Švedska akademija brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost 2019. austrijskom književniku Peteru Handkeu obrazloženjem da je on "iznosio provokativne komentare, ali nije podržavao krvoproliće".
Mnogi, a među njima i osobe koje su preživjele genocid u Srebrenici 1995. godine, kritizirali su Akademiju i pozvali je da opozove odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost vrijednu 9 miliona švedskih kruna (837.000 eura) objavljenu prošle sedmice.
U 2006., Handke je održao govor na posljednjem ispraćaju srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je umro u haškom pritvoru u očekivanju izricanja presude za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije 90-ih godina.
Osim toga, Handke je podržavao čelnike bosanskih Srba, ideološkog vođu Radovana Karadžića i ratnog zapovjednika Ratka Mladića, osuđene za genocid u Srebrenici zbog pokolja više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka.
U članku objavljenom u četvrtak u švedskom dnevniku Dagens Nyheter, predsjednik Švedske akademije Mats Malm, priznaje da je Handke iznosio “provokativne, neprimjerene i nejasne komentare o političkim pitanjima”.
Autor knjiga kao što su "Strah golmana pred jedanaestercem" i "Spori povratak kući", kako navodi Malm, "nije veličao krvoproliće i jasno je osudio pokolj u Srebrenici".
- Akademija nije pronašla ništa u njegovom pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda - piše Malm.
Akademija se poziva na članak iz 2006. objavljen u njemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Agencije
