Kremlj je zaprijetio da će prestati slati gas „neprijateljskim“ zemljama – uključujući sve one u Evropi – ukoliko ne plate u rubljama.
Njemačka i neki drugi odbili su plaćanje u rubljama, što bi moglo dovesti do mogućnosti pražnjenja cijevi
Koristeći analizu briselskog trusta mozgova Bruegel, London Evening Standard istražio je uticaj i opcije za Evropu.
Velika Britanija dobija samo malu količinu svog gasa iz Rusije, a lavovski udio dolazi iz britanskih naftnih polja i Norveške.
Ali cijene će i dalje rasti jer se britanski dobavljači energije takmiče s drugim evropskim kompanijama u kupovini britanskog gasa.
Za sada, domaćinstva bi trebalo da budu zaštićena od nestabilnosti tržišta Ofgem-ovom gornjom cenom – uprkos velikom porastu koji je stupio na snagu u petak.
Rano je još za prognoze, ali nedavna analiza američke banke Goldman Sachs ukazuje na to da bi gornja granica cijena mogla biti povećana za još 90% u oktobru ako prestane dotok ruskog gasa u Evropu.
Nije čvrsto pravilo, ali što su zemlje istočnije, to se više oslanjaju na ruski gas.
Njemačka i Italija bile bi ozbiljno pogođene, kao i nekoliko drugih zemalja na istoku kontinenta. Španija i Portugal bi bili manje pogođeni.
Luke na Iberijskom poluostrvu su u mogućnosti da uvoze 40 teravat sati (TWh) tečnog prirodnog gasa (LNG) sa brodova svakog meseca.
Poluostrvo troši samo 30 TWh mjesečno. Ali transport tog viška gasa u ostatak Evrope je komplikovaniji; cijevi koje povezuju ovo područje sa kontinentom mogu prenositi samo pet TWh plina svakog mjeseca.
Gas koji se uvozi u Francusku tretira se drugačije kako jer mu se daje neobičan miris koji bi pomogao ljudima da bolje otkriju curenje gasa. To znači da je transport gasa iz Francuske u druge zemlje komplikovaniji.
Postoji i zabrinutost da zemlje možda neće biti spremne da sarađuju.
Neke zemlje EU imaju više uskladištenog gasa od drugih i mogu odbiti da ga izvoze svojim susjedima.
Skladišta gasa u EU bila su u utorak ove sedmice popunjena oko 26,4 posto, prema podacima AGSI-ja, projekta koji vodi sindikat.
To je ispod prosjeka na isti dan u posljednjih 10 godina, sa 36,3%, ali je skladištenje bilo manje u 2018. (17,8%) i 2017. (25,8%).
U januaru su stručnjaci u Bruegelu rekli da će zemlje EU možda morati poduzeti "hitne mjere" prije kraja zime ako gas bude prekinut.
Dodali su: “Do ljeta bi EU vjerovatno mogla preživjeti velike prekide u isporuci ruskog gasa, na osnovu kombinacije povećanog uvoza LNG-a i mjera na strani potražnje, kao što su ograničenja industrijskog gasa. Ali, ako se obustava isporuke ruskog gasa produži u naredne zime, za EU bi bilo teže da se sa tim izbori.
Može li Evropa dobiti više gasa na drugom mjestu?
Teoretski, dodatnih 1.100 TWh LNG-a moglo bi se uvesti u luke EU, u poređenju sa onim što je uvezeno 2021. (730 TWh).
Cjevovodi EU s Norveškom također bi tehnički mogli donijeti 200 TWh više nego prošle godine, dok bi Sjeverna Afrika i Azerbejdžan mogli isporučiti dodatnih 450 TWh između njih.
Zajedno, sve ove opcije mogle bi biti dovoljne da zamijene 1.700 TWh koje je Rusija isporučila 2021.
Velika Britanija također ima prostor u svojim planovima da pošalje još 400 TWh u EU.
Međutim, to ne znači da zalihe postoje.
Gas će se morati ispumpati iz zemlje u SAD-u, na Bliskom istoku i drugdje i ukrcati na ograničen broj brodova. Prodavci će tada morati izabrati Evropu kao svoju destinaciju pored Azije i Amerike.
Šta bi Evropa mogla učiniti da smanji količinu plina koja joj je potrebna?
Oko 900 TWh gasa je sagoreno za proizvodnju električne energije prošle godine; nešto od toga moglo bi se zamijeniti naftom.
Ako Evropa bude imala sreće, vrijeme bi moglo turbonapuniti vjetroelektrane i solarne farme Njemačka bi mogla odlučiti odgoditi zatvaranje svojih nuklearnih elektrana, a povučene elektrane na ugalj bi se mogle vratiti u pogon ako budu funkcionalne.
Teška industrija, poput proizvođača čelika, aluminija i silicija bi mogle zatvoriti ili usporiti proizvodnju.
Vlade će možda morati da se uključe i kažu ljudima da smanje potrošnju, piše London Evening Standard.