<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Šta udišemo u Banjaluci?

VAZDUH

Stigli su odgovori iz Gradske uprave.

13. decembar 2021, 9:08

 

Gotovo pa svaki dan stiže izvještaj da u Banjaluci udišemo vazduh I kategorije jer se prati samo aerozagađenje, dok se zagađenje česticama, objavljuju posebno i kao sedmični pregled. Iz njega je vidljivo da su granične vrijednosti zimi uglavnom prekoračene, tako da teško  možemo govoriti o I klasi vazduha.

Primjerice, podaci Grada Banjaluka za 22.11., pokazali su da je kvalitet vazduha bio u I kategoriji.  To znači da je vazduh čist ili neznatno zagađen i da nisu prekoračene granične vrijednosti nivoa ni za jednu zagađujuću materiju. S druge strane sedmični pregled koji je Grad Banjaluka objavio naknadno vezano za lebdeće čestice PM10 I PM2,5 pokazuju da je 22.11.  koncentracija PM 10 čestica bila duplo veće od dozvoljenih.

 

Obzirom da se ranijih godina koncetracija lebdeće čestice- PM10 i PM2,5 objavljivala zajedno sa ostalim parametrima obratili smo se Gradskoj upravi sa pitanjima on načinu mjerenju parametara i kvalitetu vazduha koje udišu građani Banjaluke, a ovo su odgovori koje smo dobili.

Zašto se prisutvo čestica objavljuju odvojeno?

Koncentracija lebdećih čestica se objavljuje odvojeno jer monitoring kvaliteta vazduha  se obavlja u skladu sa metodama koje su propisane Uredbom o uslovima za monitoring kvaliteta vazduha (Službeni glasnik RS, br.124/12)  i odgovarajućim BAS EN standardima kojima su propisane referentne metode za monitoring koncentracije pojedinih polutanata u vazduhu. Iz navedenog proizlazi da se mjerenje frakcija suspendovanih čestica u vazduhu PM₁₀ i PM₂,₅  obavlja standardnom gravimetrijskom metodom koja je propisana Uredbom o uslovima za monitoring kvaliteta vazduha (Službeni glasnik RS, br.124/12) i odgovarajućim standardom BAS EN 12341. Ova metoda podrazumijeva pripremu neuzorkovanih filtera (kondicioniranje i vaganje u kontrolisanim uslovima), uzorkovanje vazduha u periodu od 24 časa, pripremu uzorkovanih filtera (kondicioniranje i vaganje u kontrolisnim uslovima), te proračun koncentracije suspendovanih čestica na osnovu razlika u masi i poznatog protoka, nakon čega se dobijaju rezultati koncentracije suspendovanih čestica u vazduhu za period uzorkovanja, a provođenjem cijele procedure osigurava se validnost dobijenih rezultata. Iz svega navedenog proizlazi zaključak da odvojeno prikazivanje rezultata se ne radi sa nikakvom „namjerom“, već propisana referentna metoda za mjerenje koncentracije lebdećih čestica zahtijeva duži vremenski period pripreme i analize filtera od ostalih metoda gdje se  radi automatski i pritiskom na taster dobijete referentne vrijednosti.

Kada se dodaju čestice, šta možemo reći- kakav vazduh udišu građani Banjaluke, kada i bez senzora osjetimo da ga je teško udisati? Koje supstance su najprisutnije i najopasnije za zdravlje građana?

Građani u Banja Luci udišu vazduh prve kategorije tokom većeg dijela godine-izuzev zimskih mjeseci gdje  dolazi do prekoračenja graničnih vrijednosti u odnosu na lebdeće čestice PM 10 i PM2,5 a kvalitet vazuha opada. Sve supstance su opasne po zdravlje čovjeka, svaka na svoj način, ali Uredba o vrijednostima kvaliteta vazduha (SL. Glasnik RS br 124/12) jasno propisuje granične, tolerantne, ciljane vrijednosti kao i broj dozvoljenih dana  u kalendarskoj godini kada smije doći do prekoračenja. Uzimajući u obzir sve navedeno može se reći da građani Banja Luke udišu vazduh dobrog kvaliteta.

Da li je Grad izradio ili ima u planu izradu lokalnog programa zaštite vazduha i koji su to koraci, mjere i aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta vazduha?

Grad Banja Luka je pripremio Nacrt Plana kvaliteta vazduha, kako bi u budćnosti unaprijed i preventivno djelovali na tom da se smanji zagađenje vazduha, i to prvenstveno kroz projekte  koji se tiču izbora najboljeg energenta za grijanje, uvođenje energetske efikasnosti u objekte, toplifikacija istih, sadnja zelenih (visokih i niskih) barijera, edukacija stanovništva kroz emitovanje spotova, radionica, proširenje gradske toplovodne mreže na naselja gdje prevladavaju individualni stambeni objekti i ložišta i niz drugih aktivnosti.