Inicijativa koja okuplja građanke i građane Sarajeva sa Slobodankom Macanović na čelu, čiji su roditelji ubijeni na Kazanima, pisala je gradonačelnici glavnog grada Benjamini Karić.
Grad uzor
“Kao kćerka žrtava zločina na Kazanima i kao aktivni građani/ke Sarajeva, osjećali smo potrebu da Vam se javimo u vezi s pozivom za izradu idejnog rješenja za podizanje spomenika na lokaciji Kazani, koji je objavljen 7. maja 2021. godine na internet-stranici Grada Sarajeva. Sarajevo kao glavni grad i grad koji baštini antifašističku tradiciju, multikulturalizam i toleranciju treba da postane grad uzor u Bosni i Hercegovini u svemu, pa i u kulturi sjećanja na nevine žrtve zločina. Vjerujemo da Sarajevo to može samo kada se iskreno suoči sa svim zločinima u kojima su stradali nevini ljudi. Šetajući gradom, svjedočimo brojnim spomen-pločama i spomenicima koji služe kao opomena budućim generacijama sa porukom da se nikada ne ponove takvi zločini.
Ono što nas boli jeste činjenica da imena žrtava zločina na Kazanima nećemo vidjeti na tim spomen-pločama i spomenicima u gradu. Iako su žrtve, građani i građanke Sarajeva, odvedeni iz svojih stanova i kuća, njihovo stradanje do danas nije obilježeno, piše Macanović u pismu i pita: “Zar nije ljudski da se i njih sjetimo na dostojanstven način?”.
Napominje da su od samog zločina pa do danas Kazani ostali tamni oblak iznad Sarajeva, koji je vidljiv samo porodicama žrtava.
“Nažalost, mnogi građani i građanke, a posebno mlađe generacije, uopće ne primjećuju taj crni oblak, niti su čuli za zločine na Kazanima, što doprinosi kulturi poricanja i mržnje. Iako podržavamo obilježavanje jame na Kazanima kao masovne grobnice, što je cilj javnog poziva na koji reagujemo, ovdje bismo voljeli ukazati na činjenicu da se radi o nepristupačnoj lokaciji koju je gotovo nemoguće urediti na način da ona bude pristupačna starijim građanima, prvenstveno porodicama žrtava. Stoga smatramo da je to samo djelimično rješenje, a ne dostojanstveno sjećanje i spomenik na nevine žrtve. Takav pristup samo marginalizira žrtve, što je bio cilj zločinaca, a što ne smije biti cilj Grada Sarajeva”, upozorava u pismu ova Sarajka, dodajući da se tako žrtve osuđuju na zaborav, a njihovo stradanje neće postati opomena generacijama koje treba da se suprotstave mržnji i diskriminaciji u budućnosti.
“Vjerovatno ste upoznati i sa Inicijativom roditelja ubijene djece u Prijedoru koje od gradskih vlasti zahtijevaju izgradnju spomenika u centralnom dijelu grada, a ne na lokacijama masovnih grobnica gdje su pronađena tijela ubijene djece. Gradske vlasti Prijedora su ove godine roditeljima odobrile izgradnju spomen-obilježja baš u centralnom dijelu grada, na vidljivom i pristupačnom mjestu”, napominje Macanović i ponovo pita: “Kada Grad Prijedor može, šta je to što sprečava Grad Sarajevo?”.
Ističe kako je cilj članova Inicijative da razgovaraju o spomeniku za žrtve zločina na Kazanima, a među njima su porodice žrtava, intelektualci, umjetnici koji žive i stvaraju u Sarajevu, nevladine organizacije i građanske inicijative posvećene jednakom tretiranju nevinih žrtava.
“Želimo se suprotstaviti politikama podjela, mržnje i diskriminacije pomoću kulture sjećanja koja je vidljiva, koja će nas podsjećati, podučavati, opominjati i uvezivati pomoću empatije i suosjećanja. Molimo Vas da nas primite na sastanak kako bismo Vam prezentovali dalje korake koje planiramo poduzeti u saradnji sa Vama i gradskim vlastima. Predlažemo da sastanak organizujemo do 22. juna”, navedeno je u pismu.
Podrška
Dostojanstveno sjećanje na žrtve ubijene na Kazanima i stavove u ovom dopisu podržali su: Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece u Prijedoru, Edvin Kanka Ćudić, aktivista za ljudska prava, Edin Ramulić, aktivista za ljudska prava, Adis Hukanović, psiholog, aktivista za prava porodica nestalih osoba, Branko Ćulibrk, aktivista za ljudska prava, Zlatica Gruhonjić, aktivistkinja za ljudska prava, novinari Vildana Selimbegović, Edina Kamenica i Mladen Obrenović, Edin Omerčić, historičar, Alban Ukaj, glumac, Tanja Topić, politička analitičarka, Dženan Skelić, psiholog, Damir Imamović, muzičar, te organizacije Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Mreža za izgradnju mira, ForumZFD BiH, Centar za mlade Kvart i Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP).
