Šta podrazumijeva novi pristup EU prema BiH?

Usvajanjem zaključaka o BiH, Vijeće ministara vanjskih poslova EU i zvanično je krenulo sa implementacijom novog pristupa EU prema BiH.

Dragan Bursać / 05. Juni 2015

Da napomenemo,  zaključcima je, korak po korak, navedeno šta nove vlasti u BiH trebaju uraditi kako bi BiH i njene građane približili EU. Prema novom pristupu EU, ali i mandatu koji su u oktobru građani BiH dali političarima, fokus treba biti na socio-ekonomskim reformama i izgradnji funkcionalnije BiH.

 

Andy McGuffi portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, kaže da je osnovni cilj da Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju kao zemlja članica, a nova inicijativa Evropske unije kreirana je kako bi se proces integracija ponovno pokrenuo nakon perioda zastoja.

 

Evropska unija je definirala svoju politiku, odnosno obnovljeni pristup prema Bosni i Hercegovini u Zaključcima Vijeća iz decembra prošle godine.“, navodi McGuffi.

 

 


 

Šta podrazumijeva novi pristup Evropske unije?

 

 

Podsjećanja radi, u  Zaključcima se navodi da Evropska unija želi vidjeti neopozivu pisanu obavezu usaglašenu u Predsjedništvu, uz potpis lidera stranaka i usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, na provođenje potrebnih reformi u okviru pristupanja Evropskoj uniji. Zauzvrat će Evropska unija staviti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (u daljem tekstu SSP) u cijelosti na snagu.

 

Branislav Borenović, iz PDP-a, Predsjednik odbora za evropske integracije, navodi kako je potpuno jasno da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije usvojila indikativne strateške ddokumente za korištenje IPA2 sredstava i zato je i dobila tako mali iznos u ovom periodu, što ne znači da će biti u mogućnosti da povuče znatno veći iznos. 

 

On dodaje: „ To sve zavisi od nas samih, da li smo spremni unutar nas pravimo dogovor na bazi mehanizma koordinacije i na bazi tzv. indikativnih strateških dokumenta vezano za korištenje sredstava iz IPA2 fondova, što bi nam dalo mogućnost, ako budemo dovoljno mudri i pametni da do 2020. god. imamo skoro milijardu dolara na raspolaganju .

 

 

 


 

 

Moramo podsjetiti čitaoce da prema  pisanoj izjavi, nakon odluke Vijeća o stupanju SSP-a u cijelosti na snagu sa 1. junom 2015. godine, BiH. vlasti sada trebaju raditi na izradi inicijalnog programa reformi, u konsultacijama s Evropskom unijom i međunarodnim finansijskim institucijama. 

 

Andy McGuffi je poprilično jasan:

 

Očigledno, smatramo da se ove aktivnosti trebaju okončati što je prije moguće, kako bi BiH mogla napraviti iskorak u pravcu podnošenja kredibilnog zahtjeva za članstvo u EU što je prije moguće.

 

 

Kašnjenja i milionski gubici

 

Ako pogledamo istorijat, vidjećemo da je Evropska komisija još u decembru prošle godine usvojila Indikativni strateški dokument za Bosnu i Hercegovinu. Dokument je pripremljen u saradnji s domaćim vlastima. Njime se definišu prioriteti za finansijsku pomoć EU za razdoblje od 2014. do 2017. godine. 

 

Sredstva će osigurati izravne efekte za građane, pomoći zemlji da ostvari napredak na putu ka EU i podržati obnovljeni pristup EU, u skladu sa Zaključcima Vijeća iz decembra prošle godine. Evropska unija planira podržati sektorske reforme s iznosom od 165,8 miliona eura u sektorima demokratije i upravljanja, vladavine prava i temeljnih prava, konkurentnosti i inovacija, lokalnih razvojnih strategija i obrazovanja te zapošljavanja i socijalnih politika.

 

U ovim oblastima, predviđena je izrada specifičnih projekata u saradnji s domaćim vlastima, a samo neki od primjera uključuju unaprjeđenje upravljanja javnim finansijama, povećanje učinkovitosti pravosudnog sistema, snažniju saradnju u provedbi zakona i promociji temeljnih ljudskih prava. Sredstva će biti dostupna putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II).

 

 

Ali, nažalost, poslovična kašnjenja naše birokratske administracije i političkog rukovodstva, dovela su do značajno manjeg  priliva sredstava u prethodnom periodu, prvenstveno iz IPA fondova.:

 

Izuzetno smo zakasnili. Jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije precizno i dovoljno definisala korištenje IPA2 sredstava je BiH. Razlog? Prethodna vlast nije unutar sebe imala politički dogovor u vezi sa tim sredstvima , a to je osnovni zadatak novog Savjeta ministara da u što kraćem roku taj posao završi na najbolji mogući način, kako bismo bar 2016. god. dočekali spremni po pitanju  ovih evropskih fondova“, apostorfira Branislav Borenović.

