Procjene zdravstvenih troškova koje se odnose na zagađenje zraka koje proizvode termoelektrane u Bosni i Hercegovini, a koje su urađene po prvi put, objavljene su u sklopu izvještaja koji pokriva regiju Zapadnog Balkana.
Izvještaj je objavilo Udruženje za zdravlje i okolinu (engl. Health and Environment Alliance, skr. HEAL), neprofitna organizacija sa sjedištem u Briselu.
Izvještaj “Neplaćeni zdravstveni račun - Kako nas termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu čine bolesnima” procjenjuje da zdravstveni troškovi koji su rezultat zagađenja iz postojećih termoelektrana u BiH iznose do 3,1 milijardu eura godišnje, što predstavlja trećinu ukupnih troškova iz ovog izvora u regiji Zapadnog Balkana.
„Ovaj izračun zdravstvenih troškova direktno povezanih sa zagađenjem zraka od termoelektrana uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice povezane sa respiratornim i kardiovaskularnim problemima, nove slučajeve hroničnog bronhitisa i simptome donjeg respiratornog trakta, upotrebu lijekova, kao i dane ograničene aktivnosti zbog lošeg zdravlja, uključujući i izgubljene radne dane. Troškovi, koje plaćaju individue i vlade, a ne industrija uglja, uključuju zdravstvene troškove na Zapadnom Balkanu, ali i u regiji Evrope, jer vjetar prenosi onečišćenje zraka preko državnih granica”, rečeno je juče na prezentaciji ovog izvještaja u Sarajevu.
Važno je spomenuti da zdravstvene troškove prouzrokovane radom termoelektrana u BiH ne snose samo stanovnici ove zemlje ili regije Zapadnog Balkana.
“Od oko 8,5 milijardi eura zdravstvenih troškova koje prouzrokuju termoelektrane regije, samo 3,5 milijardi eura otpada na stanovništvo zemalja regije Zapadnog Balkana. Oko 5 milijardi eura zdravstvenih troškova otpada na zemlje članice EU28, plus Albaniju, Bjelorusiju, Moldaviju, Norvešku, zapadne regije Rusije, Švicarsku i Ukrajinu”, objašnjeno je u Izvještaju.
Foto: Dženat Dreković, Press konferencija u Sarajevu. Na fotografiji: Garret Tankosic Kelly, Zehra Dizdarević, Vlatka Matković Puljić
Dalje piše da sagorijevanje uglja radi proizvodnje struje znatno pogoršava zagađenje zraka, koje predstavlja ogroman zdravstveni rizik na Zapadnom Balkanu.
“U Bosni i Hercegovini se nalaze tri od deset najzagađujućih termoelektrana u Evropi. Termoelektrana u Ugljeviku je vodeća u emisijama sumpor dioksida (SO2) u čitavoj Evropi, a prate je termoelektrane u Kaknju i Tuzli. Sumpor dioksid predstavlja posebnu opasnost za zdravlje jer u atmosferi formira suspendovane čestice, koje prouzrokuju čitav spektar zdravstvenih problema”.
Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i okolinu za regiju Balkana iz Udruženja za zdravlje i okolinu (HEAL) kaže da novi izvještaj kvantificira ogromnu štetu koju zdravlju nanose termoelektrane u Bosni i Hercegovini i u drugim zemljama regije Zapadnog Balkana.
Na pitanje na koji način nas termoelektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini čine bolesnima Vlatka kaže da stručnjaci to nazivaju „neplaćeni zdravstveni troškovi“ zato što troškove za narušeno zdravlje snose oštećeni pojedinci, njihove porodice i društvo, a ne oni koji su odgovorni za zagađenje zraka.
“Kada je riječ o konkretnim bolestima tu je šteta po zdravlje manifestovana slučajevima prerane smrti i hospitalizacijama zbog kardiovaskularnih problema, novih slučajeva hroničnog bronhitisa i problema s donjim respiratornim traktom, upotrebe lijekova i ograničenjem aktivnosti uključujući izgubljene radne dane”, objašnjava za BUKU Vlatka Matković Puljić.
UGLJEVIK- NAJKRITIČNIJI DIO U BIH
Kada su u pitanju nakritičniji dijelovi u BiH Vlatka kaže da je najopasnije po zdravlje postrojenje Ugljevik.
“Ono Zapadnom Balkanu stvara štetu po zdravlje koja se procjenjuje na 187 do 547 miliona eura godišnje. No, zbog toga što zagađivači u zraku putuju na velikim udaljenostima postrojenja u Bosni i Hercegovini stvaraju ukupne troškove po zdravlje ne samo u cijeloj BIH nego i Evropi”, objašnjava ona.
Vlatka dodaje da se situacija može popraviti samo ako se brzo napustiti upotrebu uglja, a trebalo bi doći i do zatvaranja svih postrojenja na ugalj uz odustanjanje od izgradnje novih.
“Postoje obnovljivi izvori energije koji mogu biti korišteni za proizvodnju energije. Osim toga, povećanje energetske efikasnosti bi dovelo do značajno manje potrebe za energijom u prvom mjestu. Zdravstveni troskovi moraju biti jedan od faktora koji se promatraju kada se odlučuje o energetskoj starategiji države”, objašnjava ona i ističe da su nadležne institucije slabo zainteresovane za rješavanje ovih problema.
Vlatka kaže da se nada da će podaci iz izvještaja ohrabriti vlade Bosne i Hercegovine da preispitaju državne energetske planove vezane za ugalj i lignit, kao i da povećaju ulaganja u obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra.
Prof. dr Zehra Dizdarević, specijalista pulmolog i klinički alergolog kaže da su rezultati velikog zagađenja zraka češći astmatični napadi, kao i povećanje prieloma u bolnicu zbog plućnih i srčanih problema
“Pacijenti sa astmom i drugim respiratornim problemima mnogo ispaštaju tokom perioda smoga. Djeca sa respiratornim problemima se ne mogu igrati vani, a ponekad ni ići u školu. Neke odrasle osobe mogu biti spriječene da idu na posao zbog zagađenja zraka, a hospitalizacija kod starijih ljudi je izglednija nego inače”, kazala je doktorica Dizdarević.
Organizacije HEAL i SEE Change Network, regionalni think-thank pozivaju na okončanje sagorijevanja uglja u Evropi do 2040. godine kako bi se zdravlje poboljšalo uz pomoć čišćeg zraka, i kako bi se smanjile štetne karbonske emisije koje uzrokuju klimatske promjene.
Oni takođe podstiču vlade Bosne i Hercegovine da zatvore postojeće termoelektrane, kao i da obustave planove za izgradnju novih termoelektrana.
Izvještaj možete pročitati OVDJE
