Tvorac vakcine AstraZeneca za godinu se udebljao 25 kilograma i u suzama poručuje: 'Slomljeni smo...'

Cjepivu Sveučilišta Oxford i AstraZenece, koje je zamišljeno kao ono koje će spasiti svijet, prijeti da postane drugorazredno

BUKA portal / 28. Juli 2021

 

Adam John Ritchie trebao bi slaviti. Godinama je kao projektni menadžer na Institutu Jenner Univerziteta u Oxfordu radio na razvoju cjepiva koja stoje dolar ili dva. Pandemija koronavirusa im je bila velika prilika nakon što je taj univerzitet udružio snage s američko-švedskim farmaceutskim divom AstraZenecom kako bi razvili jednu od prvih vakcina protiv korone.

No, nakon godine dana Ritchie ima čak 25 kilograma viška i iskreno priznaje da je loša "prođa" njihove vakcine u svijetu uzela svoj danak. "Slomljen sam. I moji kolege su slomljeni", rekao je Ritchie za Politico.eu te dodao da se toga dana već jednom rasplakao.

Prijeti im da postanu drugorazredna vakcina

Vakcini Univerziteta Oxford i AstraZenece, koja je zamišljena kao ona koje će spasiti svijet, prijeti da postane drugorazredna. Trebala je biti jednostavna za korištenje, jer za njeno čuvanje nisu bili potrebni posebni zamrzivači, te jeftina jer su ljudi koji su ga razvijali - a u Velikoj Britaniji su smatrani nacionalnim herojima - tražili da se prodaje po cijeni po kojoj je proizvedeno.

No, nakon zelenog svjetla za tu vakcinu u Velikoj Britaniji i EU, SAD nikada nije odobrilo njeno korištenje. Mnoge evropske države, kao i Kanada i Australija, zaustavile su njeno korištenje kod mlađih ljudi zbog zabrinutosti od pojave ugrušaka u krvi. Nakon toga je jedino Velika Britanija najavila da bi mogla s kompanijom potpisati novi ugovor o nabavi te vakcine koju su drugi počeli izbjegavati.

Takav razvoj događaja je posebno pogodio siromašnije države svijeta koje očajnički pokušavaju doći do vakcina kako bi zaštitile svoje stanovništvo. Zemlje bogatog Zapada nabavile su dovoljno mRNA vakcina i AstraZeneca im više nije potrebna.

Ne žele ga ni siromašnije države

No, zbog cijelog niza razloga, sada tu vakcinu ne žele niti siromašnije zemlje. Borba između EU i Velike Britanije, zadrška u korištenju, loša komunikacijska strategija i nemogućnost isporuke obećanih doza, sve je to dovelo da nepovjerenja i siromašnijih država da naručuju to cjepivo. Završni udarac zadao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u januaru kada je kazao da nije efikasno.

John Nkengasong, direktor afričkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, smatra kako su takve poruke dovele do "nepovjerenja ljudi u vakcinu", a pojava se posebno širi kada dolazi od dužnosnika ili institucija države. "Strah je oko nas. Strah od nepoznatog, strah od virusa, strah od novih vakcina. I ako nećemo iznositi činjenice, to može biti razarajuće", kaže Nkengasong.

Ritchie je bio još direktniji u kritici političara. "Mijenjanje poruka i netačne informacije političara dovele su do veće razine odbijanja vakcine nego je to trebalo biti", smatra Ritchie.

Od početka je za AstraZenecino vakcinu sve krenulo krivo. Pogreške u kliničkom ispitivanju dovele su do sumnje u rezultate o učinkovitosti, a mali broj starijih ljudi u istraživanju naveo je neke države da ograniče njegovu upotrebu kod starijih.

Potom je kompanija kasnila s isporukom obećanih doza državama, što je posebno naljutilo Evropsku uniju jer je bila tek na početku kampanje masovnog vakcinisanja, a onda su lideri morali objašnjavati zašto nemaju dovoljno doza. U isto vrijeme, povećavala se zabrinutost zbog pojave rijetkog oblika krvnih ugrušaka zbog čega su mnoge evropske države blokirale korištenje kod mlađih osoba.

Čak su i njemačka kancelarka Angela Merkel i italijanski premijer Mario Draghi, koji su javno primili prvu dozu AstraZenecine vakcine, kasnije "navijali" za mRNA vakcine kao drugu dozu. Posljednji udarac na tu vakcinu bio je sumnja mnogih država u njegovu efikasnost kod novijih varijanti.

'AstraZeneca je fantastično vakcina, no mnogi ga takvim ne vide'

Neki stručnjaci kažu da je sve to ozbiljno narušilo imidž ove vakcine u trenucima kada su bogatije evropske države odlučile poklanjati neiskorištene doze državama u razvoju. "AstraZeneca je fantastična vakcina, no mnogi ga takvim ne vide", kaže profesor sa Univerziteta u Rimu Walter Ricciardi.

"To nije drugorazredna vakcina po efikasnosti, ali su bili drugorazredni kao trgovački partner", kazao je bivši direktor EMA-e Guido Rasi.

No, bez obzira na naučne činjenice, evropske države su bitno smanjile njegovo korištenje. Zbog toga je palo povjerenje i siromašnijih država u tu vakcinu te su i one suzdržane oko njenog korištenja iako im ih bogatije države doniraju.

U siromašnoj Africi se sada od AstraZenece okreću vakcini Johnson & Johnson koja se prima u jednoj dozi, čija prednost je i lakše skladištenje od mRNA cjepiva. "Kako sada stvari stoje, ta vakcina će postati dominantna na kontinentu jer je jednostavna za korištenje", kaže Nkengasong.

No, naučnici s Oxforda se ne predaju...

No, još uvijek se ne predaju ni naučnici s Oxforda te razvijaju drugačiju verziju vakcine za nove varijante koronavirusa, kao i treću dozu, ako će biti potrebna. Ritchie otkriva i da rade verziju vakcine koja bi se inhalirala.

"Nikada u životu nisam imao priliku spasiti na hiljade ili milione života. Ovo je jedina prilika da moji kolege i ja to napravimo. No, sada smo već umorni", iskren je Ritchie.

Priznaje i da je zabrinut te smatra kako je AstraZeneca poslužila kao "žrtveni jarac" u trenucima kada se EU mučila s pokretanjem masovnog vakcinisanja.

"Najviše užasava činjenica da se vakcina, koja je bila neprofitna, stalno napada", kazao je i dodao kako niti jedan drugi proizvođač nije ponudio proizvodnju vakcina po tako niskoj cijeni.

Za kraj je istaknuo da ne predstavlja AstraZenecu i da u kompaniji ne donosi odluke, ali da donosi, da nikada ne bi "ponovno potpisao takav ugovor".

"Ko bi stalno ispočetka potpisivao neprofitne ugovore", upitao je za kraj.

Net.hr


Buka preporuka

Nauka i tehnologija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.