U namjeri da se zaštite od potencijalne zaraze virusom korona, većina građana koristi maske za lice i rukavice za jednokratnu upotrebu, kao što i preporučuju nadležne institucije i relevantni stručnjaci. Međutim, neki od njih upotrijebljene rukavice i maske bacaju na ulicu, ugrožavajući zdravlje svih nas zagađujući grad plastičnim otpadom i šireći potencijalnu zarazu sa odbačenih predmeta u gradu sa najvećim brojem zaraženih u BiH.
Dok naše klinike ulažu dodatne napore da se izbore sa povećanim količinama infektivnog otpada, poštujući stroge procedure za zbrinjavanje opasnog otpada, bahati i neodgovorni građani potencijalno infektivan otpad bacaju po cijelom gradu.
”Da li je normalno da u današnje vrijeme svuda po javnim površinama viđamo bačene maske i rukavice u vrijeme kada se preporučuje nošenje istih prilikom izlaska iz kuće? Time ne samo da prljaju okolinu, ne samo da dovode sebe u opasnost, jer su ih iz nekog razloga skinuli dok su vani, već dovode u rizik i ostale građane”, upozorava prof. dr Slobodanka Pavlović, profesorica na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka, ekolog i aktivistkinja.
Ko su ti ljudi koji to rade i šta ih je natjeralo da tako postupe, pita se ona. Da li je u pitanju ljenost, nevaspitanost, nemar, ili neznanje?
Foto: Buka
U pitanju je sebičnost
Ova situacija, nažalost, nije neočekivana, obzirom da smo i prije epidemije i masovne upotrebe maski i rukavica, na gradskim ulicama, ali i na izletištima u okolini grada, mogli pronaći odbačene plastične flaše, konzerve, papiriće i maramice, opuške i još mnogo drugog smeća, nabraja Pavlović.
Pavlović smatra da je u većini slučajeva u pitanju obična ljudska sebičnost.
”Sebičnost je to učinila! Dovela do toga da ljudi bacaju smeće bilo gdje, a da uopšte ne razmišljaju o posljedicama i ignorišu tuđe potrebe i osjećanja. Čak se i podsmjehuju onima koji pokušavaju ukazati na problem ili ga nekako rješiti. Stav 'briga me za sve' pokazuje neodgovornost za javne površine, ulice i parkove. Ni za šta sem možda sa svoju porodicu. A kad jedno baci, vođeni primjerom bacaće i drugi.”
Foto: Buka
Uvesti stroge kazne
Smatra da treba uvesti drastične kazne i raditi na edukaciji stanovništva, ali da prije svega treba razvijati osjećaj pripadnosti. Bez kolektivne svijesti o zajedništvu, ništa se neće promijeniti, smatra ona.
”Ne doživljavaju grad kao svoju kuću. Ne osjećaju pripadnost, a kada ne osjećaš pripadnost, onda ne osjećaš ništa prema drugima, već samo prema sebi. A pripadati nekome ili nečemu ne znači samo biti svrstan u grupu, klasu… već i osjećati moralnu ili emocionalnu povezanost sa tom grupom. Pripadnost državi, naciji, gradu, porodici, prijateljima, ili bilo kojoj drugoj grupi, ali i pripadnost cijeloj ljudskoj zajednici i našoj Planeti, čini nas onim što u suštini jesmo.”
Pavlović citira Zorana Milivojevića, pisca, aktivistu i psihoterapeuta, koji je jednom rekao „Iako nas stranci često vide kao narod sklon kolektivizmima i nacionalizmima, vjerujem da je tačna upravo suprotna dijagnoza – da smo mi odavno postali narod individualista bez izgrađene kolektivne samosvijesti“.
Sličan problem širom svijeta
Sa sličnim problemom indirektno izazvanim pandemijom suočava se i ostatak svijeta. Nedavno je Reuters objavio vijest o tome da su odbačene maske zatrpale plaže i pješačke staze Hong Konga, a ekolozi upozoravaju da otpad predstavlja ogromnu prijetnju vodenom svijetu i staništima divljih vrsta.
Proteklih godina ostvaren je značajan napredak kada je u pitanju zabrana plastike za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične kese, pribor za jelo, slamke i slično, ali sa pojavim epidemije, pored tona uobičajenog smeća sa kojim se borimo, odbačena zaštitna oprema pogoršava problem zagađenosti, ali i povećava rizik od širenja virusa.
Maske su većinom napravljene od polipropilena i u prirodi im treba od 20 do 30 godina da se razgrade, a što se rukavica tiče, u zavisnosti od materijala, za razgradnju može biti potrebno od 5, pa do 30 i više godina, upozorava prof. dr Slobodanka Pavlović.
Prerano smo se obradovali
Ovih dana bilo je i ohrabrujućih vijesti o tome kako je globalni zastoj usljed pandemije virusom korona, omogućio Zemlji da se oporavi od štetnog uticaja ljudskog djelovanja. Ali prerano smo se obradovali! U vrijeme kada millioni ljudi širom svijeta koriste zaštitnu opremu za jednokratnu upotrebu, zagađenost otpadom postaje još izraženiji problem.
Ljudi su u zabludi ako misle da su zaštitili sebe tako što su koristili masku ili rukavice, a zatim ih odbacili na ulicu ili u prirodu, jer su time zagadili sredinu u kojoj žive i plastikom i potencijalnom zarazom.
Apelujemo na gradske vlasti i nadležne republičke institucije da uvedu rigorozne kazne za svakoga ko baca upotrijebljene maske i rukavice mimo kanti za smeće, te da u svojim obraćanjia javnosti upozore na ovaj problem i edukuju građane!
Na društvenim mrežama, ovih dana mnogi građani ukazuju na nedopušteno ponašanje i u drugim gradovima u regiji i osuđuju ga u komentarima.
