Budućnost je zastrašujuća -bilo što se može dogoditi, a čovječanstvo se možda ne može pripremiti za to, kao vrsta ili pak kao društvo. Dovoljno je pogledati SF filmove posljednjih nekoliko desetljeća koji nas upozoravaju što bi sve moglo poći po zlu za ljude, a neki od tih scenarija nisu čak ni daleka fikcija, upozoravaju analitičari. Oni su istražili kakve nam opasnosti prijete u sljedećem desetljeću te koliko su one doista moguće. Roboti - ubojice Trenutačno postoje dronovi i razna daljinski upravljana vozila koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svijetu s dovoljno novca radi na "problemu" uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli funkcionirati, a istovremeno mogu upravljati samo jednim vozilom pojedinačno.
Zbog toga je bolja opcija korištenje LAWs-a (lethal autonomous weapons). Oni rade na principu dronova, no njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtijevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je dakako što su smrtonosne i što su ovlaštene ubijati bez ljudskog nadzora. To na papiru zvuči kao dobra ideja - slanje strojeva u rat umjesto ljudi. Nažalost, nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sljedeći, a uvijek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija "što ako". Primjera je mnogo - što ako nas napadnu, što ako dođe do greške u programiranju pa napadnu krive mete, što ako dospiju u ruke terorista, što ako ih netko programira za genocid...
Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, bismo li ih mogli zaustaviti? Hakiranje smartphonea Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamjerni programi preuzimaju računalo, često prijeteći da će izbrisati ili šifrirati datoteke, a zatim zahtijevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifriranje ili spriječio brisanje. Zamislite da vam prijeti gubitak godinama skupljanih, vrijednih podataka osim ako to ne spriječite velikim iznosima novca. Opasnost je u tome što su pametni telefoni postaju budućnost za zlonamjerni softver i hakiranje, a na njima imamo sve više osobnih informacija koje smo pod prijetnjom gubitka spremni skupo platiti, objašnjavaju analitičari.
Smeće iz svemira Od 2019. postoji oko 500 tisuća predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek oko 200 njih je funkcionalno - sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je "svemirsko smeće", krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti. Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i s napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama. Ljudi danas oslanjaju na satelite više nego ikad prije, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sjećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bullock, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu.
To nije samo zamišljeni scenarij, već realna mogućnost nazvana Kesslerov sindrom. Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgorjeli u atmosferi dođu do Zemlje prouzrokovavši uništenje ili čak smrt. Sve manje poslova zbog automatizacije Kroz prošlo stoljeće čovječanstvo je izrađivalo strojeve koji olakšavaju posao, ali pod cijenu gubitka radnih mjesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mjesta postaje nepotrebno i nije ih uvijek moguće zamijeniti. Automatizacija tako počinje postajati vrlo velik problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu. Gubitak radnih mjesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj mjeri temeljeno na zaposlenosti njenih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rješenje za ovaj problem.
Jedino područje gdje ljudi mogu biti sigurni da ih neće zamijeniti roboti su poslovi koji zahtijevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstalaterstva i električarski poslovi. Također se ne moraju bojati ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u dogledno vrijeme roboti neće moći zamijeniti ljude ni u kreativnim poslovima. Barem ne u dogledno vrijeme. Nadzor postaje sve strašniji Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutora gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i uhođenju građana preko kompjutorskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mailovima, SMS-porukama, chatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana.
Nadzor je postao svakodnevni dio života, a kamere nadziru što ljudi rade i i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će vjerojatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, umjetna inteligencija će postati ono što će promijeniti sve u sustavu nadzora. Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, umjetna inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za učinkovito gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti vjerojatno će se manje odnositi na sprječavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.
Zbog lažnih vijesti postat će nemoguće znati što je stvarno U ranim desetljeća interneta ljudi su se počeli privikavati na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, no ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne. No, tzv. deepfakes vijesti će promijeniti sve to. Zamislite primjerice video u kojem predsjednik Obama drž govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.
Ljudi se još uvijek bore s nepovjerenjem spram slika, no u sljedećem desetljeću ćemo otkriti kako ne možemo vjerovati ni videima. ako je izvijestio The New York Times, medijske tvrtke već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, no pitanje je koliko će u tome biti uspješni i kada. Premoć umjetne inteligencije Još Isaac Asimov Asimov naveliko je pisao i razmišljao o tome kako da čovjek zaštiti svoj integritet u svijetu u kojem će se sve više oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primjer eksponencijalnog rasta. Lako za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba.
Ali, što kad dođe do kvara? Što kad dođe do pogreške u procjeni situacija? Što kad netko gadno zabrlja? Što kad... No, čitajte malo Asimova ili Dicka ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome što nas čeka za koju godinu. Gotovo 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku "Metropolis" Fritza Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle kako roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, vjeruje se kako se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji.
Prema hipotezi "Grey Goo", nanoroboti bi mogli postati dominantne sile u svijetu u kojem će ljudi biti građani drugog razreda. GMO virusi Stiže nam pandemija, a mi umjesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa", rekao je Bill Gates, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro "protutnjati svijetom".
Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čovjeka, najvjerojatnije imućne terorističke skupine koja želi napraviti kaos u svijetu. Pojedincima ili malim skupinama postaje lakše i lakše stvarati oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom svijeta. Prema Gatesu, mali nedržavni akter mogao bi izgraditi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriju. Kraj antibiotika Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, liječnik mu je prepisao antibiotik i nakon što je s antibiotikom bio gotov, upala se vratila.
Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje desetero znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identificiranje otpornosti bakterija na antibiotike. Svjetska zdravstvena organizacija prije određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih prijetnji zdravlju cijelog čovječanstva, sigurnosti hrane i uopće budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primijetilo je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa.
Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar preživjeti ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon djelovanja antibiotika vrati svoj oblik i prouzroči novu infekciju. WHO nadalje prognozira da će "superbakterije" do 2030. godine pobiti 24 milijuna ljudi, te da će, ako čovječanstvo ne pronađe način kako da uspješno riješi taj problem, od takvih bakterija moglo godišnje umirati čak 10 milijuna ljudi na svijetu.
