Funkcija PISA testiranja je identificiranje stanja u obrazovanju - kako bi se mogle identificirati i implementirati nužne promjene, a prvo i (čini se) posljednje učešće BiH pokazalo je stravično stanje u obrazovnom sistemu, čiji rezultat je funkcionalna nepismenost svakog drugog djeteta u našoj zemlji.
Vitalni entitetski interes Republike Srpske, je po odluci Milorada Dodika i podršci koja je uslijedila iz NSRS, neslaganje sa odlukom da BiH bude dio PISA testiranja 2021.
PISA (The Programme for International Student Assessment) je svjetska studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u zemljama članicama i nečlanicama namijenjena procjeni obrazovnih sistema mjerenjem školskog uspjeha petnaestogodišnjih učenika iz matematike, nauke i čitanja.
Dana 29. jula, Narodna skupština Republike Srpske potvrdila je izjavu Milorada Dodika da je učešće Bosne i Hercegovine u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA 2021) veoma štetno po vitalni nacionalni interes Republike Srpske. Za dvotrećinsku većinu i Dodika, nije štetno učešće samo po sebi - štetno je što "ne odražava ustavnu strukturu BiH, niti ustavne i zakonske nadležnosti Republike Srpske, ni u smislu načina na koji se prikazuju rezultati testiranja, ni u smislu učešća predstavnika Republike Srpske u Upravnom odboru i koordinacionim tijelima".
Ako bi Dodik malo promislio, ne bi trebalo puno truda da dođe do zaključka da je PISA vitalni životni interes sve djece u BiH, zvala se ona Milorad, Željko ili Šefik. Funkcija PISA testiranja je identificiranje stanja u obrazovanju - kako bi se mogle identificirati i implementirati nužne promjene, a prvo i (čini se) posljednje učešće BiH pokazalo je stravično stanje u obrazovnom sistemu čiji rezultat je funkcionalna nepismenost svakog drugog djeteta u našoj zemlji.
Je li vitalni entitetski interes nekvalitetno obrazovanje koje će stvarati buduće generacije stranačke mašinerije - vjerovatno. Je li sa petnaest godina učenicima dovoljno ono što napamet moraju naučiti iz zastarjele literature - ne bi trebalo biti. Znati gdje staviti X na glasačkom listiću kada napune osamnaest - čini se, trebala bi biti sva pismenost mladih u Bosni i Hercegovini.
Iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje pojašnjavaju koji je trenutni status Bosne i Hercegovine u procesu sticanja prava za učešće i ima li nade za nas - obzirom da je usljed pandemije testiranje prolongirano za 2022.
"Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje provela je sve planirane aktivnosti kako bi osigurala provedbu PISA 2022 istraživanja. Pripremili smo i proveli sve procedure za koje smo imali nadležnost i koje smo mogli završiti samostalno.
Odluka Predsjedništva BiH nas jeste stavila pred zid, ali još uvijek ju kao profesionalci/struka, ne možemo prihvatiti kao konačnu, nadajući se kako postoji mogućnost da detalji provedbe, koji Predsjedništvu BiH nisu bili poznati i prezentirani, mogu odluku preokrenuti u korist međunarodnih istraživanja.
Premda se trenutno čini kako su u obrazovanju u BiH druge stvari prioritet – organizacija rada predškolskih i školskih ustanova, planovi za izvođenje nastave, početak nove školske godine - sada više nego ikada svjesni smo potrebe za revidiranjem nastavnih planova i programa, za prelaskom na ishode učenja, za definiranjem onih znanja i vještina koje je nužno usvojiti u nadolazećoj školskoj godini, za usvajanjem novih pristupa vrednovanju i ocjenjivanju....
Na sve ovo upozorila nas je PISA 2018, a pripremila Agencija, ustupivši ministarstvima obrazovanja u potpunosti završenu Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa definiranu na ishodima učenja. Međunarodna istraživanja učeničkih postignuća su neraskidiv dio sustava poboljšanja kvaliteta obrazovanja jer nam pokazuju gdje smo i kuda idemo u odnosu na druge. Ona trebaju poslužiti obrazovnim vlastima kao orijentir pri poboljšanju sustava obrazovanja, a kontinuirano sudjelovanje u međunarodnim studijama omogućuje praćenje trendova i rezultata provedenih odluka obrazovnih vlasti.
Nažalost, vrijeme ne čeka nikoga i uskoro ćemo se morati suočiti s trenutkom u kojem ni iznenadna izmjena odluke Predsjedništva BiH neće ništa promijeniti, ako stigne prekasno, jer jednostavno nećemo imati vremena ni kapaciteta za provedbu PISA istraživanja, poštujući izuzetno jasne i stroge rokove. Proces pripreme i provedbe istraživanja daleko je složeniji od podjele ispitnih listića učenicima – zahtijeva sate i sate priprema, prilagodbi, provjera, stručnog rada – svega onoga za što treba vrijeme koje nam svakim danom izmiče." - navodi Adrijana Novak-Juka iz Agencije.
Međutim, kako to inače i biva, usljed očekivanja čelnika u BiH da se svijet prilagodi nama u svim našim podjelama, administrativnim nivoima, entitetima, kantonima, općinama i mjesnim zajednicama - jer zašto bi država Bosna i Hercegovina učestvovala u međunarodnom istraživanju ako je predizborna godina u kojoj se može problematizirati jedan takav naučno relevantan koncept, tražila su se i rješenja koja bi udovoljila zahtjevima iz Republike Srpske.
"Podsjećamo kako je Agencija, po Zaključku Predsjedništva BiH, a na tragu zahtjeva Vlade Republike Srpske za obrazloženjem vidljivosti RS-a unutar rezultata PISA istraživanja koji su objavljeni za Bosnu i Hercegovinu, bila zadužena ispitati dodatne modalitete sudjelovanja naše države u procesu međunarodnih istraživanja. Agencija je ostvarila niz dodatnih kontakata s međunarodnim institucijama koje organiziraju PISA i PIRLS istraživanja te sačinila informaciju o modalitetima uzorkovanja koju je Ministarstvo civilnih poslova BIH dostavilo svim mjerodavnim ministarstvima obrazovanja u BiH, nakon čega je, po zaprimanju povratnih informacija, pripremilo sveobuhvatan odgovor i izjašnjenje na predmetno traženje Vlade Republike Srpske. Ta cjelovita informacija, prema podacima iz Ministarstva civilnih poslova BiH, upućena je 22.7. u Predsjedništvo BiH, te je do danas ostalo nerazjašnjeno kako se, prije njezinog pristizanja, odluka o sudjelovanju u ovome međunarodnom istraživanju uopće našla na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH" - pojašnjavaju iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
I tako je Milorad Dodik, uz podršku vjerne većine Narodne skupštine Republike Srpske, odlučio da je bolje nemati PISA test, nego ga imati na nivou države. Kao da postoji intelektualna superiornost petnaestogodišnjaka u jednom entitetu u odnosu na drugi, kao da obrazovni sistem nije već potpuno urušen, zatrovan i zastario, kao da po stoti put ne zloupotrebljava institut entitetskog nacionalnog interesa - u ime svih petnaestogodišnjaka u Bosni i Hercegovini.
I tako je, po ko zna koji put, potvrđeno da je obrazovanje u Bosni i Hercegovini otišlu u PISU materinu.
