U toku 2020. godine Institucija Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine zaprimila je ukupno 2.716 žalbi. U poređenju sa godinom prije registrovane su 502 žalbe manje.
Najveći broj žalbi odnosio se na povrede građanskih i političkih prava, i to u 785 predmeta, zatim slijede žalbe koje su se odnosile na kršenje prava u pravosuđu i upravi - 701, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava - 622, sve oblike diskriminacije - 288, kršenja prava djece - 185, povrede prava lica lišenih slobode - 92, povrede prava lica sa invaliditetom - 40 i na kraju, povrede prava nacionalnih i vjerskih manjina - 3.
“Analizom registrovanih predmeta, može se konstatovati da su u 2020. godini, kao i prethodnih godina Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine registrovali najveći broj žalbi koje su se odnosile na kršenje građanskih i političkih prava uključujući pravosuđe i upravu, te ekonomskih i socijalnih prava. Podnesene žalbe ukazuju da je građanima otežan pristup efikasnom pravosuđu, zaposlenju, socijalnim pravima, a često su ove povrede uzrokovane visokim stepenom siromaštva”, rekli su za BUKU iz ove Institucije.
Podaci sa kojima raspolažu Ombudsmeni ukazuju da su danas u Bosni i Hercegovini najugroženiji mladi, posebno zbog nemogućnosti zapošljavanja, a zatim penzioneri, lica sa invaliditetom, porodice sa jednim roditeljem, djeca, naročito u određenim životnim situacijama poput konfliktnih razvoda svojih roditelja, te zaposleni u pojedinim granama privrede sa izuzetno niskim primanjima, kao što su ugostiteljstvo, trgovina, te neke proizvodne djelatnosti.
“Značajan broj predmeta registrovan je i u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, vladinih i ministarskih imenovanja, migracija, azila i javnih isprava, diskriminacije, i povrede povreda prava na slobodu pristupa informacijama. Registrovani su i predmeti koji se odnose na postupanja policije, a posebno u segmentu javnih okupljanja i uloge policije prilikom odobravanja istih, zatim predmeti koji se odnose na rad inspekcija svih nivoa vlasti”, rekli su za BUKU iz ove Institucije.
Prema žalbama koje su registrovane u Odjeljenju za praćenje i ostvarivanje prava u pravosuđu i upravi može se zaključiti da se građani najviše obraćaju zbog neprimjerene dužine trajanja sudskih postupaka, nedjelotvornog provođenja sudskih odluka posebno kada je izvršenik opština, kanton ili entitet, kao i sa žalbama na rad sudija zbog povreda odredbi procesnih zakona. Veliki je broj obraćanja građana na rad tužilaštava zbog neblagovremenog postupanja tužilaca po prijavama za izvršena krivična djela. Žalbe građana na rad organa javne uprave, kao i prethodnih godina, odnose se na dužinu trajanja upravnog postupka, ćutanje administracije, neefikasnu reakciju inspekcijskih službi i nepostupanje nadležnih organa u zakonskim rokovima prilikom odlučivanja o zahtjevima stranaka.
PANDEMIJA I LJUDSKA PRAVA
“Pandemija korona virusa COVID-19 u Bosni i Hercegovini organima vlasti i građanima postavila je potpuno nove izazove koji su zahtijevali promjenu ponašanja i djelovanja, kako donosioca odluka, tako i svakog pojedinca ponaosob. U okviru svog mandata Institucija Ombudsmena a u cilju zaštite ljudskih prava, monitorira i prati realizaciju donesenih mjera od strane nadležnih organa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Mjere zaštite i prevencije koje su bile na snazi, stvorile su potrebu povećanog nadzora i preduzimanja što efikasnijih mjera u odnosu na rizične i osjetljive skupine građana (starije osobe, osobe sa invaliditetom, djecu, samohrane roditelje, lica lišena slobode), osobe koje zbog hroničnih oboljenja, autoimunih bolesti i/ili drugih zdravstvenih teškoća spadaju u rizičnu skupinu građana”, ističu.
Dodaju da su u cilju preveniranja kršenja ljudskih prava, Ombudsmeni donijeli nekoliko preporuka koje su upućene kriznim štabovima i drugim nadležnim organima, te izdali nekoliko saopštenja u kojima su ukazali na potrebu osiguranja prava posebno ugroženim kategorijama kao što su djeca, osobe sa invaliditetom, stara lica i dr.
