<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

To što zovemo narodom gromoglasno na sve ćuti. Nadjačala ga je grmljavina jednog čovjeka!

KVAZI-PATRIOTIZAM NA DJELU

Šta nam donosi politika vraćanja nadležnosti koju je počeo da provodi SNSD sa svojim partnerima?

22. oktobar 2021, 1:30

 

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će poslanici raspravljati o vraćanju oduzetih nadležnosti Republici Srpskoj trebalo bi da bude održana početkom novembra, izjavio je predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović.

Upravo na ovoj sjednici ,prema naredbama Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a trebalo bi da se nastavi sa vraćanjem nadležnosti sa nivoa BiH na entitet, koje je počelo usvajanjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. 

Na ovakve postupke stigle su mnogobrojne reakcije. Govori se o sankcijama, kako funkcionerima, tako i cijeloj RS. Priča o nestabilnosti i sukobima opet je aktuelizovana, a nerijetko se pominje i rat.

BiH polako klizi u nestabilan politički period, koji bi kao rezultat mogao imati samo još gore stanje, koliko god to izgledalo nemoguće.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže da su postupci koje je preduzelo rukovodstvo Republike Srpske, odnosno "jedan čovjek", jednostrani i, ako slijedimo Ustav BiH, "oni nisu ništa drugo nego kršenje Dejtonskog sporazuma, u koji se čudom zaklinju". 

„Oni oslikavaju nama dobru poznatu selektivnost pri tumačenju Dejtona, uzimanje onog što određenoj strani u tom trenutku odgovara, ignorišuću sve ono što ne podupire takva stajališta. Usvajanje zakona sa odloženom primjenom nije ništa drugo do bacanje dimne zavjese i generalna proba za najavljeni povratak nekih drugih nadležnosti, onih koji se tiču Oružanih snaga, SIPE, OBA. Zašto na dnevnom redu nije Regulatorna agencija za komunikacije, na primjer?“, pita se Topić.

Ono što vidimo nakon zasjedanja Narodne skupštine, koja je sazvana kako bi kao protočni bojler samo propustila inicijativu onog koji odlučuje o životu i smrti, a nagovijestila neke druge, još žešće, jeste pojačani pritisak iz međunarodnih krugova i opomena da je crvena linija pređena. 

„Pritisak je pojačan na parlamentarce, predsjednika parlamenta, predsjednike malih partnera u vladajućoj koaliciji, koji su se našli u poziciji između čekića i nakovnja i mislim da bi malo ko od običnih smrtnika volio da se nađe u njihov koži.  Ako im je vjerovati, spremni su - deklarativno i patetično - da se žrtvuju za svoj narod, koji su u ovoj borbi isturili, po dobrom starom običaju, ispred sebe. Zanimljivo je, zapravo, istražiti šta taj isti narod želi – da li su političarima dali mandat da im vrijeđaju inteligenciju ili da se bore za javni interes, jedan jeste i zdravlje populacije. Da li ih podržavaju u namjeri da ovaj prostor pretvore u pusto ostrvo, bez mogućnosti komunikacije sa ostatkom svijeta? Da li su im dali mandat da javna dobra krčme poput privatne prćije, da li su im dali mandat da zveckaju oružjem, iako rane iz prethodnog rata nisu zarasle, da li odobravaju korišćenje ma kakvog kisika, jer ovako jedino nam ostaje da vjerujemo njima? To je i najteže utvrditi, jer to što zovemo narodom gromoglasno na sve ćuti. Nadjačala ga je grmljavina jednog čovjeka“, rekla je Topić.

Profesor iz Mostara Slavo Kukić navodi da se ovdje radi u klasičnom udaru na ustavni poredak. 

Jer, ono što je učinjeno, kaže on, a i što se svakodnevno čini, više se ne može trpati pod kapu verbalnog delikta. 

„Pri tome je, dakako, kao i hiljade puta u prethodnih 15 godina primijenjena Dodikova taktika step by step, taktika - napravi korak, oslušni reakciju, a ako ista izostane, pravi slijedeći, još destruktivniji korak za BiH kao državu“, rekao je Kukić za BUKU.

Ovih dana se, kaže naš sagovornik, išlo korak dalje sa Zakonom o agenciji za lijekove RS, kojim je BiH, i to na način da je prekršen njen ustav, razvlaštena jedne od svojih ustavnih funkcija. 

