Sve zemlje u okruženju imaju značajan dotok novca iz dijaspore, lista pokazuje ko dobija najviše

Dijaspora

BUKA portal / 23. Novembar 2021

Hrvatska je pri samom vrhu članica Europske unije po novčanim transferima koji njenim građanima stižu iz inozemstva, a uglavnom je riječ o novčanim doznakama i darovima iseljenika svojim obiteljima
Prema procjenama Svjetske banke (SB), devizne doznake iseljenika i radnika na radu u inozemstvu ove godine zabilježit će snažan rast od 7,3 posto i doseći iznos od 589 milijardi dolara, nakon 1,7-postotnog pada u 2020. godini, kada je pandemija covida-19 gurnula svjetsko gospodarstvo u krizu.

Ključan je faktor snažnog ovogodišnjeg rasta doznaka čvrsta odluka iseljenika da pomognu svojim obiteljima u teškim vremenima, napominju u SB-a, a dodatnu potporu pružio je oporavak gospodarstva u SAD-u zahvaljujući proračunskoj podršci kompanijama i zapošljavanju.

Prema zadnjim podacima Eurostata, u Hrvatsku je od osobnih transfera iseljenika pristiglo 1,86 milijardi eura. Devizne doznake ostale su stabilne u prošloj godini, a u prvoj polovici ove godine dodatno su rasle, pokazuju podaci HNB-a.

U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je prema udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u i njihovom značenju za platnu bilancu u samom vrhu, uz nekoliko ex-Yu država.
 

Najviše novca od iseljenika prima Rumunjska - 3,4 milijarde eura, no kada se promatra po glavi stanovnika, na prvom mjestu je Kosovo s 480,6 eura. Slijedi Srbija s 451,8 eura po stanovniku, a Hrvatska je treća s 457,2 eura per capita.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora također su u skupini zemalja s visokom razinom doznaka iz inozemstva.

novac-dijaspora-2.jpg

Iseljenici iz ostalih tranzicijskih zemalja šalju znatno manje iznose u matične zemlje. Primjerice, u Mađarskoj doznake iz inozemstva iznose 46,2 eura po glavi stanovnika, što je deset puta manje nego u Hrvatskoj. U Sloveniji su devizne doznake još 'mršavije' te iznose tek 31,8 eura po stanovniku.

Kada se osobnim transferima dodaju prihodi radnika iz inozemstva (prihodi pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu), ukupni transferi iz inozemstva u Hrvatsku penju se na 3,17 milijardi eura ili 5,7 posto BDP-a.

To je gotovo tri puta više od vrijednosti inozemnih stranih ulaganja u Hrvatsku, a koja su lani iznosila oko 1,15 milijardi eura.


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.