Prošle godine MUP Republike Hrvatske odobrio oko 71 hiljadu radnih dozvola za strance, a većina ih je stigla s područja BiH – oko 30 hiljada, Srbije – 14 hiljada, Kosova – 8 hiljada te Makedonije oko 6 hiljada, objavio je Večernji list.
Ovaj list objavio je kako dvije najsjevernije županije u Hrvatskoj, Varaždinska i Međimurska, mogle bi od ljeta ostati bez hiljade radnika ako svoja radna mjesta zamijene bolje plaćenim poslovima u najbližim austrijskim pokrajinama, Štajerskoj i Gradišću. Sredinom godine , naime, prestaje austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole.
Privredna komora Hrvatske procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata, koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u Austriju, mogao povećati za 20 hiljada.
Kako je u njima zaposleno oko 105 hiljada osoba, odlazak njih 20 hiljada bio bi velik kadrovski gubitak za kompanije, mahom mala i srednja preduzeća te javne ustanove s tog područja.
Davorko Vidović, savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe primjer Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 hiljada Slovenaca.
Drugi udarac Hrvatskoj dolazi iz Njemačke, zbog stupanja na snagu zakona o doseljavanju stručne radne snage koji će znatno olakšati priznavanje kvalifikacija i svjedočanstava iz trećih zemalja, odakle Hrvatska popunjava većinu kadrovskih manjaka, prenio je Večernji list
Situacija u BiH
Niko sa pouzdanom sigurnošću ne može utvrditi broj ljudi iz BiH koji odlaze raditi u inostranstvo. Ono što se može reći jeste da odlazi sve veći broj ljudi.
Pored spomenute Hrvatske zanimljiva destinacija za bh radnike je Slovenija. O tome se gotovo svakodnevno izvještava u bh medijima.
U dosadašnjem periodu saradnje između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Zavoda za zapošljavanje R Slovenije u provođenju Sporazuma, proslijeđeno je ukupno 26.246 oglasa za zapošljavanje 55.507 osoba, a izdato je 35.999 radnih dozvola za državljane BiH.
Najviše radnih dozvola izdato je u 2018. godini, i to 16.090, što je za oko šest hiljada više izdatih radnih dozvola u odnosu na 2017. godinu. Najviše su se u 2018. godini tražili radnici sa zanimanjima varioca, vozača, zidara, tesara, te radnici u proizvodnji. Kad je u pitanju polna struktura, u 99% slučajeva radi se o angažmanu muške radne snage.
Njemačka
Nema sumnje da će Zakon o kojem se najviše bruji u ovoj zemlji – onaj Njemački o zapošljavanju o useljavanju stručnog kadra dodatno motivisati ljude za odlazak.
Novim zakonom će biti proširene već postojeće odredbe o useljavanju, koje se odnose prvenstveno na osobe sa stručnom ili akademskom kvalifikacijom.
Zakon će olakšati potragu za poslom svim kvalifikovanim radnicima iz zemalja koje nisu članice Evropske unije, koji će moći podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja posla.
Podsjetimo broj ljudi iz zemalja van EU-a koji imaju radnu dozvolu u Njemačkoj raste već nekoliko godina zaredom. Gotovo četvrtina njih je 2018. došla iz zemalja zapadnog Balkana. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.
Dok se u Hrvatskoj vode ozbiljne, iako nedovoljne rasprave o tome šta će biti sa tom zemljom ukoliko im radnici masovno budu odlazili , u BiH o tome nema nikakve priče. Šta će biti sa ovom zemljom kada odu stručni ljudi?
Ekonomista Admir Čavalić rekao je ranije za BUKU da dolazak inostrane radne snage nije ništa neobično, niti se treba posmatrati takvim, već prije svega rezultat globalizacijskih procesa, otvaranja granica, potreba domaćeg tržišta rada i slično.
“Dobro je da nam dolazi strana radna snaga, naročito ako su spremni prihvatiti poslove koje naših radnici, opravdano, ne žele da obavljaju. Visina nadnice i uslovi rada su veoma relativni u globalnoj ekonomiji – od Sjeverne Amerike preko Evrop,e pa sve do Azije i Afrike – radnici se bore kako bi unaprijedili svoj status, tako da migracije u tu svrhu ne treba da iznenađuju. Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa ovome je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja. Zbog toga je ovo bolje rješenje. Zato i ne iznenađuje što poslodavci uglavnom najglasnije lobiraju za lakše zapošljavanje stranaca”, izjavio je za BUKU Čavalić
