Najviši međunarodni zvaničnik u Bosni rekao je da je "prijetnja srpskih separatista da će ponovo uspostaviti vlastitu vojsku za sada opala, ali zemlja i okolni region i dalje idu ka krizi bez značajnog diplomatskog angažmana SAD-a i Evrope."
Christian Schmidt, bivši njemački ministar koji je bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, rekao je da su regionalni lideri uvjerili lidera srpskih separatista Milorada Dodika da obustavi svoje planove za povlačenje srpskih vojnika iz bosanske nacionalne armije i rekonstituisanje snage bosanskih Srba.
“Vidimo da je nakon mnogo razgovora, uključujući i one u susjedstvu, dobio poruku da niko neće prihvatiti način koji vodi ka rastućem potencijalu političkog i – nadamo se da ne – vojnog sukoba”, rekao je Schmidt za Guardian u intervjuu u Washington.
“Ja zapravo ne vidim opasnost od rata”, dodao je Schmidt, rekavši da je u zemlji bilo manje teškog naoružanja u odnosu na 1992. kada je izbio rat u Bosni. "Srećom, ima premalo raspoložive vojne imovine", rekao je.
Međutim, Schmidt je tvrdio da Dodikova separatistička retorika i njegova obećanja da će prekinuti pravni i poreski sistem u polovini zemlje koju vode Srbi vode zemlju ka teškoj krizi.
„Ova samoispunjavajuća taktika došla je do tačke u kojoj on [Dodik] ne može da se vrati a da ne izgubi obraz“, rekao je on. „Moj utisak je da smo veoma, veoma blizu ove tačke i za to je potreban veoma jasan odgovor međunarodne zajednice.
“Rekao bih da je izazov takvog raspada Bosne i Hercegovine to što se to ne može ograničiti samo na Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Schmidt.
Schmidt je bio u Washingtonu na razgovorima s Bidenovim vanjskopolitičkim timom o prijetnji kolapsa Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat 1995. Njegovi pomoćnici su bili ohrabreni što se savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan neočekivano pojavio na njihovom sastanku sa zvaničnicima Bijele kuće, što su vidjeli kao signal da će Bidenova administracija posvetiti veću pažnju na višem nivou dešavanjima u Bosni.
Nakon posjete regiji savjetnika State Departmenta Dereka Cholleta, a u svjetlu Dodikovih prijetnji, američki zvaničnici su rekli da preispituju politiku Washingtona u Bosni, koja je do sada bila skroman i fokusiran na izbornu reformu.
"Veoma sam sretan zbog ovoga jer vidim da posljednjih godina nije bilo strategije, jer se stekao utisak ne samo u SAD, već i u Evropskoj uniji, ali će stvari ići [mirno]", rekao je Schmidt. Naglasio je da u svom obilasku zapadnih prijestolnica nije tražio dodatne međunarodne mirovne snage, već ujedinjen diplomatski angažman.
Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije, trusta mozgova sa sjedištem u Berlinu, tvrdio je da je Schmidt bio previše optimističan u pogledu šansi da izbjegne nasilje, i rekao da u zemlji ima više nego dovoljno vojnog hardvera da podstakne novi sukob.
"Mislim da je on zapravo prilično samozadovoljan", rekao je Bassuener. "Suština je da ima više nego dovoljno opreme da se ne dogode veoma loše stvari."
Šmitova pozicija je pod diplomatskim pritiskom. Moskva se protivila njegovom imenovanju i ne priznaje njegovu vlast. Rusija i Kina su insistirale da je svako spominjanje visokog predstavnika uklonjeno iz nedavne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni. Dodik je odbio da se sastane s njim, dovodeći u pitanje njegov legitimitet.
No, Schmidt, koji ima podršku ostatka međunarodne zajednice, rekao je da neće biti prisiljen da ode. „Ostaću i [ispuniti] svoju odgovornost“, rekao je.
Prevod BUKA
