Sve otvorenije se priča o stvaranju platforme za rušenje SDA, SNSD-a i HDZ-a, a koju bi činile opozicione stranke iz oba entiteta.
To bi bio prvi put da se opozicionari iz cijele države udruže i zajedno izađu na izbore.
Navodno je sve zakuvao Mladen Ivanić, počasni predsjednik PDP-a, rekavši u jednom intervjuu da bi bilo dobro da opozicione stranke iz Republike Srpske pronađu partnere u drugom entitetu.
A onda su krenule prve reakcije… Predsjednici stranaka “Trojke” su se oglasili rekavši da su u toku razgovori o formiranju neke vrste koalicije sa SDS-om i PDP-om. Nedugo zatim, oni su potvrdili da će u toku sedmice imati i sastanak sa predstavnicima opozicije iz RS, na kojem će pokušati dogovoriti početne pozicije za stvaranje platforme.
Lideri “trojke” Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Predrag Kojović (NS) priznaju da će biti mnogo mimoilaženja unutar nove koalicije, ukoliko do nje dođe, posebno zbog ideoloških razlika. Ali, kako su najavili, baziraće se na ono što je moguće, a to su korupcija, obrazovanje, bolji život, ostanak mladih u ovoj zemlji...
Naveli su da će napraviti tačan spisak ciljeva oko kojih bi ova koalicija trebalo da se okupi i koji će biti lako mjerljivi ukoliko pobijede aktuelnu vlast na narednim izborima.
“Otvaraju se vrata za mogućnost pravljenja širokog bloka, platforme za izbore! Naša želja je da pružimo novu nadu, da vratimo šansu, da svako bude ponosan pripadnik svog naroda. Malo više Bosanac i Hercegovac! Da gradimo BiH”, rekao je nedavno Nikšić.
Kojović je otkrio da se traže partneri: “U kontaktu smo sa strankama iz RS, Šarovićem, Borenovićem. Razgovarali smo o potrebi da nađemo snage koje su potrebne da grade BiH! Kada su neki dan postigli sporazum na Jahorini, prvi smo se čuli s njima.”
Ipak, konkretnog odgovora iz RS za sada nema.
Predsjednik SDS-a Mirko šarović je bez konkretne potvrde govorio da ne želi da se okuplja samo radi okupljanja, već da to moraju biti konkretne stvari.
Kako je rekao, ovo pitanje možda i nije pametno institucionalizovati.
“Imamo dosta razlika oko krupnih pitanja, to je uvijek zamka za saradnju. Uz to mislim da bi bilo dobro da se opozicija okupi oko ključnih pitanja, ne da pravi saveze, nego da se okupljamo oko ovog ili onog zakona. Da ne bude hajde da se okupimo, to je toliko i toliko ruku, pa ćemo to podijeliti kada pobijedimo na taj i taj način. To je varijanta koja je suštinski podjela interesa”, rekao je.
On je rekao da je jasno da ove partije dolaze iz različitih entiteta, ali i do sada su sarađivale.
“Zajednički interes može da bude viši, očuvanje Dejtonskog sporazuma, interes zemlje, napredak za bolji život, za kvalitetne evropske zakone, da se okupimo oko pristupanja EU, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji – bezbroj interesa oko kojih imamo isti ili približno isti stav. Ako surađujemo, ne znači da smo u savezu“, komentarisao je Šarović za N1.
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović nije danas odgovorao na naše pozive, ali prethodno je za Buku rekao da je dobro što se opozicije u RS i FBiH ujedinjuju u svojim entitetima, ali da ne vidi mogućnost koaliranja.
“Nema tu nikakve koalicije i dobro je da se opozicija u FBiH okuplja i kao što je dobro da opozicija u RS bude usaglašena i da djeluje snažno. U oba entiteta opozicija treba da djeluje snažno i mi imamo dodirnih tačaka u Parlamentu BiH i imamo solidnu saradnju sa partijama iz FBiH. I to je to! Nema tu ni koalicije, niti nekih udruživanja”, rekao je Borenović.
