Sprem'te se, sprem'te: Fašizam nije od juče, on je odavno ušao u naše fakultete, medije i politiku

“U proteklih dvadesetak godina, od institucija RS, od političkih lidera, niste mogli čuti da se bilo ko distancira od četništva, koje se 1992. god. vratilo na javnu scenu, u institucije, kulturu, politiku, obrazovanje, a njegovi promoteri ga sad žele predstaviti kao zadnju liniju odbrane srpstva, što je sramno i čega bi se zaista trebali stidjeti.”

Milovan Matić / 14. Mart 2016

Skup u Višegradu na kome se i ove godine okupilo oko 600 četnika, još jednom je pokazo da Republika Srpska nikako ne može i ne želi da raskrsti sa fašizmom koji se uvukao u sve pore njenog društva.

Jučerašnje obilježavanje 70 godina od hapšenja Draže Mihailovića u selu Draževina, postrojavanje bradonja i crnim uniformama, i koreografija koja nas svaki put na ovaj datum iznova vraća u mračne godine ratova, opet nam je pokazala koliko su institucije RS, političari, intelektualci, organizacije, pa čak i mediji indiferentni prema fašizaciji cijelokupnog društva. I to ne samo da okreću glavu od svega toga, već zdušno podržavaju ovakve stavove.

Ni napadi na novinarske ekipe N1 i FTV-a od strane četnika nisu bili dovoljni da se neko iz RS udostoji da ustane protiv ovog skupa. Upravo suprotno, ravnogorci su dobili podršku od pojedinih poslanika u Narodnoj skupštini, što nam samo pokazuje da ovo nije problem koji je za ignorisanje, koji se pojavi svake godine jednog dana u martu u Višegradu, već da je ovo problem koji obitava decenijama na ovim prostorima i koji se sve dublje uvlači među nas.

Da imamo ogroman problem, koji nije nastao juče, smatra i psiholog Srđan Puhalo, koji navodi da je Republika Srpska još devedesetih rehabilitovala fašističke pokrete poput četničkog.

„Ono što se danas dešava u Srbiji mi smo to uradili u ratnim godima. Vlasti RS su dale puni legitimitet četničkim organizacijama koji su najednom postali dobri momci. Tako i danas u RS, gdje vlast objeručke prihvata i podržava ovakve pokrete, dešava se da i narod radi isto. Strašno je što nikoga nije briga kako te poruke ljudi sa jednom ratnohuškačkom ikonografijom djeluju na Bošnjake ili Hrvate“, tvrdi Puhalo i naglašava da je napad četnika u Višegradu na novinarske ekipe samo lansirao ovu grupu u javnost.

„Zabrinjavajuće je to ignorisanje problema i zataškavanje svega, što su pokušali da urade pojedini mediji u službi vlasti. Ali ponavljam, to traje još od devedesetih i to je nešto što se duboko uvuklo u naše društvo, tako da ono što smo zakuvali devedesetih sad kusamo“, rekao je Puhalo.

Prema njegovim riječima, ova grupa četnika je samo pokazatelj koliko je država zastranila, ali ne i najveći problem.

„Najveći problem je što ideologija koja se juče promovisala Višegradom nije samo ideologija tih četnika koji su se tamo okupili. Ona se uselila u RS i na fakultete i u institucije i,samim tim, kao nešto normalno i za cijelokupnu javnost. Problem je što svi političari podržavaju ovakvu ideologiju, daju joj na značaju i što je reviziju tog četništva napravila upravo politika, a ne istorija. I nikoga nije briga, već se ta ideja četništva u RS uveliko zloupotrebljava od strane političara, koji na osnovu toga prikupljaju ogromne poene“, kazao je Puhalo. 

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka oštro se protivi ovakvim skupovima, te naglašava da je veoma bitno zabraniti rad četničkih organizacija.

“Četnici su u Drugom svjetskom ratu bili na strani okupatora i činili teške zločine posebno u Istočnoj Bosni. Tome dodajem i zločine iz prošlog rata, gdje su takođe počinjeni teški zločini, upravo u Višegradu i to pod ovim simbolima koje smo juče gledali i zato je važno da se osudi i zabrani rad tih ljudi i organizacija”, rekao je Žolja.

“Nažalost, rehabilitacija i tolerancija, pa i podrška četničkom pokretu već predugo traje, faktički od 91., 92. godine i u javnosti u RS je ovaj pokret već dugo sasvim normalan i legitiman. Pogotovo poslije ukidanja presude Draži Mihailoviću, koju su mnogi razumjeli kao rehabilitaciju cjelokupnog četničkog pokreta. Zato i nema reakcije onih koji bi trebali reagovati. Mislim da je nama hitno potreban zakon o zabrani rada profašističkih organizacija, ali, nažalost, zbog jednog totalnog zaokreta od antifašizma, koji se desio 90-tih godina i revizije istorije u slučaju Drugog svjetskog rata i uloge četništva, mi imamo 25-godišnju podršku četništvu i nacionalizmu, koji su jedan drugom suglasan. Faktički, podrška ovakvom zakonu od strane političkih subjekata iz RS bi bila za samu javnost šokantna, i od toga nema ništa. Ako još tome dodamo da političke partije dobijaju političke poene upravo na nacionalističkoj retorici i antagonizmima, ravnogorski pokret im i te kako dobro dođe, posebno imajući u vidu porast nacionalizma, revizionizma i u regiji, pa i u Evropi”, tvrdi Žolja.

