ŠVEDSKA NE ODUSTAJE OD BIH Marie Bergstrom: "Pružićemo još veću podršku vašoj zemlji"

Gotovo 25 godina nakon rata, prirodno je da se interes međunarodne zajednice za BiH smanjio. Ipak, Švedska nastavlja da pruža velikodušnu podršku našoj zemlji u raznim oblastima života.

BUKA portal / 14. August 2019

Vlada Švedske, putem Švedske međunarodne razvojne agencije (SIDA), pruža podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, podržavajući intervencije u oblastima razvoja tržišne ekonomije, jačanja demokratije, većeg poštivanja ljudskih prava i, na kraju, ali ništa manje važno, zaštite životne sredine i smanjenja uticaja klimatskih promjena. Za ove aktivnosti izdvajaju oko 20 miliona evra godišnje.

Na kraju svog mandata, u razgovoru za Buku, direktorica švedskog Odjela za saradnju, Marie Bergstrom, najavljuje još veću podršku Bosni i Hercegovini. “Nastavljamo ovaj važan posao i pružićemo još više podrške ovoj zemlji. Počinjemo sa pripremom nove Strategije podrške za period 2021- 2028. god. kako bismo nastavili sa podrškom vašoj zemlji na njenom putu ka članstvu u EU. Šveđani i Švedska vlada imaju veoma pozitivno stajalište prema EU i smatramo da je Zapadni Balkan istinski dio Evrope.”

BUKA: U julu ove godine, odobrili ste sredstva u iznosu od 600 000 BAM za rješavanje problema piralena u industrijskoj zoni Incel u Banjaluci. Problem piralena je izazvao kontroverze u javnosti Republike Srpske. Kakvo je vaše mišljenje o incidentu sa piralenom i možete li nam reći više o pomoći koju ćete pružiti za rješavanje te situacije?

BERGSTROM: Ova sredstva su dodijeljena u okviru šireg 5-godišnjeg projekta, koji finansira Švedska, a implementira UNDP. Projekat ima za cilj da pomogne Bosni i Hercegovini da pravilno upravlja dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama - engleska skraćenica za ove supstance je POP - i da poštuje Stokholmsku konvenciju, koju je BiH ratificirala 2010. godine.

Iznos od 600 000 BAM namijenjen je za jednu od projektnih komponenti – razvoj planova za upravljanje zaštitom životne sredine za najmanje tri kontaminirane oblasti u BiH i za bezbjedno zbrinjavanje najmanje 50 tona otpada koji sadrži dugotrajne organske zagađujuće supstance. Kao prvi korak, dio ovih sredstava biće iskorišten za ekološku procjenu cijele kontaminirane oblasti u bivšem Incelu u Banjaluci, kao i drugih sličnih lokacija u FBiH, koje odredi Federalno ministarstvo zaštite okoliša i turizma. Ovu procjenu će izvršiti međunarodni konsultanti i, kada se urade detaljne ekološke procjene, analize i preporuke, bićemo u mogućnosti da razumijemo razmjere kontaminacije i da diskutujemo o narednim koracima. UNDP je nadležan i vodiće analizu i predlagati aktivnosti. Naravno, važno je da građani, ministarstva, Grad Banjaluka i drugi budu uključeni u ovaj proces.

BUKA: U junu ste potpisali sporazum sa UNDP-om i Ministarstvom okoliša Kantona Sarajevo o povećanju energetske efikasnosti u 24 javne institucije u Kantonu Sarajevo. To će biti investicija ukupne vrijednosti od 6 miliona KM za renoviranje javnih zgrada. Šta očekujete kao rezultat ove investicije?

BERGSTROM: Zaštita životne sredine je važan prioritet za švedsku Vladu na globalnom nivou – i naravno ovdje u BiH. Ovaj projekat “Zeleni ekonomski razvoj” radi na smanjenju emisija i unapređenju životne sredine, pružanjem podrške lokalnim vlastima da usvoje energetsku efikasnost.To ima sjajne pozitivne efekte; kako ekonomsku, tako i ekološku i socijalnu korist za građane. Dokazano je da mjere energetske efikasnosti za rezultat imaju značajne uštede energije. To stvara bolje i unutrašnje i vanjsko okruženje. Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada ima pozitivan ekonomski uticaj, ali to takođe doprinosi boljem javnom zdravlju boljim uslovima za život u zatvorenom prostoru. Takođe znamo da je energetska efikasnost važna u borbi protiv zagađenog vazduha i za bolju životnu sredinu, što je izuzetno važno za Sarajevo.

Zbog toga sam zaista sretna što smo u mogućnosti da pružimo dodatnu finansijsku podršku od 1,8 miliona KM za mjere energetske efikasnosti u dodatne 24 javne zgrade u Kantonu Sarajevo. To radimo zajedno sa partnerima iz kantonalnog Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, opštinama i javnim institucijama koje zajedno doprinose više od 4,2 miliona KM.

