"Sljedećoj generaciji želimo ostaviti zdravu planetu": Obaveza biti klimatski neutralan do 2050.godine

Evropska unija prije nekoliko dana je detaljno objelodanila kako će smanjiti emisiju stakleničkih plinova u narednim godinama, s tim što je plan mogao revolucionirati mnoge sektore od- avio putovanja do brodarstva.

Elvir Padalović / 31. Juli 2021

27-člani blok se obavezao je da će postati neutralan do 2050. i smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u odnosu na nivo iz 1990. godine.

U širokom prijedlogu, Evropska komisija, izvršna vlast EU, istakla je kako se to može postići.

„Ekonomija fosilnih goriva dostigla je svoje granice. Sljedećoj generaciji želimo ostaviti zdravu planetu, kao i dobre poslove i rast koji ne šteti našoj prirodi. “ izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u objavi nacrta.

Ona je dodala kako su Evropljani već odlučili.

"Oni žele klimu EU učiniti neutralnom do 2050. godine." napisala je ona.

Komisija želi postepeno ukinuti besplatne emisije za avio industriju i prvi put uključiti brodarstvo. Odvojeno, izvršna vlast EU takođe želi novi sistem trgovine emisijama za distribuciju goriva za drumski transport i zgrade.

Na drugu stranu CNBC piše kako je sektor automobilske industije jedan od najteže pogođenih novim pravilima, a komisija je predložila de facto zabranu automobila na dizel i benzin do 2035. godine.


To znači da će mjesta punjenja trebati biti redovito dostupna na glavnim autocestama: svakih 60 kilometara za električno punjenje i svakih 150 kilometara za punjenje vodonika.

Neimenovani zvaničnik rekao je za CNBC dodao da će, iako će postojati poticaji, oni biti prekinuti od 2030. "Mi ćemo vrlo pažljivo nadgledati (ovaj sektor)", rekao je izvor

Pored toga, najnoviji planovi imaju za cilj vidjeti da zemlje EU do 2030. godine proizvode 40% svojih energetskih potreba putem obnovljivih izvora.

Komisija želi uvesti mehanizam prilagođavanja granice ugljika, koji se može opisati kao porez na okolinu. Dizajniran je da zaustavi robu proizvedenu negdje drugdje, s manje strogim pravilima o emisijama, koja se zatim uvozi u EU.

Prisilila bi preduzeća iz EU-a da plate prilagođavanje ugljenika za uvoz robe izvan bloka. Oznaka cijene bila bi ista kao što bi je plaćale tvrtke iz EU-a da je roba proizvedena prema EU-ovim pravilima o cijenama ugljika.

Sjedinjene Države su ranije izrazile zabrinutost zbog evropskog plana za porez na ugljik. John Kerry, američki najviši klimatski izaslanik, rekao je za FT u martu da ovaj granični porez ima ozbiljne implikacije na ekonomiju i trgovinu i opisao ga je kao sredstvo "krajnjeg utočišta".

Isti visoki zvaničnik EU rekao je u srijedu da će porez ciljati kompanije, a ne pojedine zemlje.

Ideja komisije je postupno uvođenje ovog nameta. Prvo bi sektori u cementu, gvožđu i čeliku, aluminijumu, gnojivima i električnoj energiji slijedili nova pravila, a zatim bi slijedili i drugi sektori.

Komisija je također rekla da želi ažurirati pravila o oporezivanju električne energije, motornih i avionskih goriva i grijanja - poznata kao Direktiva o oporezivanju energije.

To postoji od 2003. godine, ali komisija vjeruje da sada nije sinkronizirana sa svojim zelenim dnevnim redom.

U dokumentu datom novinarima u srijedu, komisija je rekla da su trenutne minimalne stope zastarjele. Rečeno je da ne postoji poticaj za čistija goriva i da ne postoji veza između nivoa oporezivanja i utjecaja na okoliš.

To će značiti da će aviokompanije vjerovatno plaćati više za gorivo i da bi te troškove mogli prenijeti na potrošače. Isto bi moglo važiti i za domaćinstva kada griju domove.

Komisija je svjesna da će svi ovi prijedlozi imati trošak. Ranjiva i energetski siromašna domaćinstva bit će izuzeta od oporezivanja goriva za grijanje, a države članice dobit će sredstva za ulaganje u energetsku efikasnost.

Jedna od ideja je korištenje prihoda od šeme trgovanja emisijama kako bi zemlje EU mogle nadoknaditi tranzicijske troškove ugroženim građanima


Prijedlozi od srijede započinju rasprave unutar institucija EU. Povezivanje svih država EU i Europskog parlamenta na istu stranicu zahtijevaće vrijeme i teške pregovore.

To je zato što će ideje komisije uticati na različite ekonomije EU na različite načine. Zemlje poput Poljske, Češke i Mađarske posebno su zabrinute jer će morati poduzeti masovnu transformaciju koja će biti skupa.

Uz to, dužnosnici će se sjećati i široko rasprostranjenih protesta u Francuskoj, koji su naciju zaustavili krajem 2018. i početkom 2019. godine, nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavio zeleni porez na gorivo.

Podsjetimo, potpisivanjem deklaracije o Zelenom program za Zapadni Balkan, 10. novembra 2020. u Sofiji, zemlje regiona obavezale su se da će sprovoditi mjere u oblasti ublažavanja klimatskih promjena, energetske tranzicije, održive mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i zaštiti biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zemlje regiona obavezale su se na niz konkretnih akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj, a najkasnije do 2050. godine svi rudnici i termoelektrane u Bosni i Hercegovini trebaju biti zatvoreni.

Sa ovim korakom krenuo je već čitav niz evropskih država: na prvom mjestu su tu Švedska i Austrija koje su prošle godine isključile svoje posljednje termoelektrane. Francuska to namjerava učiniti do 2022. godine, Slovačka i Portugal do 2023., godinu dana kasnije i Velika Britanija, 2025. Irska i Italija. Do 2030. su zatvaranje termoelektrana najavile i Grčka, Finska, Holandija, Mađarska i Danska.

Šta je ugljična neutralnost?

Ugljična neutralnost je ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Za postizanje nulte stope, sve emisije stakleničkih plinova (GHG) trebale bi biti anulirane kroz sekvestraciju ugljika.

Sistem koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama, prirodni ponori uklanjaju između 9,5 i 11 Gt CO2 godišnje.

Globalna godišnja emisija CO2 dosegla je 38,0 Gt u 2019. godini.

Još uvijek ne postoji umjetni ponor ugljika kojim se može ukloniti dovoljno ugljika iz atmosfere za učinkovitu borbu protiv globalnog zatopljenja.

Ugljik pohranjen u prirodnim ponorima poput šuma dolazi u atmosferu zbog šumskih požara, promjena u namjeni zemljišta ili siječe šuma. Za postizanje klimatske neutralnosti nužno je smanjiti emisiju ugljika.


 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.