Asocijacija srednjoškolaca u BiH (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija koja se kroz svoje aktivnosti i projekte zalaže za poboljšanje statusa srednjoškolaca u BiH. Cilj ove asocijacije je borba za bolje obrazovanja u našoj državi i akcija na međusobnom povezivanju srednjoškolca. ASuBiH radi na principu lokalnih timova i trenutno okuplja timove u šesdeset i pet lokalnih zajednica širom BiH sa više od hiljadu i šest stotina članova i članica. Broj članova je u stalnom porastu što govori da je organizacija na dobrom putu.
Ove godine 15. oktobra Asocijacija srednjoškolaca u BiH obilježiće ”Socijalni dan”, a ovaj projekat vezan je za uključivanje mladih u radno okruženje i proces rada. Više o projektu objasnila je Ajsel Kaniža, devetnaestogodišnja Bugojanka koja je članica asocijacije već četiri godine, a posljednjih deset mjeseci članica je Upravnog odbora i na funkciji je PR Menadžera ASuBiH-a.
Šta je to ”Socijalni dan”? O kakvom se projektu zapravo radi?
Na ”Socijalni dan” srednjoškolci dobiju priliku da odlaskom na radno mjesto steknu osjećaj za radnu atmosferu i upoznaju se sa osnovnim radnim procesima. Na ovaj način oni pomažu vršnjacima da realiziraju svoje ideje, dok im odlazak na radno mjesto doprinesi donošenju odluke o njihovom budućem zanimanju. Škole omogućavaju svojim učenicima određeni vid praktične nastave, a kompanije ulažu u lokalnu zajednicu i mlade ljude svoga grada, koji su snaga i moć današnjeg društva. Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini već petu godinu implementira ovaj projekat u solidarnošću sa srednjoškolcima širom države. Nakon godinu dana pauze zbog epidemiološke krize, ove godine ”Socijalni dan” se vraća i implementiraće se 15. oktobra.
Koliko traje projekat?
Kada govorimo o ”Socijalnom danu”, njegova implementacija se raspoređuje u fazama, pa tako njegova pripremna faza, sama implementacija i finaliziranje traje ukupno godinu dana. Sama faza implementacije se također dijeli na više faza, to jeste ”Socijalni dan”, a nakon tog ”Fond Socijalnog dana” uz pomoću kojeg finansiramo i podržavamo projekte srednjoškolaca širom BiH.
Šta je cilj projekta?
Ovaj projekat ima više ciljeva, ali ono na šta mi konkretno želimo da se fokusiramo jeste da omogućimo platformu srednjoškolcima kroz koju će oni dobiti priliku za svoje prvo radno iskustvo. Vjerujemo da će to doprinijeti u donošenju odluka o njihovom budućem zanimanju, te gdje će potencijalno zaraditi svoje prve dnevnice u minimalnom iznosu od dvadeset konvertibilnih maraka.
Da li današnja omladina ima stečenu radnu naviku?
U dosadašnjem radu ASuBiH, a zaista smo imali priliku da se susrećemo sa mnogo ambicioznih mladih ljudi koji žele raditi. Ono što se pokazalo kao ključno u cijelom tom procesu jeste da je mladima potrebno pružiti podršku, podstreh i motivaciju. Mi smo sigurni da mladi svoje radne navike prvobitno stiču kroz osnovno i srednje obrazovanje, a ostatak svog puta rade na gradnji i poboljšavanju iste. Iako postoje prilike za mlade, jako je bitno da naglasimo da ovo sve ne zavisi od samih srednjoškolaca već i od količine podrške koji oni dobiju od strane okoline i direktno države koja iskazuje volju za time da se bavi problematikama mladih.
Veliki problem naše države je odlazak mladih. Na koji način spriječiti odlazak omladine iz BiH?
Svakako direktnim ulaganjem u mlade. Ono što je najbitnije istaći jeste da je potrebno stvoriti ambijent države takav da se mlada osoba posmatra kao ključni faktor društva. Potrebno je ulagati u razvoj kapaciteta i znanja mladih kroz formalno, ali i neformalno učenje, te davanje podrške obrazovnim institucijama u cijelom ovom procesu. Svakako, ne bi trebalo ni da izostaje mogućnosti stipendiranja i mentorisanja kroz razne programe koji svakako mogu biti dio obrazovnog sistema. U suštini, potrebno je da damo do znanja mladima da su nam bitni i da im omogućimo da se njihova mišljenja i glasovi, ne samo čuju već budu uvaženi
Kakvo je tvoje mišljenje o današnjem obrazovnom sistemu?
Obrazovni sistem u BiH je složen, fragmentiran i nekomplementaran, što direktno rezultira neusaglašenim odlukama širom države. To smo mogli zaključiti i iz situacije obustave nastave zbog epidemiološke krize, gdje su Republika Srpska, Distrikt Brčko, i Federacija BiH sa svim kantonima ponaosob, dobili punu slobodu u predlaganju svojih preporuka i donošenja odluka o načinu sprovedbe nastave. Kao što to često i biva, to je rezultiralo raznim scenarijima, a situacija u kojoj su se srednjoškolci unazad godinu dana i više nalazili nije nimalo jednostavna. Srednjoškolcima je potrebno pružiti adekvatno obrazovanje i znanje kako bi jačali kompetencije pojedinca, čime direktno ulažemo u ljudske potencijale, što bi na kraju trebalo rezultirati boljem bosanskohercegovačkom društvu i ujedno našu zemlju učiniti prosperitetnom i ugodnom za življenje. U tom smislu važno je postojeći obrazovni sistem učiniti fleksibilnijim, otvorenijim i omogućiti pojedincima učenje u skladu s njihovim potencijalima i potrebama.
Ima li omladina budućnost u ovoj državi?
U Bosni i Hercegovini jedan od najvećih izazova vlasti jeste uključivanje građana u procese koje ih se tiču, među kojima treba da budu i mladi. Niko osim mladih ljudi ne može i ne treba odlučivati o pitanjima koja se tiču njih, a pored tog važno je znati da je društvo dužno da edukuje mlade o procesima donošenja odluka jer su oni budući aktivni građani i potencijalni donosioci političkih odluka. Kroz istraživanje koje smo radili 2020. godine: “Učestvovanje mladih u procesima donošenja odluka”, dobili smo jasne pokazatelje da se prava mladih ljudi ne stavljaju u prvi plan i da se zakoni o mladima ne poštuju, te da mladi nisu dovoljno edukovani ni uključeni u procese donošenja odluka. Sveukupni politički sistem i uvjeti života kreiraju okolinu u kojoj se čini da mladi većinom biraju jedan od dva moguća puta: otići ili ostati. Također, problem je i neinformisanost o konkretnim problemima koje je potrebno rješavati. To podrazumijeva informisanje mladih o problemima njihove lokalne zajednice, kako doći do relevantnih informacija, kome se obratiti i kako bi se mogli isti problemi rješavati. S tim u vezi, mi kao ASuBiH se trudimo kroz aktivnosti i projekte raditi na ovoj problematici. Trudimo se da informišemo mlade ljude o načinu identifikovanja problema u njihovim lokalnim zajednicama, kao i na koji način riješiti isti. U narednom periodu razvoja i rada organizacije radit ćemo na osnaživanju glasa srednjoškolaca kao i do sad, te i na edukovanju istih o relevantnim stvarima koje ih se tiču. Srednjoškolci su kategorija koja je u fazi usvajanja životnih vrijednosti, te organizacije za mlade treba da ponude različite edukativne sadržaje, a na mladima je da uzimaju koliko im je potrebno i šta.