On je tada rekao da sa opozicijom u FBiH postoji korektna saradnja, ali ništa više od toga.
“Mi zaista imamo korektnu komunikaciju u Parlamentu. Podržavamo jedni druge kada su dobre stvari u pitanju, poput ušteda u budžetu. Ali, FBiH ima svoje specifičnosti, RS ima svoje i, koliko je meni poznato, tamo je jedan broj partija okupljen unutar opozicije, dok je ovdje jedan. Naš rad se najviše ogleda u radu u Narodnoj skupštini i tako će to i ostati”, rekao je Boenović.
On dodaje da opozicija u FBiH ima svoje elemente političke borbe, dok oni u RS imaju svoje, najviše usmjerene na rad u Narodnoj skupštini.
“Tako da svako u svom entitetu djeluje u skladu sa svojim principima djelovanja i kolege u FBiH imaju pravo da se organizuju, a to imamo i mi u RS”, rekao je Borenović.
Naravno, ništa od ovog nije moglo proći bez reakcije predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji najave o ujedinjenju opozicionih blokova iz Republike Srpske i Federacije BiH da se sa vlasti smijene SNSD, SDA i HDZ BiH ne vidi kao opozicione, već narečene od “stranaca”.
Dodik je rekao novinarima u Banjaluci da o naklonosti opozicije u Republici Srpskoj Sarajevu govori niz egzaktnih primjera u zadnjih godinu, dvije.
On je istakao da SNSD nema ništa sa SDA, ali da sa HDZ-om BiH ima partnerske odnose, dodajući da se stranka koju vodi nikada nije ujedinila s jednima ili drugima.
“To što opozicija iz Republike Srpske pokušava napraviti sa opozicijom u FBiH već se manifestuje. Dakle, to me uopšte ne iznenađuje i tu treba reći da je to smislio neko od mentora sa strane i stranaca koji su rekli da bi to bilo dobro. Pa, eto neka izvole”, rekao je Dodik.
Za sada nije poznato kad će tačno doći do prvog sastanka opozicionih lidera iz oba entiteta, kada će napokon biti jasnije da li trenutne najave imaju neku svijetliju budućnost.
Posebno će biti zanimljivo vidjeti kako će sve te partije uspjeti da funkcionišu ako znamo kolike su razlike među njima.
Koliko je sazrela politička situacija u BiH za stvaranje i uspjeh ovakve političke opcije koja bi trebalo po prvi put otvoreno da koalira i na nivou države, malo ko ima odgovor, posebno ako se zna da su u toku posljednjih 15 godina propali mnogi slični projekti.
Iako nije zamišljen kao platforma o kojoj govore lideri trojke, možda najpoznatiji pokušaj da se ujedine političari i javne ličnosti na nivou BiH i politički organizuju jeste Pokret za promjene BiH u kojem su djelovali intelektualci iz svih naroda BiH, ali i mnogobrojni danas aktivni političari iz vladajućih i opozicionih stranaka. U ovom Pokretu, koji je imao svesrdnu podršku Zapada, našli su se političari poput Beriza Belkića, Nikole Špirića, Šahbaza Džihanovića, Muhameda Filipovića, Tihomira Gligorića, Ahmeta Hadžipašića, Mirka Pejanovića, Nijaza Skenderagića, ali i mnogi stručnjaci iz različitih oblasti, poput Farisa Gavrankapetanovića, Slave Kukića, Dubravka Lovrenovića, Ivana Lovrenovića, Božidara Matića, Ede Numankadića i drugih.
Ipak, Pokret za promjene nije doživio veći uspjeh, te je vrlo brzo počeo da se osipa. Kakva će biti sudbina nove priče o ujedinjavanju političara i partija zarad promjene vlasti i borbe za bolje sutra građana, bazirane na ujedinjavanju opozicionih partija i to u neku vrstu političke platforma teško je reći.
