Pozdravljeni su napori po pitanju privredne i prekogranične saradnje uz opasku da česti dolasci hrvatskih dužnosnika u BiH potvrđuju potpunu posvećenost Hrvatima u BiH i Bosni i Hercegovini uopće. No da li je tako. Brojna otvorena pitanja između dvije zemlje ni danas nisu dotaknuta.
Najveće vještačko jezero u Evropi, Buško jezero, izgrađeno je prije 50 godina za potrebe Hidroelektrane Orlovac u Hrvatskoj. Nakon što su cijela sela potopljena, ljudi raseljeni, stanovnicima Livna i Tomislavgrada obećano je da će od gradnje hidroelektrane imati koristi. Dugovanja HEP-a prema Livanjskom kantonu danas prelaze 15 miliona maraka, iako su ukupna potraživanja prema Hrvatskoj elektroprivredi preko pola milijarde maraka, tvrdi nekadašnji državni parlamentarac, Ante Čolak uz podsjećanje kako međudržavni ugovor dvije zemlje o eksploataciji nikada nije sklopljen.
“Mi trpimo ogromne štete kao lokalna zajednica, na stranu svi ovi prihodi i dugovanja koja prelaze pola milijarde maraka. S ljeta kad bi trebalo biti vode u polju, da ljudi mogu navodnjavati, baviti se poljoprivredom, ne ostavlja se onaj biološki minimum. Uništava se biodiverzitet Livanjskog polja koje je, podsjećam najveće kraško polje na svijetu. Da ne spominjem ogromne rezerve uglja koje se ne mogu eksplotirati”, upozorava Ante Čolak.
O Buškom jezeru i problemima tamnošnjeg, pretežno, hrvatskog stanovništva danas se nije razgovaralo na sastanku hrvatskih ministara regionalnog razvoja i vanjskih i evropskih poslova sa delegacijom HDZ BIH u Mostaru, niti se ovo pitanje barem javno spominjalo na prethodnim sastancima predstavnika dva HDZ-a.
No zato je data puna podrška evropskom putu BiH, kako je podvučeno, potrebi izmjena Izbornog zakona u duhu i slovu Dejtonskog sporazuma,
“Danas su veliki izazovi hrvatkog naroda ovde u BiH. Tu smo jedinstveni, u pitanju u smjeru u daljnem razvoju i jačanju kvalitete upravo života ovde”, istaknula je ministrica regionalnog razvoja Hrvatske, Nataša Tramišak
Ministar Gordan Grlić Radman dodao:
“Izborni zakon je nužan kako bi omogućio ravnopravnost i kako bi reflektirao duh i slovo Dejtonskog sporazuma.”
Ministar Radman nakon sastanka na svom Twitter profilu i javno je zatražio od Hrvata da glasaju za legitimne predstavnike i u Gradskom Vijecu Mostara na izborima 20.decembra
“Važno je da hrvatski narod u BiH slobodno i demokratski bira svoje legitimne političke predstavnike, kako za Gradsko vijeće Grada Mostara 20. prosinca, tako i na sljedećim parlamentarnim izborima, kao i na izborima za članove Predsjedništva", napisao je Radman.
Ko je za ministara Grlića Radamana legitiman, a ko ne ponovio je i prije sedam dana, Željko Komšić nije izabran glasovima Bošnjaka i zato ostaje nepoželjan za Hrvatsku. Podržale su ga probošnjačke i građanske stranke, kazao je tom priliko Radman. Ono što je Komšiću spočitao hrvatki ministar je i da radi protiv vitalnih interesa Republike Hrvatke kazavši i kako je upravo Komšić bio protiv izgradnje Pelješkog mosta.
“Nije posjetio nijedno hrvatko mjesto, primio nijednu hrvatsku udrugu, pomogao Hrvatima”, dodao je ministar Grlić Radman.
A čiji interes je Buško jezero, pita se Ante Čolak, zbog čega se o legitimnim pravima našeg stanovništva nikada nije razgovaralo, pita se Ante Čolak?
“Što se tiče ministra Grlića Radmana i sve te svite oko Dragana Čovića, Buško jezero je eklatantan primjer pomoći Hrvatima u BiH. Uzmu godišnje 100 miliona maraka naših novaca, a onda nam vrate 25 miliona kuna, to vam je oko 5 miliona maraka I to podjele župnom uredu i nekim guslarskim društvima. I ona imate ovde konkretno u Livnu, da je svaki treći Livnjak iza rata napustio Livno”, upozorava Čolak.
No nije samo Buško jezero otvoreno pitanje koje se na sličnim sastancima zaobilazi. Pitanje Trgovske gore direktno se odražava na egzistenciju i život stanovnika uz granicu s RH, no nikada se na sličnim sastancima nije postavilo.
A tu si ostala otvorena pitanja sa Hrvatskom. BiH i dalje ne može do svoje imovine u RH, Ugovor o granici nikada nije ratificiran, a tu su i problemi migranata.
Mladen Bosić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH komentira:
"Pa ja na žalost moram da kažem da su i druge države koje imaju odnose sa Bosnom i Hercegovinom , prihvatile da imaju posebne odnose sa pojedinim nacionalnim liderima. To je vjerovatno posljedica, prije svega interesa njihovih država. "
Brojna su otvorena pitanja i sa susjednom Srbijom. Podsjetimo tek na nekoliko milijardi “težak” dug zbog korištenja hidroenergetskih potencijala na području Zvornika i Bajine Bašte koji pripadaju tamnošnjem stanovništvu i BiH, a koji nikada nije riješen, štaviše negiran je od vladajuće politike u RS. Ista ta politika nedavno je dala zeleno svjetlo za gradnju hidrocentrala na Drini bez međudržavnog sporazuma između dvije zemlje.
Zastupnik u državnom Parlamntu Saša Magazinović zaključuje kako sve navedeno u konačnici nije problem samo "strana" u BiH, već cijelog sistema, koji koji interese države ne prepoznaje ili ih ignoriše, sa njima trguje.
I tako proteklih 25 godina.
N1
