Ovo se ističe u Mišljenju koje je Evropska komisija dala o aplikaciji BiH za članstvo u EU.
"BiH treba da uskladi svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i osigura funkcionalnost svojih institucija da bi mogla da preuzme obaveze iz EU", navodi se u godišnjem dokumentu koji je objavljen u Briselu.
U tekstu se dodaje da je decentralizovana državna struktura kompatibilna sa članstvom u EU, ali da BiH treba da reformiše svoje institucije da bi mogla da efikasno učestvuje u odlučivanju unutar EU i da primjenjuje i provodi zakone EU.
"BiH još ne ispunjava dovoljno kriterijume u vezi sa stabilnošću institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina, kako je odredio Evropski savjet u Kopenhagenu 1993. godine", navodi se u mišljenju.
Evropska komisija smatra da BiH treba da unaprijedi izborni okvir i funkcionisanje sudstva i da pojača prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
U to spadaju mjere protiv pranja novca i terorizma, kao i osiguravanje efikasnog upravljanja granicama, migracijama i sistemima azila, navodi se u dokumentu.
Komisija ukazuje na potrebu da se pojača zaštita fundamentalnih prava svih građana, uključujući pomirenje i uključivanje osjetljivih grupa, kao i da se dovrše suštinski koraci u reformi javne administracije.
"U pogledu ekonomskih kriterijuma, BiH je ostvarila određeni stepen makroekonomske stabilnosti", navodi se u dokumentu i dodaje da treba posebno obratiti pažnju na ubrzavanje procedura za odlučivanje i poboljšanje poslovnog okruženja.
U mišljenju je ukazano na potrebu pravilnog funkcionisanja tržišnih mehanizama i probleme obimnosti regulativa, korupcije, dugih i kompleksnih administrativnih procedura i izražene fragmentacije unutrašnjeg tržišta BiH.
Komisija napominje da BiH treba posebno da obrati pažnju na nizak kvalitet obrazovanja i nedovoljnu orijentaciju na potrebe tržišta rada, kvalitet fizičkog kapitala i sporo prilagođavanje ekonomske strukture u ovoj zemlji.
"BiH je sveukupno u ranoj fazi u vezi sa nivoom spremnosti za preuzimanje obaveza iz članstva u EU i potrebno je da značajno unaprijedi taj proces, uskladi se sa zakonima EU i primijeni i provede te zakone", piše u dokumentu.
Komisija navodi da bi prijem BiH imao "ograničen ukupni uticaj na politiku EU i ne bi uticao na kapacitet EU da održi i produbi svoj sopstveni razvoj".
U dokumentu je ukazano na interni proces odlučivanja u BiH i na preklapanja između različitih nivoa vlasti, uz napomenu da bi to moglo da negativno utiče na proces odlučivanja na nivou EU.
Komisija je upozorila i na postojanje nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te na potrebu da se osigura finansiranje javnih emitera.
"Komisija ohrabruje BiH da nastavi angažman u regionalnoj saradnji i da ojača bilateralne odnose sa susjednim zemljama, uključujući sklapanje sporazuma o granicama i težnju ka trajnom pomirenju na Balkanu", dodaje se u dokumentu.
Komisija je preporučila Evropskom savjetu da diskutuje o ovom mišljenju i pomenutim prioritetima poslije formiranja vlasti u BiH, a novi izvještaj o ovoj zemlji biće dio Paketa o proširenju 2020. godine.
Nakon što je Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavio novi izvještaj o zemljama koje žele postati članice Evropske unije, među kojima je i Bosna i Hercegovina, Federica Mogherini, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, obratila se javnosti. Istakla je da BiH mora provesti niz reformi kako bi mogla postati članica EU.
"Danas smo iznijeli mišljenje komesara o aplikaciji BiH. On je istakao nekoliko detalja i prioriteta na polju demokratije, vladavine prava i reforme javne uprave koje su potrebne kako bi BiH krenula ka statusu kandidata i onda otvoriti pregovore", kazala je Mogherini i dodala:
"Imala sam priliku razgovarati sa liderima iz Bosne i Hercegovine i formiranje Vijeća ministara je ključna stvar."
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako će BiH morati usvojiti odredbe koje će omogućiti državi preuzimanje nadležnosti nižih nivoa vlasti ukoliko se oni odluče za blokiranje pravne stečevine EU.
Wigemark je rekao da je Evropska komisija dala Mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u EU i da su u njemu jasno navedeni jasni koraci koje je potrebno ispuniti. Kako kaže, mišljenje sadrži analizu stanju u BiH odnosu na stanje EU.
Ambasador je rekao da su obrađeni politički i ekonomski kriteriji, kao i sposobnost zemlje da preuzme obaveze. On je istakao da se u Mišljenju navodi da bi se pregovori trebali voditi u trenutku kada se za to ispune uslovi, te da će konačnu odluku o tome donijeti zemlje članice EU.
Kao prioritete naglasio je napredak u vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Istakao je da su potrebnu pravi rezultati, odnosno presude, a ne samo podignute optužnice.
Srećko Latal, politički analitičar, tvrdi da ovo Mišljenje neće mnogo toga promijeniti u kretanju BiH ka EU, jer na kraju se sve opet svodi na rezultate koje možemo da ostvarimo.
"Mišljenje je tačno ono što mi od tog mišljenja napravimo. Veću pažnju bi trebali da obratimo na aneks ili analizu uz Mišljenje, koja daje jednu brutalnu sliku situacije u BiH. A Mišljenje je samo jedan politički dokument koji kaže koji su osnovni elementi koje BiH treba da ispuni na putu ka članstvu u EU", kaže Latal za BUKU.
A šta sve to znači?
"Pa, samo po sebi ništa. Jer opet je sve do nas i do toga da li ćemo mi sada krenuti u pravcu brzog formiranja vlasti i provođenja reformi."
Zato Latal smatra da nema mjesta nikakvom optimizmo i da se jasno vidi iz prezentovanih dokumenata da BiH nema razloga za veselje.
"Jasna je namjera zašto u Mišljenju nije spomenut status kandidata. Tako da je samim tim, u kombinaciji sa Analizom, koja je isto tako danas objavljena, jasno stavljeno do znanja BiH da ne može očekivati nikakve dalje ozbiljnije pomake na putu ka EU, bez da sami napravimo nešto u reformisanju političke, pravne, ekonomske i socijalne situacije", rekao je naš sagovornik.
On tvrdi da se sve koristi u populističke svrhe i banalizuje, a da niko ne radi na uspostavljanju ozbiljnog političkog konsenzusa za kretanje ka EU, koji bi imao pozitivan uticaj.
"Koliko mi možemo da vidimo, od toga nema ništa. Zato su iz EU i svih ostalih međunarodnih organizacija nama odavno stavili do znanja da na lijepe oči više niko ništa ne može dobiti, pa tako ni BiH. Imajući u vidu i ozbiljno protivljenje proširenju unutar nekih struktura u EU, odnosno nekih zemalja članica, ne možemo očekivati nešto po pitanju proširenja, posebno ako ne dođe do bitne promjene u ponašanju u BiH, a u ovom trenutku to se ne čini realno", rekao je Latal.
