Stotine crvenih cipelica uredno složenih po pločniku Knez Mihailove danas su skretale pažnju prolaznika s novogodišnje rasvete. Ispred njih dežurali su policajci, čineći postavku dodatno intrigantnom. Iza njih, u tišini, u crnim kaputima i ozbiljnih lica, stajali su ljudi koji su želeli još jednom da poruče: "Stop ubijanju žena!".
Povod je bio obeležavanje 6. decembra, 30-godišnjice od Montrealskog masakra, kada je 25-godišnji Mark Lepin, naoružan poluautomatom i noževima, ubio 14 studentkinja na kanadskom univerzitetu u Montrealu. Šesti decembar postao je jedan od međunarodnih datuma kada širom sveta aktivisti izlaze na ulice, u znak sećanja na žene koje su ubili muškarci samo zato što su žene, ali i opomene nadležnim institucijama.
U Beogradu, to je učinjeno postavljanjem crvenih cipela koje simbolišu ubijene žene, piše Noizz.rs
U Bosni i Hercegovini je prema danas objavljenim podacima nevladinih organizacija u proteklih 12 mjeseci, zabilježeno 12 ubistava žena u kojima je počinilac suprug ili partner žrtve.
Kako je rekla danas u Prijedoru psiholog Amela Bašić u svim slučajevima pokazalo se da su žrtve prethodno prijavljivale nasilje institucijama: "Isplivava svijest kod struke i profesionalci reaguju. Reagovati se mora sve više proaktivno, a ne samo posljedično", rekla je Bašićeva na seminaru o specifičnostima u terapijskom radu sa žrtvama seksualnog nasilja.
Prema njenim riječima, nasilje postaje perfidnije, pa se i kampanje borbe protiv nasilja moraju mijenjati.
"Uloga medija je velika. Mi smo lani, nakon jednog slučaja femicida u Banjaluci o kojem su izvještavali i mediji veoma brzo u Sigurnu kuću u tom gradu imali prijem tri nove žrtve nasilja", navela je Bašićeva.
Psiholog Dijana Đurić istakla je da nasilje nije porodični, već psihosocijalni problem, kako po nastaku, tako i po načinima za rješavanje, te da ne postoje ni biološke ni psihološke karakteristike koje bi neku osobu predisponirale za nasilno ponašanje.
"Vrste nasilja su fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno i pasivno, a uz nasilje idu upotreba muških privilegija, zloupotreba djece, izlaganje osjećaju krivice, izolacija, emocionalno zlostavljanje, zastrašivanje, nadziranje i prijetnje. Čitava je mreža manipulacija u kojoj se žena žrtva osjeća krivom, što je sprečava da reaguje", navela je Đurićeva.
