<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Strava i užas Auschwitza, najsmrtonosnijeg koncentracijskog logora II svjetskog rata

UŽAS

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta se obilježava svakog 27. januara, na dan kada je Crvena armija oslobodila logor. Ove godine će se navršiti 75 godina od tog trenutka ljudske povijesti.

23. januar 2020, 4:24

 

Auschwitz je bio najveći i najsmrtonosniji istrebljivački logor nacističkog stroja smrti, čemu svjedoče stotine hiljada nastradalih žrtava, mučenih i ubijanih na njegovom tlu. Neizostavan je biljeg užasa Drugog svjetskog rata i holokausta, kojeg je orkestrirao vođa Trećeg Reicha, Adolf Hitler.

Nalazio se u blizini grada Oswiecima (na njemačkom Auschwitz), u okupiranoj Poljskoj. Ljude su ovdje dovodili od 1940. sve do 27. januara 1945., kada je sovjetska vojska oslobodila logoraše. Na ulazu u kamp stajao je sada ozloglašeni natpis "Rad oslobađa" (njem. ''Arbeit macht frei'').

O jednoj od najužasnijih epizoda savremenog doba napisano je puno literature i snimljeno mnogo filmova. Ovim pričama donekle pokušavamo steći dojam o tome kakvu strahotu i stradanje predstavlja Auschwitz. Kako bi na upečatljiv način dočarali posljedice nacističke politike istrebljenja, predstavljamo vam golgotu Auschwitza izraženu potresnim brojkama (History).
 

 



Koliko je ljudi poslano u Auschwitz

Prema procjenama Memorijalnog muzeja holokausta u Americi, 1,3 miliona ljudi je poslano u logore smrti na teritoriju okupirane Poljske. Židova je bilo 1,1 milion, od čega je ubijeno 960.000. Preostalih 200.000 logoraša su mahom činili Poljaci, mentalno zaostale osobe, Romi, homoseksualci i sovjetski ratni zatvorenici.

Koliko je ubijeno u Auschwitzu


Skoro 85% logoraša je usmrćeno.

Koliko je oslobođeno 1945. godine

Većina oslobođenih su bili teško bolesni ljudi, na rubu smrti. Sedam dana ranije, dok su se sovjetske trupe približavale logoru, oko 60.000 logoraša je bilo prisiljeno uputiti se prema zapadu, do grada Wodzislawa, na ono što je danas poznato kao "marš smrti". Tokom ovog marša 15.000 ljudi je stradalo. One koji nisu preminuli od gladi i okrutne hladnoće, ubijali su pripadnici Schutzstaffela, odnosno, SS-a.

Koliko dugo je logor bio otvoren: 5 godina

Bio je među prvim logorima smrti otvorenim 1940.

Koliko hektara zemlje je zauzimao logor: 500 

Dva kvadratna kilometra logora održavana su prisilnim radom. Danas se na prostoru Auschwitza nalazi 155 zgrada i 300 ruševina.

Mađari poslani u Auschwitz: 426.000

Najviše logoraša je potjecalo iz Mađarske. Slijede ih Poljaci (300.000) i Francuzi (69.000).
 

 



Djeca poslana u Auschwitz: 232.000

I dalje je nepoznato koliko je tačno djece ubijeno u Auschwitzu. Poznato je da je samo jednog dana, 10. oktobra 1944., čak 800 djece usmrćeno u plinskim komorama.

Parovi cipela koji su u logoru ostali za žrtvama: 110.000

Fondacija Auschwitz-Birkenau sačuvala je nezamislivu hrpu cipela koje su pripadale nastradalim logorašima. U njihovom posjedu je i 3.800 odijela, preko 40 kg naočala, 379 logoraških uniformi, 246 šalova i 12.000 komada posuđa, koje su žrtve ponijele sa sobom u nadi da će biti raseljene.

Logoraši koji su pokušali pobjeći: 928

Od ovog broja je 196 uspješno pobjeglo teroru Auschwitza, doživjevši završetak Drugog svjetskog rata. Mnogima su pomagali lokalni civili, koji su prezirali SS i sami logor. U julu 1940., u pismu dostavljenom zapovjedniku SS odreda i policije u Wrocławu, upravnik logora Auschwitz saopćio je da je lokalno stanovništvo spremno učiniti bilo što protiv omraženog logorskog garnizona SS-a, dodajući da svatko tko uspije pobjeći može računati na pomoć prvog poljskog domaćinstva na koje naiđe.

Koliko je logoraša istovremeno dijelilo jednu baraku: 1.200

Barake na dva sprata su prvobitno zamišljene za smještaj 700 osoba.

Koliko je bilo čuvara: 8.400

Tokom petogodišnjeg rada logora, skoro 8.400 čuvara je bilo zaposleno, od čega je 200 bilo ženskog spola. Prema slabo dostupnim podacima, većinom su bili katolici ili luterani po vjeroispovijesti. Od 1.209 pripadnika Odreda SS u Auschwitzu, 70% ih je imalo samo osnovno obrazovanje, dok je 5.5% imalo završenu srednju školu.

Koliko je čuvara osuđeno za svoje zločine: 673

Većina je oslobođena odgovornosti, a samo 673 čuvara su osuđena na smrtnu kaznu ili dugogodišnji zatvor. Bilo je i pripadnika SS-a koje je sud pozvao kao svjedoke, pa im, stoga, nikada nije suđeno.

Klix