„Usput, taj zakon je usvojen po hitnom postupku, a da njegovo usvajanje nije ni najavljivano na sva zvona. I za, dakako, postoje razlozi, koji su, opet, imanentni Dodiku. Pri tome, istina, ne treba ignorirati njegovu namjeru da udarom na Agenciju za lijekove BiH prikrije sve ono što se u epidemiji korone radilo u sektoru zdravstva, kriminalne radnje posebice. Ali, važno je isto toliko da se ovim, za običan puk relativno beznačajnim zakonom, ponovo opipava puls, kako domaćih organa gonjenja, tužiteljstva i sudova prije svega, tako i centara svjetske moći, SAD i EU, i OHR-a i visokog predstavnika, posebice u vezi s njegovom spremnošću da iskoristi bonske ovlasti. I za to u prelaznim i završnim odredbama stoji da zakon stupa na snagu tek šest mjeseci nakon njegova objavljivanja u Službenom glasniku, jer sve do tada se ne može govoriti o udaru na ustavni poredak“, rekao je Kukić.

On ne dvoji da će, ako izostanu ove reakcije, na red doći i zakoni kojim se definitivno kopiraju akcije katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta.

„A rekao bih da su te akcije još radikalnije“, kaže Kukić, koji očekuje, prije svega, da Tužilaštvo BiH pod hitno pokrene procedure zaštite ustavnog poretka, da u skladu s time od SIPA-e zatraži da izvrši svoj dio posla kako bi se zaštitila i BiH i njen ustavni poredak, da Sud BiH radi svoj dio posla itd. 

„Istodobno, pak, od OHR-a, ali i bruxelleske i washingtonske administracije, očekujem da poduzmu mjere koje će rušilačke poteze i Dodika i njegove klike razobličiti i građanima poslati poruku da posljedice njihove avanture neće trpjeti samo oni nego svi građani ovog dijela BiH“, objašnjava naš sagovornik upozoravajući da ukoliko se to ne dogodi, dakle koordinisana akcija i domaćih organa pravosuđa i svijeta, budućnost koja nam se „smiješi“ nije obećavajuća. 

„Naprotiv, sve to će prisiliti značajan dio građana, onih koji su sva ova desetljeća odoljeli napuštanju vlastitih domova, da i sami spakiraju stvari i glavom bez obzira zdime van njezinih granica.“

Asim Mujkić, profesor iz Sarajeva, kaže da je ovdje riječ o avanturizmu koji koincidira s kriminalnim aferama u koje je Dodik ili njegovi najbliži saradnici direktno involviran. 

On pita, zašto NSRS kreće baš od Agencije za lijekove u  postupku vraćanja nadležnosti, a ne, recimo od OSBiH? 

Drugo, kaže naš sagovornik, Dodikovo postupanje ne podriva samo institucionalni okvir, procedure pa i sam ustav na nivou BiH, već potkopava kredibilitet i integritet institucija RS, posebno NSRS. 

„Ponižavajuće je u posljednje dvije tri godine slušati kako Dodik iz Sarajeva unaprijed najavljuje kada će zasjedati NSRS, šta će biti njezin dnevni red, i kakve će se odluke donijeti. To je autoritarni stil vladavine koji se ničim ne može legitimirati osim silom, ucjenom itd.“

Što se tiče ustavnog uporišta, Mujkić navodi da je jasno da prenos ovlaštenja nije bio moguć bez šireg konsenzusa i prikladne parlamentarne procedure koju propisuje ustav. 

„To je, dakako, jedini način da se neke ovlasti prenesu ili vrate, nipošto na nižem administrativnom nivou. Izvorni Dejton upravo podrazumijeva ulogu i inicijativu Visokog predstavnika, koji zamjenjuje izvorni konsenzus oko državnog razloga, da poduzima korake da učini cijelu BiH održivom demokratijom. To je izvorni Dejton kojeg i ja podržavam“, navodi on. 

Što se tiče daljeg razvoja događaja, Mujkić najprije očekuje da će opozicija u RS uspjeti da presječe pupčanu vrpcu kvazi-patriotizma kojom Dodik uspješno manipuliše i njima i građanima sakrivajući uspješno svoj kriminal. 

„Drugo, očekujem značajniji angažman međunarodne zajednice koja je uistinu zapustila ovaj dio svijeta. Moraju se iznova povući neke crvene linije i iznova odrediti vizija budućnosti i mehanizmi za njihovo provođenje jasnije precizirati, a mislim da se, sudeći barem po sastavu američkog tima za cijeli region na čelu s Escobarom i Hillom, o tome radi. Treće, mislim da će eventualni pad Dodikove autoritarne vlasti poslužiti kao prvi korak za rušenje te etnonacionalističke bastilje na svim stranama koja nam svakodnevno raseljava stanovništvo i svojom neefikasnošću u borbi protiv pandemije ubija desetine sugrađana,“ rekao je Mujkić.