavno pretpostavlja ulazak BiH u NATO pakt, a to je suprotno rezoluciji koju je donijela NSRS.
Kada Vi ovo kažete izgleda da je veoma lako doći do rješenja. Zašto smo onda još uvijek u ovakvoj situaciji?
Kada bi ljudi željeli da formiraju vlast, tu prije svega mislim na SDA koji se postavio kao glavni tumač izbornih rezultata i izborne volje građana RS, što PDP i SDS ne razumiju, moglo bi se lako doći do rješenja. Tako je i sa ANP-om, ako želimo saradnju sa Nato paktom ona nije sporna, ali prejudiciranje članstva ne dolazi u obzir. U ovom trenutku uopšte ne trebamo o tome razmišljati i pričati već formirati vlast na onim principima na kojima je to moguće.
Najavljivalo se da bi uskoro u NSRS mogle stići zakonske izmjene u dijelu poreskih raterećenja u privrede, posebno sa akcentom na poreze na plate.
U tom pravcu se sigurno ide i jedan od načina da povećamo plate u realnom sektoru i na neki način olakšamo da naši privrednici budu konkurentni jeste smanjenje poreza na plate. Postoje radne grupe koje to analiziraju i sve ono što pokušavamo da donesemo mora biti potkovano budžetom. I uvijek kada smanjujemo poreze moramo da nađemo način kako da obezbijedimo stabilnost budžeta, da li kroz povećanje PDV-a ili neki drugi način, ne mogu da kažem. Očekujem da i RS i FBiH idu u tom pravcu i dobra je stavr što mi imamo tu neku pozitivnu konkurenciju i da se pratimo. Ove izmjene trebalo bi uskoro da dođu an dnevni red i to nam je sigurno jedna od važnijih stvari u narednom periodu. Sa tim ne treba politizirati. Bilo je nekih prijedloga za smanjenje poreza, što je najlakše reći, ali mora se naći i rješenje za tu prihodovnu stranu.
Ali nemamo baš mnogo vremena. Dok radne grupe sve izvijećaju i svako smanjenje poreza nadoknade na drugoj strani mi ćemo ostati bez radnika!
Mi očekujemo konkretne mjere u narednom periodu. To će biti uskoro, posebno ovaj dio o povećanju plata. Mi smo imali povećanje plata u određenim sektorima. Od nove godine ide se na povećanje najniže plate i plata radnicima u javnom sektoru. Jasno je da tu nema vremana i bitno je da na neki način shvatimo da su ovo posljednji trenuci da svi zajedno napravimo određene korake i da ljudima omogućimo pritojan život i poslove koje zaslužuju. Definitinvno bi nakon toga mnogo manje se odlazilo. Iako, nije samo to razlog napštanja RS i BiH. Značajni su ovi politički razlozi o kojima smo ranije pričali.
Pa ko je za to kriv, ko bi tu trebao nešto da promijeni?
Sve znam i osnovna stvar je da riješimo ove političke probleme i onda ćemo puno lakše svi zajedno i uz kompromis naći rješenja koja bi nas dovela do ekonomske stabilnosti.
