U Predsjedništvu BiH sjediće samo Hrvati, Srbi i Bošnjaci dok međunarodna zajednica ne odluči drugačije

Tužila BiH i pobijedila

Slađan Tomić / 14. Juli 2020

Azra Zornić, državljanka Bosne i Hercegovine, koja se tako i izjašnjava, bez svrstavanja u etničke skupine, 2005. godine žalila se Evropskom sudu za ljudska prava zbog činjenice da se nema pravo kandidovati na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer se ne izjašnjava kao pripadnica jednog od „konstitutivnih naroda“. 

Devet godina kasnije, tačnije 15.7.2014. Evropski sud za ljudska prava presudio je u njenu korist. Ovim je Bosna i Hercegovina izgubila još jedan spor pred međunarodnim sudom jer krši ljudska prava, tačnije Ustav BiH diskriminiše i posljedično građane BiH ostavlja bez određenih prava – (članovi IV stav 1. i V), samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda imaju pravo da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. 


Kako bi provela ovu, ali i još nekoliko sličnih presuda, od kojih je najpoznatija Sejdić i Finci Bosna i Hercegovina mora izmijeniti Ustav i Izborni zakon, i na taj način omogućiti svim građanima Bosne i Hercegovine, a ne samo Srbima, Hrvatima i Bočnajcima pravo da budu birani u Dom naroda odnosno Predsjedništvo BiH. 

Zašto je došlo do slučaja Zornić

Iako je Azra Zornić 2002. bila kandidat Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine na izborima za parlament jednog od entiteta kaže da nije imala političkih motiva niti ličnih ambicija kada je svoja prava odlučila potražiti pred Evropskim sudom za ljudska prava. „Moje pasivno građansko pravo kao građanske BiH nije bio razlog već povod da podnesem aplikaciju Sudu za ljudska prava u Strazburu. Lično nemam nikakvih političkih ambicija u smislu kandidovanja i učešća u vlasti na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini. Moja jedina ambicija, odnosno motiv koji me tjera na daljnu pravnu borbu jeste multietnička, građanska, pravno uređena država sa jednim predsjednikom izabranim na demokratskim izborima na teritoriji cijele BiH, sa dva nivoa vlasti – državni i opštinski“ kaže Zornić u audio intervjuu za BUKU koji ćete sutra u cjelosti moći slušati i čitati na našem portalu. 

Ona kaže i da njen predmet nije identičan predmetu Sejdić i Finci jer se njihov slučaj odnosi na izborna prava nacionalnih manjina, a ona nije nacionalna manjina već građanka Bosne i Hercegovine. 

Ima li političke volje za promjenu Ustava?

Ustavna diskriminacija građana traje decenijama, a najveću odgovornost za to snose političke elite. U suštini, njima ovakvo stanje i odgovora jer princip konstitutivnosti znači opstanak i dominaciju tri političke partije. Te stranke su HDZ BiH, SDA i SNSD, a ponekad i SDS. Iako su svjesni da se presude moraju provodi i da se izmjena Ustava koja će otkloniti etničku diskriminaciju u smislu kandidovanja, politički predstavnici naroda na tom polju ne rade ništa. Nezamislivo je, jer političke elite tako žele, da u Predsjedništvu BiH i Domu naroda sjedi neko ko nije Hrvat, Bošnjak ili Srbin.  
„Ja mogu zamisliti to jer je to obaveza BiH na osnovu presude  i ne samo Zornić, nego i Pilav i Šlaku i Sejdić i Finci. To je obaveza.  Komitet Vijeća ministara Evrope prati BiH i da li ona izvršava presude. Već je 11 godina prošlo od presude Sejdić i Finci. To je obaveza i svi moramo poraditi na tome da izvršimo izmjene izbornog zakona“ kaže, ali ne radi ništa po tom pitanju, zastupnica SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Alma Čolo.

Ona kaže i kako nisu parlamentarci krivi za Ustav koji krši ljudska prava te kako jedni od najplačenijih parlamentaraca na Balkanu to ne mogu uraditi sami. 