 

 

Sa njim se u potpunosti slaže Andy McGuffi, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU: 

 

Iznos sredstava je mogao i još uvijek može biti veći. Druge zemlje u regiji imaju veći stepen iskorištenja EU fondova zahvaljujući postojanju koordiniranih strategija za cijelu državu na temelju kojih mogu osigurati realizaciju sredstava. Srbija će samo u svom programu za 2014. godinu iskoristiti sredstva u iznosu od 115 miliona eura.

 

 

Treba znati da je Evropska komisija spremna proširiti fondove EU i na druge sektore, uključujući i dodjelu dodatnih sredstava gdje je to opravdano, onda kada Bosna i Hercegovina usvoji relevantne strateške dokumente za cijelu državu. BiH, takođe, treba potpisati i ratificirati Okvirni sporazum za IPA II fond za Bosnu i Hercegovinu. 

 

Očigledno, sve je do nas. Preciznije, razlog treba tražiti u domaćim političarima.

 

 

 Promjena političke, ali i ekonomske  filozofije prema EU

 

Ukloiko BiH želi ozbiljno ići ka EU, mora provesti istinske socioekonomske reforme koje će potaknuti privredu i osnažiti rast. Stoga, ono što jeste važno za razvoj i budućnost BiH nisu „zahtjevi Europske unije“ sami po sebi, već konkretne reforme koje mogu poboljšati mogućnosti i životni standard građana, posebno mladih.

 

Zato je Andy McGuffi posve jasan, kad kaže:

 

Evropska unija je svjesna da reformski procesi nisu nimalo jednostavni. Ali, cijena neprovođenja reformi je da mladi ljudi neće imati budućnost u svojoj vlastitoj zemlji.“ 

 

 

Iskustvo EU je pokazalo da reforme funkcionišu i donose rezultate. Sada se očekuje od BiH. vlasti na svim nivoima da konačno počnu rješavati stvarne probleme sa kojima se suočavaju građani ove zemlje, posebno probleme nezaposlenosti i siromaštva. Na taj način će se, istovremeno, ostvariti i napredak na putu zemlje ka Evropskoj uniji.

 

Branislav Borenović je po tom pitanju optimista:

 

Po ovome što se dosad vidjelo, mislim da postoji spremnost unutar Savjeta ministara da se manje govori o politici, a više priča o stvarima šta konkretno svako ministarstvo treba da uradi. Sa te strane, ja sam optimista. U narednom periodu, Savjet ministara će pokazati da uspješno radi. Evo mi u ovom periodu pokazujemo da jedini “normalno” radimo u odnosu na ostale nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini.”

 

 

Ako ćemo gledati ekonomsku stranu, bitno je naglasiti da bi stupanje na snagu SSP-a trebalo povećati povjerenje investitora, kako domaćih tako i stranih. Sporazum omogućava poslovnim subjektima iz BiH i EU pristup njihovim tržištima, što je svakako dobro za poslovanje, bilo da je riječ o preduzećima u EU ili u BiH. 

 

Pravo je pitanje, postoje li ljudski i ekonomski resursi u okviru BiH političkih elita da se uhvate u koštac i implementiraju pojedine projekte?

 

Nominalnob političari su izrazili svoje opredjeljenje ovom zadatku u pisanoj izjavi koja je usvojena u februaru. Građani su ih izabrali da urade taj posao! Uspješnost obnovljenog pristupa i reformskog programa zahtijeva zajednički rad cjelokupnog institucionalnog i političkog vodstva u BiH na svim nivoima na evropskoj budućnosti ove zemlje za dobrobit svih njenih naroda. Trebamo se usredotočiti na ono što želimo postići i ujediniti napore na ostvarenju tog cilja.

 

Borenović ističe da je ključno pitanje, pitanje ljudskih  resursa:

 

Da li mi imamo dovoljno spremnih projekata, nemamo ih. Da li imamo ljude koji su spremni na tome ozbiljno rade, mislim da je to ključno pitanje i da trebamo iskoristiti naredni period da u nekoj vrsti unutrašnje komunikacije, ali i promocije IPA fondova prema vani, kreiramo što bolje projekte, da ih na najbolji mogući način implementiramo i tako bismo mogli povući veliki iznos sredstava, što do sada nije bio slučaj.

 

Ali, postoji rješenje, postulira Borenović i zaključuje:

 

Postoje ljudski resursi i kvalitetni projekti koje ćemo mi ponuditi kroz evropske fondove, kako bi bili u stanju da ih “povučemo” na bazi kako to rade i druge zemlje. I to je sada pitanje i za Vladu Republike Srpske i za vladu Federacije BiH, svakako za Savjet ministara, ali i za brojne lokalne zajednice, koje bi trebale da osjete blagodeti korištenja bespovratnih sredstava iz IPA fondova.

 

 

Umjesto zaključka boldovanje

 

 

Ono što mora biti jasno svakom političaru u Bosni i Hercegovini jeste da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU od ovog trenutka vodeći okvir za odnose između EU i BiH, koji dodatno priprema zemlju za buduće članstvo u EU. 

 

Sada su potrebni politička jasnoća, odlučno djelovanje i istinski, koordinisani napor institucija na svim nivoima za izradu i provođenje inicijalnog programa reformi.

 

 

 

 


Buka preporuka

EU/BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.