Predsjednik Helsinškog parlamenta RS Branko Todorović smatra da je zabrinjavajuće gledati kako se opet dopušta rehabilitacija četništva i relativizacija istorije u korist fašizma.

“Za mene lično, kao čovjeka, čijeg su djeda  četnici strijeljali 1944. godine na kućnom pragu, zbog toga što mu je sin bio u partizanima, to, evo 70 godina nakon Drugog svjetskog rata, predstavlja bolno sjećanje porodice, narativ koji se prenosi sa "koljena na koljeno", i bojim se da bih tu mogao biti pristrasan. Ipak, nevjerovatno je da srpski narod, intelektualci i institucije, koji su zaista dali najveće žrtve u antifašističkoj borbi, i bili u teškim vremenima velikom većinom "na pravoj strani", sada u velikoj mjeri pokušavaju da relativizuju istorijske činjenice, i da izjednače saradnike fašističkih okupatora i borce za slobodu”, kategoričan je Todorović.

On tvrdi da je najgore od svega što se ovakvi skupovi tolerišu od strane vlasti, što i nije iznenađujuće, zbog toga što se u Republici Srpskoj, u periodu od 1992. godine, četništvo vratilo na javnu scenu, u institucije, kulturu, politiku, obrazovanje.

“U velikoj mjeri odnos prema četništvu u RS je nekritički, jeftina politička manipulacija, odgovorna za zastrašujuće zločine i u posljednjem ratu. U proteklih dvadesetak godina, od institucija RS, od političkih lidera, niste mogli čuti da se bilo ko distancira od četništva, čak ga njegovi promoteri žele predstaviti, kao zadnju liniju odbrane srpstva, što je sramno i čega bi se zaista trebali stidjeti”, rekao je Todorović za naš portal.

Prema njegovim riječima, zakonska uredba koja bi sankcionisala fašizam jeste potrebna, ali, kako kaže, ne mogu samo promjene zakona doprinijeti da se svijest građana mijenja. 

“Vlastima  i političkim strankama u RS najviše odgovaraju siromašni, neobrazovani, mržnjom ostrašćeni građani, sa kojima se može najlakše manipulisati. Vlastima odgovaraju kvaziintelektualci, koji su za pečeno jagnje ili prase kupili svoju doktorsku titulu, i čekaju  mig vlasti da se priključe za bogatu trpezu državnog i entitetskih budžeta, pa će zauzvrat pisati i izmišljati laži, falsifikovati istorijske podatke o Drugom svjetskom ratu, ali i ovom od 1992-1996. Vlasti odgovaraju mediji koji će nam pričati kako lijepo i srećno živimo, a da toga, eto, nismo ni svjesni. Vlasti odgovaraju kriminalci i tajkuni, koji će za njih odrađivati najprljavije poslove. Prema tome,  ne može zakon iskorijeniti ljudsku glupost, mrak, mržnju i neznanje, sve dok se vlast i vladavina upravo zasniva na tome”, zaključio je Todorović.

Napad na novinare

Brutalni napad na novinarske ekipe FTV-a i N1 samo je pokazao o kakvom se skupu juče radilo, ali i još jednu stranu ove zemlje, gdje skoro niko od vodećih medija iz RS nije osudio ovaj incident. Ne samo da nisu osudili, već su izvještavali o okupljanju četnika kao jednom velikom događaju, uz kratak osvrt na “neznatan incident”.

Ipak, osude su došle od Kluba novinara Banjaluka, čiji predsjednik Siniša Vukelić navodi da je čin nadomak Višegrada za svaku osudu, te poziva sve da to i kažu.

“Smatramo da je ovo događaj oko kojeg se medijska zajednica treba solidarisati i da provede istragu o slučaju. Ovo je jedan u nizu napada na novinare. Mi smo reagovali i ranije, ali najveći strah je da je ovo nastavak ili rezultat stanja u društvu i kampanje koja se vodi do političara. Napadi na novinare postaju opšteprihvaćeni”, kazao je Vukelić.

"Znam koliko je teško kolegama. Znam koliki je to strah, ali zabrinjava me što su neki narodni poslanici na društvenim mrežama kazali da ne vide ništa čudno što je novinar napadnut. Narodni poslanik SNSD-a otvoreno podržava napad na novinare. To treba osuditi i jasno reći da nećemo podržavati takva mišljenja, nego ćemo podržati kolege i solidarisati se s njima”, rekao je Vukelić.

I Aleksandar Žolja se osvrnuo na napade na novinarske ekipe u Višegradu i zataškivanje ovog incidenta od strane medija i institucija u RS.

“S jedne strane, osude nema, zbog 25-godišnje podrške koju ovaj pokret ima u RS, a sa druge strane, zato što napadi na novinare, oni verbalni, upravo i najčešće dolaze od strane vrha vlasti u RS, tj. od Milorada Dodika. Takođe, mi nemamo tradiciju reagovanja na napade na novinare od strane vlasti i političkih partija, što je sramno, kao što je sramno i nereagovanje na ovaj konkretan napad u Višegradu. Tako da javnost i ostali subjekti u društvu stiču sliku da je sasvim normalno napadati novinare”, naveo je Žolja.


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.