„ Ja mislim da bez međunarodne medijacije mi to ne možemo sami uraditi. Mislim da je dobro da nas podršava i EU i OSCE i američka ambasada i OHR i da nam pomgnu da zajedno dođemo do rješenja jer mi nismo kreirali ovaj Ustav. Ovaj Ustav je kreiran u Dejtonu i sud u Strazburu je utvrdio da je on diskriminarujići. Veoma je teško u Parlamentu BiH promijeniti nešto što su nekadašnji politički ldieri sva tri naroda u Dejtonu potpisali. Za to treba podrška Međunarodne zajednice. Dejtonski Ustav nije usvojen u ovom Parlamentu pa da smo mi jedini odgovorni i bez njih ne možemo“  navodi Čolo.  
Jasmin Emrić, poslanik A-SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić kaže da je teško prognozirati da li postoji politička volja za promjenu Ustava odnosno provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. 

„Vjerovatno kada međunarodna  zajednica kaže  da će se provesti te presude one će se tada i provesti. Kao što vidite ti politički procesi u BiH traju godinama, a onda se sve to desi u najkraćem vremenskom roku kada nemate dovoljno vremena da sagledate sve aspekte koliko je to dobro za sve građane evo konkretno Mostar“ kaže Emrić za BUKU. 


Na naše pitanje može li zamisliti Predsjedništvo u kojem sjedi neko ko nije Srbin, Bošnjak ili Hrvat, kaže „ja mogu da zamislim, jer je moja vizija Bosne i Hercegovine država svih građana BiH bez obzira na bilo koju pripadnost i pripadnost etničkoj skupini“.

Tročlano Predsjedništvo je krivično djelo 

Zbog neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu BiH se može suočiti sa suspenzijom članstva u vijeću Evrope. Profesor Ustavnog prava Šukrija Bakšić to smatra ozbiljnom sankcijom, ali i realnom. 

„Za provođenje presude je u suštini najbitnija politička volja, ali i s obzirom na kvalitet kadrova zaposlenih u nadležnim institucijama nisam siguran da se raspolaže sa dovoljno znanja. Odgovornost za provođenje svake presude nose rukovodioci ustanove presudom određene za provođenje“ ocjenjuje Bakšić. 

Profesor ustavnog prava i Poslanik DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić kaže da u uslovima teško političke bloakde teško može doći do provedbe presuda. Dodaje, da se često predstavlja kao da je to ostavljeno političarima na volju, ali provođenje presuda suda u Strazburu  je obaveza Bosne i hercegovine.

„Provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava znači povredu Dejtonskog mirovnog sporazuma i dejtonskog Ustava. Čak je i krivičnim zakonodavstvom  BiH propisano  da svaka radnja koja  je usmjerena na onemogućavanje provođenja i presuda Evropskog suda za ljudska prava je zapravo krivično djelo. Mi vidimo da je na sceni, pokušaj potpunog destruiranja institucija BiH od strane dobro pozantih političkih opcija jer proces reformi koji je pravne prirode, pravno je obavezujući za BiH, kada se te reforme dovrše, znači kraj vladajućih nacionalističkih koncepata“ kaže Begić. 

Ipak Zornić, kao i većina građana i građanki ne vjeruje političarima da zaista misle ono što govore, a dokaz tome jeste realnost u kojoj živimo.
 
Iako je neprovođenje presuda krivično djelo, nema krivično odgovornih. Ko je krivično odgovoran i na čije ime se može adresirati odgovornost nema konkretnih odgovora. 

„Svako ona ko onemogućava na bilo koji način provođenje presuda evropskog suda za ljduska prava, a mi ovdje vidimo da nosioci najvećih funkcija, nosioci najvećih stranačkih i državnih funkcija, evo kako ste već i smai rekli godinama onemogućavaju provođenje tih presuda pa čak svode taj proces reforme“ tvrdi Begić. 

Bilo ohrabrujuće kada bi zbog diskrimiancije građana neko odgovorao, a za to bi bilo dobro da nađemo i neki primjer u svijetu. „Nije mi poznato da je neko krivično odgovarao zbog neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, odgovara Bakšić na pitanje o primjerima iz Evrope.

Iako su dekalrativno za, političari u BiH ne žele provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, jer da žele one bi bile uslov za formiranje vlasti. No, umjesto toga, mjesecima se koči formiranje vlasti zbog raspodjele novca ili odluke ko će sjesti u direktorske i ministarske fotelje. Upravo tada, prilikom formiranja vlasti, kada se postavljaju uslovi jasno je da provedbe presuda nisu prioritet. No, jesu Evropi. I to je jedina nada da će se stvari promijeniti.  
 

 

 

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.