BUKA: Obzirom na vašu veliku podršku BiH u ovim oblastima, kakva je vaša ocjena stanja po pitanju zaštite životne sredine u BiH?

BERGSTROM: Zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena trenutno su najvažnije teme. Sve novine i drugi mediji puni su članaka o problemima sa čistim vazduhom i čistom vodom. Mi podržavamo BiH u jačanju institucija koje donose politike u oblasti zaštite životne sredine i reforme na državnom i lokalnom nivou, stavljajući fokus na investicije u oblasti zaštite životne sredine, kao što je tretman otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom, energetska efikasnost, zaštita prirode, poboljšanje kvaliteta vazduha.

Ekološka situacija u BiH se mora poboljšati i zbog toga podržavamo nekoliko ekoloških projekata u BiH. Političari moraju puno raditi na poboljšanju upravljanja čvrstim otpadom, na smanjenju zagađenja u rijekama – da pomenem samo nekoliko važnih oblasti kojima je potrebno pozabaviti se. Unapređenje životne sredine je dugotrajan proces i potrebno je da svi ulože mnogo napora. Svi moraju pokazati odgovornost i preduzeti aktivnosti za bolju budućnost – institucije, mediji, ljudi, komunalna preduzeća, industrije, nevladine organizacije – i vidjeti šta oni mogu učiniti za bolju životnu sredinu.

 

 

 

BUKA: Kažete da su zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena prioriteti švedske Vlade. Smatrate li da bi to trebalo da budu i naši prioriteti?

BERGSTROM: Apsolutno! Zaštita životne sredine svima treba da bude najveći prioritet. Zagađenje i klimatske promjene ne poznaju granice, jednako pogađaju sve – ljude, životinje, biljke, izazivaju zdravstvene probleme, nanose štetu poljoprivredi i prirodi, izazivaju suše i požare širom svijeta. To se tiče naše budućnosti!

Vjerujem da su inovacije, nove tehnologije i izgradnja kapaciteta važni alati za neophodnu tranziciju na održiva društva sa niskim emisijama i većom otpornošću na posljedice klimatskih promjena. Biće nam potrebni pametni mladi ljudi, a BiH u tom smislu ima izuzetno veliki potencijal.

BUKA: Kako ocjenjujete nivo ekološke svijesti u zemlji? Čini se da postoji jaz između urgentnosti situacije i naše svijesti o tome i spremnosti na djelovanje.

BERGSTROM: Svijest je toliko važna u procesu rada na unapređenju životne sredine. I dalje možemo vidjeti otpad na ulicama ili na obalama rijeka, kanalizaciju koja se ispušta u rijeke bez prethodnog prečišćavanja, zagađen vazduh zbog saobraćaja i teške industrije i, nažalost, mnoge druge primjere. To pokazuje da svi mi treba da uradimo još mnogo posla u BiH, prvenstveno na podizanju svijesti među građanima svih dobi, ali i među političarima i donosiocima odluka. Ljudi moraju biti svjesni da loše upravljanje zaštitom životne sredine predstavlja prijetnju životu i zdravlju svih nas. S druge strane, moraju uvidjeti da upravljanje otpadom, na primjer, možete biti potencijalno odličan izvor prihoda. Ako BiH uspije u ovim ambicijama, sigurna sam da ćete vidjeti pozitivne promjene.

BUKA: Kao jedan od najvećih donatora u BiH, učinili ste toliko toga za našu zemlju tokom godina kako biste nam pomogli da se izborimo sa našim problemima. Međutim, nije uvijek problem u novcu. Šta možemo naučiti od Švedske, naročito u oblasti zaštite životne sredine?

BERGSTROM: Mislim da je važno udružiti se, raditi zajedno na promjenama, za dobrobit društva. Komšije, organizacije, udruženja građana i ljudi koji rade u kompanijama – da se udruže i pokušaju promijeniti stvari. Moramo podržati ljude koji žele da promijene društvo da bi ono postalo još više otvoreno i demokratsko društvo. Za ovih pet godina u BiH upoznala sam toliko izuzetnih ljudi koji rade na poboljšanju svog naselja ili grada ili cijele zemlje.

BUKA: Na kraju ste mandata u Bosni, šta će vam nedostajati kada odete iz naše zemlje?

BERGSTROM: Bosna i Hercegovina je veoma lijepa zemlja i sretna sam što sam tokom ovih godina posjetila većinu mjesta u njoj. Kroz naše projekte upoznala sam mnogo interesantnih ljudi koju su zaista obogatili moj život. Takođe, sjećaću se raznih kulturnih događaja, Sarajevo film festivala, pozorišta, muzike. Postoji veliki broj izvrsnih kulturnih dešavanja. A tu je, naravno, i hrana, priroda, divni ljudi, mali razgovori uz kafu, proizvođači zaista ukusne domaće hrane i, da ne zaboravim, lokalnog meda. Sve su to dragocjenosti koje ću čuvati u srcu.

Razgovarala Milica Plavšić

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.