<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Šta nam donosi pokretanje spora između BiH i RS

Analiza

Pokretanje spora pred ustavnim sudom u noramlnim zemljama često ima za rezultat zabranu održavanja referenduma, ali da li je u BiH situacija takva.

23. august 2016, 12:00

Naime, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović najavio je da će danas uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH za pokretanje spora između države Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska.

"Danas ću uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH kojim će biti pokrenut spor između države i entiteta. U ovoj državi svi trebaju poštovati Ustav, a ovo u RS-u je protiv toga. Neću prestati da radim na tome bez obzira kakve će to reakcije izazvati. Odluka Ustavnog suda je obavezujuća. Ne možete narod pitati o odlukama Ustavnog suda", kazao je Izetbegović.

Šta ovo znači za BiH i dalja dešavanja na političkoj sceni zemlje pitali smo neke od političkih analitičara.

Adnan Huskić, predavač na SSST na predmetima evropskih integracija smatra da je, prije svega, priče o ustavnosti i državnosti su svima puna usta, bilo da je BiH ili RS u pitanju.

"Istovremeno se odluke Ustavnog suda BiH ne provode, niti od strane onih koji ga na sva usta brane i podržavaju, ili se, kao u slučaju RS, institucije i zakoni koriste kako kome odgovara. Branitelji zakonitosti i utemeljenosti referenduma u RS su isti oni koji još jedan referendum, onaj o Sudu i Tužilaštvu BiH, drže na ledu jer im tako odgovara. Što se tu ne pozivaju na dignitet i kredibilitet NSRS, koja se jednako očitovala i po pitanju tog referenduma, već šute kao zaliveni?", navodi Huskić.

Prema njegovim riječima, isto tako se iza tlapnji o referendumu kao vrhuncu demokratije u RS kriju isti ljudi kojima je potpuno prihvatljivo da se institucije RS povijaju kao klasje na žitu ovisno o tome gdje Milorad Dodik, kao realni centar moći u RS sjedi. 

"Dok je on bio Premijer RS, to je bila centralna pozicija i izvorište moći, dok je Predsjednik RS Rajko Kuzmanović bio jedno veliko ništa. Danas, kada Dodik sjedi na mjestu Predsjednika, tu se preselio i centar moći, dok je pozicija Premijera RS postala marginalna i manje važna", rekao je Huskić konstatujući da bi još jedna odluka Ustavnog suda BiH, služila samo kao adut u predizbornom prepucavanju. 

"Ukratko, radi se uglavnom o licemjerju političara u BiH koji jedino i mogu politički egzistirati na valu permanentne krize i sukobljavanja, između ostalog  i zbog toga jer dvije godine nakon opštih izbora nemaju apsolutno ništa opipljivo da ponude biračima, a ostanak na vlasti podrazumijeva ostanak izvan dosega zakona u BiH. Niko ne rješava probleme u svojoj avliji (jer niti hoće, niti umiju), ali se uredno prepucavaju preko plota. Manjak novca ih čini sve nervoznijim, pa su naše krize sve dublje, a s obzirom na obim kriminala kojim su političke elite obremenjene, ne isključujem niti jedan krizni scenario kada je zaštita njihovih interesa i opljačkanog u pitanju. Ukratko, referendum u RS je politička akrobacija Milorada Dodika, koji je izvanredno navukao kompletan Savez za promjene na tanak nacionalistički led, a onda im referendum parkirao heftu prije izbora, što predstavlja predizborni inženjering prve klase. Referendum je besmislen, naprosto zato što su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, i predstavlja podrivanje Ustavnog Suda što je istovremeno i vrlo direktno podrivanje Ustava BiH, kao Aneksa IV Dejtonskog sporazuma. Besmislen i bezobrazan je zbog toga što 1.4 miliona KM budžetskog novca građana RS ide na predizbornu kampanju SNSD-si Milorada Dodika u situaciji kada kompletna RS grca u dugovima, firme u nelikvidnosti, i kada se za teške bolesnike prikuplja marka po marka na ulici da bi im se spasio život", navodi Huskić.

Almir Terzić, politički analitičar smatra da je pokretanje procedure kod Ustavnog suda BiH za osporavanjem održavanja referenduma u RS jedini ispravni put, te da se trebao desiti i ranije, odmah po objavi u Službenom glasniku RS da će se on održati. 

"Ustavni sud BiH može i treba se očitovati o tome, i ako ocijeni spornim njegovo održavanje, odnosno da je u suprotnosti sa ustavnom BiH ima pravo da ga ospori. U Hrvatskoj je do sada Ustavni sud zabranio održavanje na desetine referenduma koji su bili u suprotnosti sa ustavnim i zakonskim te zemlje. Iako znamo da RS najvjerovatnije ne bi ispoštovala odluku Ustavnog suda BiH ipak, formalno-pravno to bi značilo da imamo potvrdu da otvoreno, dokazano djeluju protiv ustavnopravnog poretka BiH. Institucije BiH su i do sada trebale odlučnije djelovati, a ne oslanjati se na čekanje šta će reči OHR. I Tužilaštvo BiH treba da po službenoj dužnosti kao u slučajevima kada je vršilo istrage da li će država BiH zbog neobjavljivanja popisa stanovništva biti oštećena, sada reagovati i utvrditi da li i ko ruši ustavnopravni poredak BiH. Mislim kako nema mjesta izvlačenju od odgovornosti bilo koga. Na potezu su Ustavni sud BiH, Tužilaštvo BiH, Centralna izborna komisija BIH, više nego OHR i Vijeće za implementaciju mira", zaključio je Terzić.