Šta se događa u Švedskoj, da li je ovo raspad medicinskog sistema?

Covid-19

Agencije / 14. Decembar 2020

Švedska se suočava sa velikim porastom broja obolelih od koronavirusa. Zbog nedostatka medicinskih kapaciteta pomoć su ponudile susedne države Finska i Norveška.

Stokholm još mora formalno zatražiti pomoć, kako bi se finski i norveški medicinari uključili u borbu protiv zaraze.

Zdravstvene vlasti u švedskom glavnom gradu dosad su angažovali sve raspoložive ljekare, ali i vojne snage, kako bi se izborili s epidemijom, javlja "Fajnenšl Tajms", prenosi "Jutarnji list".

"Još nismo primili službeni zahtev za pomoć, no vidimo kakva je situacija u švedskim bolnicama te smo spremni "da uskočimo", rekla je glavna sekretarka finskog ministarstva za socijalnu zaštitu i zdravstvo Kirsi Varhila.

Njena norveška koleginicca Maria Jarman Bjerke novinarima je, pak, rekla kako nordijske zemlje imaju sporazum o međusobnoj medicinskoj pomoći.

"Ako Švedska zatraži pomoć, ispunićemo taj zahtev", izjavila je.

Švedska je tokom prvog i drugog talasa koronavirusa imala značajno veći broj zaraženih nego susjedne Norveška i Finska.

Neki to pripisuju 'preliberalnom' modelu borbe protiv pandemije, koji nije uključivao gotovo nikakve značajnije restriktivne epidemiološke mjere u poređenju sa "zaključavanjima" kakva su bila u ostatku Evrope.

Švedska je dosad zabilježila oko 1.400 umrlih od kovida 19 samo tokom decembra. U Norveškoj je u istom razdoblju preminulo 100, a u Finskoj 80 osoba.

Stokholmska regija izvijestila je kako se tamošnje bolnice suočavaju s vrlo velikim problemima, jer je 99 odsto kreveta na odeljenjima intenzivne nege puno, a zdravstveni sindikati upozoravaju da veliki broj zdravstvenih radnika otkazuje svoje radne ugovore zbog rasta zaraze, hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

Tako je samo na području metropole otkaz od početka pandemije dalo oko 3.600 radnika u zdravstvu. Fluktuacije u osoblju uobičajene su, no švedski mediji upozoravaju kako je to 900 otkaza više nego u istom razdoblju lani.

Ipak, čini se kako Švedska još uvek ne namjerava tražiti pomoć susjeda. Kako je rekla direktorka za pripravnost švedskog Nacionalnog odbora za zdravlje i blagostanje Johana Sandval, situacija u zdravstvu je teška i zahtevna, ali zemlja još uvek sa time može da se izbori sama.

"Veliki je pritisak na jedinice intenzivne nege, ali ovo nije akutna kriza, možemo proširiti svoje kapacitete" rekla je za Fajnenšl tajms članica švedskog Nacionalnog odbora za zdravlje i blagostanje Irena Nilson Karlson.

Ključni čovek stokholmske regije za zdravstvo Bjorn Erikson rekao je ove nedjelje kako regija ima još samo jedan raspoloživ krevet u jedinicama za intenzivnu negu.

"To ne može biti cjena našeg ponašanja, odlazaka na piće nakon posla, božićnog šopinga ili međusobnih druženja, jer posljedice takvog ponašanja su strašne", istakao je.

Švedska je u međuvremenu pooštrila svoje preporuke na nacionalnom i lokalnom nivou, no još uvek nije donela jasne propise, što je strategija koja nailazi na odobravanje većine stanovništva.

Ipak, vlada ljevog centra radi na pandemijskom zakonu koji bi bio okvir za moguće zatvaranje trgovina i javnog prevoza, no veruje se da on neće stupiti na snagu pre proljeća, zaključuje Fajnenšal Tajms, prenosi "Jutarnji".


Buka preporuka

Vijesti

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.