<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

U SNSD-u zaboravili da su kvalitetne izmjene Zakona o PDV-u blokirali upravo oni

Desk

Mi ovdje nemamo nikakvu prateću analizu. Ta analiza treba da ponudi ekonomski stručni sud o tome da li nama uopšte treba diferencijacija stope PDV-a, kakve rizike nosi i kakve prednosti ima po građanstvo i privredu, ističe Čavalić

16. februar 2022, 8:20


Zastupnici SNSD-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine uputili su u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena Zakona o PDV-u kojim bi se stopa PDV-a na osnovne životne namirnice smanjila na 10 posto. Istovremeno su predložili povećanje PDV-a na 22 posto na alkohol, cigarete, nakit, luksuzna vozila i drugo. Iz SNSD-a su u prijedlogu naveli da ovim brinu o građanima, no, vrijedi ih podsjetiti da se upravo zahvaljujući SNSD-u 2020. godine nisu desile neke značajne izmjene u Zakonu o PDV-u, a koje bi doprinijele lakšem poslovanju privrednicima u BiH. Ipak, prvo ćemo o stopama PDV-a. 

Prijedlog da se ne riješi ništa

Ekonomista Draško Aćimović za Buku je naveo tri primjera na kojima je SNSD mogao pokazati brigu za građane, da je želio. 

“Ako se brinu za građane Bosne i Hercegovine onda bi zaustavili korupciju u najvišim nivoima vlasti koja se mjeri stotinama miliona maraka, i na taj način bi se, novac koji bi došao iz zaustavljanja korupcije, preusmjerio na socijalno ugroženi dio stanovništva i na penzionere. Dakle, to bi bilo osnovno rješenje za ovu situaciju. Drugo, ako žele nešto da naprave, onda bi zaustavili sve javne nabavke koje podrazumijevaju opremanje kancelarija iznosima od sedam, osam hiljada maraka i kupovine automobila i svega ostalog što kupuju svaki mjesec. I novac za sve ovo se može preusmjeriti na kategorije koje imaju najveće problema sa poskupljenjima. Treće, ograničenjem rasta cijena u određenom vremenskom periodu, kao što su to uradile Srbija i Hrvatska, se može uraditi korisna stvar. Svi drugi prijedlozi su da se ne riješi ništa”, pobrojao je Aćimović. 

Kao adekvatnu mjeru, ovaj ekonomista je naveo i smanjenje primanja političara. 

“Tu je i smanjenje njihovih ogromnih primanja koje su uspješno izbjegli čak i u vrijeme dok nisu radili ništa, za vrijeme pandemije i svega ostalog. To je put kako se može pomoći građanima da se izađe iz ove situacije, dodao je on.   

Ekonomista Admir Čavalić smatra da je riječ o apsolutno neozbiljnom prijedlogu SNSD-a. 

“Mi ovdje nemamo nikakvu prateću analizu. Ta analiza treba da ponudi ekonomski stručni sud o tome da li nama uopšte treba diferencijacija stope PDV-a, kakve rizike nosi i kakve prednosti ima po građanstvo i privredu. Drugo pitanje na koje analiza treba da odgovori jeste da li bi uopšte postojala kauzalna veza između privremenog smanjivanja stope PDV-a ili trajnog na određena dobra i smanjivanje cijena tih dobara u kratkom roku razumjevajući da imamo sada ove inflatorne efekte. Dakle, pitanje je da li bi ih inflacija sve pojela?”, ističe za Buku Čavalić. 

Prema njegovim riječima, prihvatljiviji prijedlog u ovom trenutku bi bio da se smanji opšta stopa PDV-a sa 17 na 15 posto. 

“To bi se moglo uvesti da traje dok ne prođe ova kriza sa poskupljenjima. Na taj način bi se moglo pomoći čitavoj privredi, a ustvari, čitava privreda učestvuje u kreiranju vrijednosti, proizvoda i usluga na jedan ili drugi način. Ne samo određeni segmenti privrede”, navodi ekonomski stručnjak. 

Konstatuje kako u posljednjih desetak godina ne prolaze brojne inicijative, ne samo po pitanju PDV-a, već generalno indirektnih poreza. 

“Uzmimo za primjer drugačije modele akcizne politike. Tu se ništa ne mijenja godinama. Jednostavno ne prolaze inicijative koliko god dobre bile, argumentovane i slično, tako da mislim da je ovo jedan populistički potez koji se radi u izbornoj godini. Možda bi bilo pametnije se fokusirati na neka konkretna rješenja modeliranja akcizne politike na naftu i naftne derivate što bi zaista pomoglo, nego se sada baviti tim krupnim pitanjima, tipa diferencijacije stope PDV-a. Za razliku od nekih drugih zemalja, gdje već postoje diferencirane stope PDV-a i koje primjenjuju, istina, ovakve mjere, poput Turske i Poljske, Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu stopu PDV-a, što znači da kod nas nije riječ samo o spuštanju stope već i o potpunoj promjeni modela obračuna iste, odnosno diferencijacije. Mi tu radimo dvije stvari paralelno i zbog toga je to vrlo riskantno i skeptik sam da će se isto politički i sprovesti”, pojašnjava Čavalić. 

Nenamjensko trošenje prikupljenog novca

A upravo je početkom 2019. godine u Parlament BiH stigao prijedlog za izmjenu Zakona o akcizama radi omogućavanja usmjeravanja namjenskih sredstava od akciza na duhan za entitetske fondove solidarnosti za liječenje teških oboljenja. 

Ideja prijedloga je bila da barem pet posto od akciza na duhan ide za teško oboljele, no ovakvu inicijativu državni parlamentarci nikada nisu usvojili.

“O tome se radi. Mi imamo problem s namjenskim utroškom sredstava skupljenih po osnovu akciza. Akcize na duhan i duhanske proizvode bi primarno trebale ići u zdravstvene svrhe, ne samo u liječenje teško oboljelih, već kako bi se kapacitirali i podržali zdravstveni sistemi”, podvlači Čavalić.  

No, ovo nije jedini primjer kada korisni prijedlozi nisu imali dovoljno podrške u državnom Parlamentu. Tako je i 2020. godine oboren prijedlog izmjena Zakona o PDV-u koji bi omogućio pomjeranje roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca, na čemu su insistirali privrednici i ekonomisti. Tako su u maju 2020. godine po četiri delegata SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH bila nepremostiva prepreka privrednicima u BiH da konačno dođu do nekih olakšica u poslovanju.  

Zanimljivo je da aktuelni prijedlog izmjena Zakona o PDV-u dolazi upravo od stranke koja je 2020. godine, zajedno s HDZ-om BiH, zaustavila izmjene istog Zakona.  

“Oni su u koliziji sa samim sobom. Tu bi oni trebali da usklade svoj način razmišljanja s tim šta su prije nudili. Dakle, da izađu s jednim zvaničnim prijedlogom građanima Bosne i Hercegovine, građanima Republike Srpske i da kažu zašto su imali ovakav stav te 2020. godine i zašto imaju ovakav prijedlog danas. U čemu je razlika? Osnov je da oni objasne građanima zašto su njihovi prijedlozi u koliziji”, zaključuje Aćimović.