Srđan Samardžić, jedan od naših najuspješnijih atletičara: Od države nisam dobio ni jedan fening za svoje uspjehe

Srđan Samardžić, bh. prvak u trci od 10 kilometara, u polumaratonu i maratonu, kaže da i pored vrhunskih rezultata u BiH ne može živjeti od sporta.

Maja Isović Dobrijević / 20. Februar 2017

Srđan Samardžić, jedan od naših najuspješnijih atletičara, kaže da se atletikom počeo baviti sa 16 godina i to sasvim slučajno. Kao mnogi dječaci, trenirao je fudbal u Brčkom, a jednom prilikom otišao je sa prijateljem na trčanje na atletsku stazu, gdje ga je zapazio trener atletike i tako je sve krenulo. Sada je zapaženi polumaratonac, a trku od 21 kilometar Srđan je istrčao za 1:07:55min, što mu je lični rekord.

Samardžić je rođen u Sarajevu 1989. godine, živi u Brčkom, a u Banjaluci trenutno trenira u Atletskom klubu “Banja Luka”. Apsolvent je na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta.

Srđan kaže da, kada je atletika u pitanju, on voli sve discipline, a najdraža disciplina mu je maraton, jer je to veliki izazov i najteža disciplina, za koju treba mnogo odricanja i iskustva. Po rezultatima koje je ostvario, čini se da mu više godi polumaraton, gdje ima zapažene regionalne rezultate.

Foto: Privatna arhiva, Facebook

 

“Kada su rezultati i takmičenja u pitanju, naravno da mi najviše znače lični rekordi, od kojih je najbolji u polumaratonu 1:07:55min ostvaren prošle godine na Šuičkom polumaratonu, što je ujedno i rekord staze. Prošle godine sam nastupao na 34 takmičenja, gdje sam na skoro svim takmičenjima bio među prva tri mjesta. Državni sam prvak na 10 kilometara, u polumaratonu i maratonu. Prošle godine sam osvojio drugo mjesto na Beogradskom polumaratonu, treće na Splitskom i Sarajevskom polumaratonu, četvrti sam na Balkanu u polumaratonu, gdje mi je medalja izmakla za 6 sekundi, prvi sam na Hvaru i još mnogo drugih trka”, priča Samardžić za BUKU.

On kaže da se u BiH ne može živjeti od sporta iako postiže vrhunske rezultate.

“U ovoj državi se ne cijene sportisti, tako da ja sam sebe finansiram kao i većina sportista koje poznajem. Sreća je u tome što većina tih trka na kojim trčim imaju nagradni fond za prvoplasirane, pa od tih sredstava uspijem da koliko-toliko uložim u daljnji napredak. Od države još uvijek nisam dobio ni jedan fening za svoje uspjehe”, ističe ovaj atletičar.

Samardžić ističe da u bh. sportu ima dosta problema, a najveći su oni finansijske prirode.

“Bez ulaganja u nekog sportistu nema ni vrhunskih rezultata, treba u toku godine otići bar dva puta na pripreme, na ljetne i zimske pripreme, treba ići na takmičenja, tu je vitaminizacija bez koje se ne može vrhunski trenirati, a oprema nije ni malo jeftina”, priča Srđan.

Srđan kaže da mu je najveća podrška Atletski klub Banjaluka, koji mu puno pomaže, u okviru svojih mogućnosti.

 

Foto: Privatna arhiva, Facebook

 

“Što se tiče sponzora, i u tom segmentu je teško naći nekog da podrži sportistu. Mogu se naći neki sponzori, ali to je sve jednokratna pomoć, koja je uglavnom skromna, a ja nisam tip osobe koja će ići da moli za pomoć. Kad su u pitanju sponzorstva, moram reći da ja osobe koje me podrže na taj način reklamiram, tako da ni taj novac ne dobijam na lijepe oči”, kaže Srđan S.

Samardžić se uglavnom sprema za jednu glavnu trku na proljeće i na jesen, a ostale mu trke dođu kao jači trening.

“Neke trke trebao bih preskakati, ali zbog finansijske situacije primoran sam da trčim dosta više trka, što naravno utiče na krajni cilj”, objašnjava Samardžić.

Njegov san je odlazak na Olimpijske igre, a tu su i svjetska i evropska prvenstva, za koja će u narednim godinama probati ispuniti normu.

“Planovi za ovu godinu su da spustim lični rekord na polumaratonu na 1:06min i da poboljšam vrijeme na maratonu. A glavne dvije trke za koje se spremam su Balkansko prvenstvo u Prištini u polumaratonu, koje će biti održano na proljeće, a na jesen se spremam za Balkansko prvenstvo u maratonu u Zagrebu, gdje ću probati da uzmem balkansku medalju”, planira Srđan.

POPULARICAZIJA TRČANJA

 

Foto: Privatna arhiva, Facebook

 

U Banjaluci proteklih nekoliko godina trčanje postaje sve popularnije, a organizovanje trka u mnogim gradovima jedan je od razloga zašto se mnogi ljudi odlučuju da trče.

“Tu je takođe nezdrav način života koji većina živi, pa preko trčanja žele to da isprave. Trčanje je sport kojim se svi mogu baviti i napredovati u njemu i uz to imaju cilj, a to je istrčati trku. Nadam se da će se trčanje još više razvijati i da ćemo doći barem na približan nivo kao u nekim evropskim zemljama”, rekao je Srđan.

Za kraj razgovora, Srđan amaterskim trkačima savjetuje da i dalje nastave da se bave trčanje, jer je to pozitivna stvar, a rezultat nije bitan. Bitno je da trče, a ako trče i rezultati će se vremenom poboljšati.

 

 

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.