<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Svetislav Basara po drugi put dobitnik NIN-a

KNJIŽEVNOST

Objavljeno je

25. januar 2021, 1:24

 

Dobitnik 67. NIN-ove nagrade je Svetislav Basara za roman “Kontraendorfin”, saopštio je žiri. Prvi put, ovu nagradu pisac je dobio 2006. za roman “Uspon i pad Parkinsovnove bolesti”.

Ove godine žiri NIN-ove nagrade je radio u sastavu: Marija Nenezić, Ivan Milenković, Branko Kukić, Marjan Čakarević i Teofil Pančić (predsjednik). Takođe, ova godina će ostati upamćena i po tome što je dostavljen rekordan broj romana koji su konkurisali za ovu nagradu, čak 212.

U najužem krugu bili su i sljedeći romani:
Vladan Matijević, SLOBODA GOVORA – Laguna
Darko Cvijetić, ŠTO NA PODU SPAVAŠ – Književna radionica Rašić
Enes Halilović, LjUDI BEZ GROBOVA – Laguna
Savo Stijepović, PREKRASNE RUŠEVINE – Dereta
Bojan Savić Ostojić, NIŠTA NIJE NIČIJE – Kontrast izdavaštvo
Ognjen Spahić, POD OBA SUNCA – Kontrast izdavaštvo

Pokrovitelji NIN-ove nagrade su Zberbank, kao i jedna domaća i jedna strana kompanija koje žele da ostanu anonimne.

NIN-ova nagrada prvi put je dodijeljena 1954. godine, a dobio ju je Dobrica Ćosić za roman „Koreni“. Tokom proteklih više od pola vijeka dodjeljivana je piscima sa prostora cijele bivše Jugoslavije. Njen trostruki laureat bio je samo Oskar Davičo, dok su dvostruki bili Dobrica Ćosić, Živojin Pavlović i Dragan Velikić. Davičo je i jedini laureat NIN-ove nagrade dve godine uzastopno (1963. i 1964).

Nagrada je do sada svega pet puta dodijeljena ženama-piscima – Dubravki Ugrešić 1988. godine, Svetlani Velmar-Janković 1995. godine Grozdani Olujić 2009. godine, Gordani Ćirjanić 2010. godine i Ivani Dimić 2016. godine. Nagrada nije dodijeljena jedino 1959. godine, kada je napravljen presedan radi stimulisanja kvaliteta.

Bez nagrade tada je ostao Miodrag Bulatović sa romanom „Crveni petao leti prema nebu“. Međutim, Bulatović je kasnije, 1975, ipak dobio NIN-ovu nagradu za roman „Ljudi sa četiri prsta“. NIN-ovu nagradu vratili su Danilo Kiš, nagrađen 1972. godine za „Peščanik“, i Milisav Savić, koji je to priznanje dobio 1991. godine za „Hleb i strah“. O dodjeli nagrade odlučuje žiri većinom glasova svojih članova.

Kontraendorfin (Laguna)

Vrhunac Basarinog opusa o demontiranju srpskih mitova. Detronizacija nacionalnih veličina i bardova, od Andrića do Đilasa, razobličavanje tobožnjih istorijskih i biografskih kontroverzi, kod njega je uvek u službi izvrgavanja ruglu pogubnog srpskog mentaliteta, ideoloških zanosa i nacionalne megalomanije njegovih nosilaca, čije je samouništavajuće razmere u literarnoj formi uzdigao do groteske i ubojite, bespoštedne satire.

Neiscrpan humor i hiperbola glavna su piščeva oružja i u ovom romanu, svojevrsnom nastavku Andrićeve lestvice užasa.

Nesumnjivo najbolji i najubojitiji u vencu Basarinih romana koje otvara Početak bune protiv dahija i koji tematizuju maligne i neuralgične tačke novije srpske istorije, kulture i politike.