<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

SOFIA KAFE U OKTOBRU: Religijska karta Bosne i Hercegovine: Ko vjeruje, a ko pretjeruje?

PROF. DR DUŠKO TRNINIĆ

Duško Trninić vanredni je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, gdje predaje sociološku grupu predmeta.

04. oktobar 2021, 12:59

 

Udruženje za promovisanje kulture i mišljenja Sofia u oktobru organizuje predavanje na temu Religijska karta Bosne i Hercegovine: Ko vjeruje, a ko pretjeruje?, gdje će gost predavač biti profesor doktor Duško Trninić sa Fakulteta Političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. Domaćin filozofskog kafea je picerija Verdi u Banjoj Luci, preko puta Gimnazije, a vrijeme održavanja predavanja je 14.10.2021. godine u 19 časova.

Predavač: Prof. dr Duško Trninić
Tema: Religijska karta Bosne i Hercegovine: Ko vjeruje, a ko pretjeruje?
Mjesto: Picerija Verdi, Branka Majstorovića 21, Banja Luka (preko puta Gimnazije)
Vrijeme: 14.10.2021. sa početkom u 19 časova

O predavanju

Dok u Zapadnoj Evropi postoji trend individualizovane religije i relIgioznosti, izražen u često pominjanoj maksimi vjerovanja bez pripadanja (Grace Davie), u Bosni i Hercegovini je obrnuta tendencija – na sceni je uspon kolektivističke religije i religioznosti. Postoji mnoštvo pokazatelja vitalnosti i obnove religije i religijskog u našoj sredini, kao i njihovog uticaja na društvenopolitička kretanja: visoka stopa religijske i konfesionalne samoidentifikacije; prisutnost religija u javnom prostoru; isticanje vjerske simbolike i upražnjavanje religijskih obreda u javnim institucijama; uvođenje vjerskih sadržaja u obrazovni sistem javnih škola; uključivanje teoloških (bogoslovskih) fakulteta u sistem javnog visokog obrazovanja; prisustvo vjerskih službenika na javnim političkim okupljanjima i manifestacijama; zastupljenost religijskih i vjerskih sadržaja u javnom medijskom sistemu; povećanje vjerske periodike i crkvenog izdavaštva kroz objavljivanje knjiga i publikacija sa vjerskim sadržajima; odsustvo sa posla (i škole) za vrijeme vjerskih praznika; iznošenje stavova religijskih zajednica i vjerskih službenika o bitnim društvenim i političkim pitanjima (politizacija religije); izjednačavanje vjerskih i svjetovnih praznika; obilježavanje vjerskih svetkovina i praznika kao državnih/entitetskih; proslavljanje vjerskih praznika u javnim institucijama; donošenje političkih odluka koje su determinisane svjetonazorskim i religijskim opredjeljenjem (religizacija politike); nazivanje škola po imenima ličnosti iz vjerske tradicije; odijevanje koje je u skladu sa vjerskim propisima, to jest vizuelno izražavanje religijske pripadnosti isticanjem vjerske simbolike u odijevanju; porast značaja religijskih obreda životnog ciklusa (rođenje, brak i smrt).
Stoga je teorijski, ali i društveno opravdano postaviti pitanje o prirodi obnove, revitalizacije religije krajem prošlog i početkom dvadeset prvog vijeka. Koliko se tu radi o stvarnoj religioznosti, to jest o životu prema pravilima i propisima vjerske zajednice, a koliko, sa druge strane, o trendu markiranja razlika prema drugim etničkim i(li) religijskim grupama. Drugim riječima – da li je visoka stopa religijske i konfesionalne samoidentifikacije u našem društvu samo formalna ili je ispunjena stvarnim vjerskim i duhovnim sadržajima?

O predavaču
Duško Trninić vanredni je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, gdje predaje sociološku grupu predmeta. U svome radu posebno se bavi pitanjima religije u savremenom društvu, kao i istraživanjima kulturnog identiteta i međuetničkih odnosa. Objavio je knjige Religija pred izazovima globalizacije (2010) i Religija u ogledalu vremena: Prilozi sociologiji sekularizacije (2018), kao i više radova iz oblasti sociologije religije, sociologije kulture i studija globalizacije.