“Tokom trajanja pandemije javnost je bila posebno zainteresovana za informacije koje su se odnosile na odluke koja su organi/tijela donosili, na slučajeve kršenja obaveze samoizolacije i slučajeve građana pozitivnih na koronavirus, kao i na pitanja vezana za prelazak granice. U ovim predmetima
Ombudsmani su koliko je to bilo moguće promtno reagovali upravo iz razloga pravovremenog djelovanja pomoći građanima, zbog odluka i mjera koje su se preduzimale u cilju zaštite stanovništva”, ističu.
Ombudsmeni napominju da nije moguće tačno predvidjeti koliko će dugo trajati trenutna epidemija ili kakve će biti njene ukupne posljedice.
“Ono što je jasno već sada jeste da ona ima znatan uticaj na sve segmente društva i tako će biti i u predstojećem periodu.U Bosni i Hercegovini pandemija COVID-19 je poremetila ravnotežu između pozitivnih obaveza države da zaštiti javno zdravlje i obaveza poštovanja drugih individualnih ljudskih prava. BiH je preduzela hitne mjere za kontrolu širenja koronavirusa. Međutim, u nekim slučajevima su zakonima, uredbama i mjerama donesenim kao odgovor na pandemiju prekršena ljudska prava ili nisu uzete u obzir potrebe osjetljivih kategorija građana. Razlog bi mogao biti hitnost samih mjera i njihove provedbe, jer su u mnogim slučajevima donesene praktično preko noći. Mjere su direktno uticale na pitanja koja su od suštinskog značaja za ljudska prava, poput slobode kretanja i okupljanja, ekonomske aktivnosti građana ili prava na socijalnu zaštitu”, pojašnjavaju.
Dodaju da su zaštita života i zdravlja ljudi je prioritet, a svi nivoi vlasti dužni su preduzeti sve mjere kako bi se zaštitili građani, te kako bi se pružila dodatna pomoć ljudima čije se zdravlje nalazi u većoj opasnosti zbog pandemije.
“Organi vlasti su istovremeno dužni da prilikom donošenja mjera pažljivo procjenjuju zadiranje u prava i slobode građana, vodeći računa o zakonitosti, neophodnosti i srazmjernost usvojenih ograničenja, naročito kada je riječ o ugroženim kategorijama ljudi. Postoji očigledna potreba da se ostvari ravnoteža između kolektivne zaštite i zaštite pojedinačnih prava pri čemu prava pojedinaca ne treba da budu žrtvovana ili da bar budu svedena na najmanju moguću mjeru”, napominju.
Ombudsmeni su tokom prošle godine registrovali najveći broj žalbi koje se odnose na kršenje građanskih i političkih prava uključujući pravosuđe i upravu, te ekonomskih i socijalnih prava.
“Podnesene žalbe ukazuju da je građanima otežan pristup efikasnom pravosuđu, zaposlenju, socijalnim pravima, a često su ove povrede uzrokovane visokim stepenom siromaštva, korupcije te migracija stanovništva. Kada je riječ o migracionim procesima, sve je više indikatora koji ukazuju na odlazak mladih i obrazovanih građana Bosne i Hercegovine, što zahtijeva preduzimanje adekvatnih i hitnih mjera s ciljem zaustavljanja ovog procesa. Bosna i Hercegovina se i dalje suočava kao zemlja tranzita sa ogromnim prilivom neregularnih migranata, što takođe zahtijeva da vlasti u Bosni i Hercegovini preduzmu efikasnije mjere s ciljem unapređenja stanja u ovoj oblasti”, ističu.
Šta će se dešavati u 2021. godini niko u ovoj zemlji, ali i uopšte ne može se predvidjeti, kažu iz ove Institucije.
“Za očekivati je da će doći do pronalaska adekvatnog rješenja, ponajprije vakcinacijom stanovništva, za pandemiju corona virusom koja je pogodila cijeli svijet. Takođe, od nadležnih organa očekujemo rješavanje problema migrantske krize koji je eskalirao posljednjih dana. Za očekivati je da će se sprovesti ekonomske reforme koje će dovesti do snažnog jačanja privrede što će stvoriti preduslove za novo zapošljavanje, a samim tim i do smanjenja broja mladih koji napuštaju ove prostore. Naravno,očekivanja su usmjerena i na korjenite promjene u pravosuđu i državnoj upravi svakako s ciljem njihovog jačanja i davanja adekvatnog odgovora na probleme koji se pred njih postavljaju”, kažu Ombudsmeni za BUKU.
