Mjesec Juli bez plastike je globalni pokret koji pomaže milionima ljudi da utiču na smanjenje zagađenja plastikom tako da imamo čistije zajednice, ulice, okeane i rijeke. Iako je sam mjesec na izmaku ipak prakse smanjena upotrebe plastike trebamo da koristimo tokom cijele godine.
Jul je mjesec koji se od 2011. godine u čitavom svijetu obilježava kao mjesec bez plastike, sa ciljem ukazivanja na problem prekomjerne upotrebe nepotrebne, jednokratne plastike i stvaranja plastičnog otpada, ali i ukazivanja na rješenja ovog problema.
Marina Kuburić iz Centra za životnu sredinu kaže da je problem plastike u njenom čitavom životnom ciklusu.
„Izrađuje se od supstanci koje se dobijaju iz fosilnih goriva, te na taj način doprinosi klimatskoj krizi i zagađenju vazduha, vode i tla. U sastav plastike ulaze i brojne hemikalije koje mogu nanijeti štetu i životnoj sredini i ljudskom zdravlju. Više od pola predmeta izrađenih od plastike su jednokratni, što znači da nakon samo jedne upotrebe, uglavnom svega nekoliko minuta, postaju otpad. Otpad koji često završava u životnoj sredini, gdje se praktično ne razgrađuje, nego samo raspada na sitnije i sitnije čestice, tj. mikroplastiku, koju unosimo u organizam u vidu vode i hrane. Iz svih ovih razloga ključno je da se upotreba plastike, pogotovo jednokratne, minimizira“, kaže za BUKU Marina.
Dodaje da vjerovatno većina populacije nije svjesna, jer nam je postalo sasvim normalno da koristimo plastični predmet, poput slamke ili plastične kese, bez da osvijestimo odakle dolazi i kuda ide nakon upotrebe.
„Plastika je izuzetno trajan materijal i apsurdno je da se koristi za izradu predmeta za jednokratnu upotrebu. Ne računajući plastične predmete koji imaju jednokratnu upotrebu u medicinske i slične svrhe, bez većine jednokratnih, plastičnih predmeta možemo. Neki od njih nam uopšte nisu potrebni, a drugi imaju višekratne alternative, od drugih materijala“, pojašnjava naša sagovornica.
Napominje da je svaki mali korak ka smanjenju upotrebe jednokratne plastike značajan.
„Nošenje cekera i višekratnih vrećica za voće i povrće u trgovinu, višekratnih flaša za vodu, odbijanje slamki u kafićima, kupovina namirnica u pakovanjima od kartona ili stakla itd. Na ovaj način, osim što smanjujemo upotrebu plastike na individualnom nivou, šaljemo i poruku u kom smijeru želimo da idemo kao društvo. Jer su nam ipak neophodne sistemske promjene u smislu legislative i okretanja cirkularnoj ekonomiji“, ističe Marina.
Kada je riječ o plastičnim kesama koje se veoma mnogo koriste Marina kaže da kao pojedinci možemo odabrati da nosimo cekere i višekratne vrećice u prodavnicu. Ali neophodno je da i trgovine i trgovački lanci naplaćuju kese, a vremenom i prestanu uopšte da ih nude svojim kupcima.
„Brojni su primjeri iz svijeta da obavezno naplaćivanje jednokratnih, plastičnih kesa drastično smanjuje njihovu upotrebu. I, naravno, najvažniji korak moraju da učine gradovi i država, a to je zabrana plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu“, ističe ona.
Na pitanje koliko je Bosna i Hercegovina zagađena plastikom Marina kaže da je dovoljno da se prođe ulicama gradova, ali i da pogledate izletišta, šume i rijeke, tu se nalazi odgovor na ovo pitanje. Ističe da su naši građani su nedovoljno osviješteni o problemu otpada uopšte, pa tako i o problemu zagađenja plastikom.
Za kraj kaže da su brojni pozitivni primjeri, koji nam pokazuju da je život i rad bez stvaranja otpada moguć.
„U Evropskoj uniji sve su popularnije tzv. zero waste (bez otpada) prodavnice, gdje se mogu kupiti namirnice, ali i sredstva za ličnu i higijenu doma, bez plastičnog pakovanja, u višekratnoj ambalaži koju kupci donesu sa sobom. Takođe, brojne kompanije se okreću cirkularnoj ekonomiji, gdje se ne stvara otpad. Mnogi gradovi i države su zabranili upotrebu plastičnih kesa. Početkom jula u Evropskoj uniji je stupila na snagu Direktiva kojom se zabranjuje upotreba šest najčešćih tipova jednokratne plastike. Na ove dobre primjere se trebamo ugledati i okretati se njima. Jer život bez jednokratne plastike ne samo da je moguć, nego je i neophodan“, ističe naša sagovornica.
