Učimo mlade toleranciji, ali ne toleranciji na nasilje!

Nedostatak empatije i razumijevanja potreba drugih može biti presudan faktor u pojavi verbalnog i fizičkog nasilja. S druge strane, nedostatak empatije doprinosi i nedostatku tolerancije prema drugima i drugačijima.

Maja Isović Dobrijević / 28. Januar 2021

Foto: Privatna arhiva

 

„Najbolji način borbe protiv vršnjačkog nasilja je edukacija mladih, prevencija na taj način i korektivno djelovanje u bihevioralnom smislu kada je u pitanju počinilac nasilja. Nažalost, svjedoci smo da većina mladih koji su žrtve nekog od oblika nasilja ne prepoznaju nasilje ili prepoznaju samo jedan oblik“, rekla je za BUKU Milica Jovičić.

Milica je projekt koordinatorica u organizaciji “Perpetuum Mobile - Insitut za razvoj mladih i zajednice” Banja Luka, a za portal BUKA govori o važnosti tolerancije i razumijevanja u društvu u kojem živimo, borbi protiv stereotipa, kao i o suočavanju sa govorom mržnje koji je sve prisutniji na internetu.

Milice, koliko je važno da u današnje vrijeme njegujemo toleranciju, poštovanje, uvažavanje, posebno kada su drugi i drugačiji u pitanju?

Mladi ljudi usvajaju svoj lični životni stil tokom tranzicije iz porodice i kuće ka zreloj dobi pod uticajem složene mješavine ekonomskih, društvenih, kulturoloških i obrazovnih procesa. Uticaj nejednakosti (rodnih, društvenih i/ili zdravstvenih) može biti neposredan, sa lošim ishodima koji su vidljivi u nizu pokazatelja i ponašanja tokom djetinjstva i adolescencije. Našim programima nastojimo da izgradimo vještine i kompetencije mladića i djevojaka da se suoče sa nekim od životnih izazova koji su obično dio prelaznog perioda adolescencije. Oni se u toj dobi uglavnom susreću sa drugim i drugačijim, a upravo kroz ,,Program Y'', pored izgradnje vještina koje su potrebne mladićima i djevojkama za razvijanje zdravih odnosa zasnovanih na rodnoj ravnopravnosti, za shvatanje svog fizičkog, seksualnog i emocionalnog razvoja i za rješavanje svih oblika nasilja u svakodnevnom životu, uče se i toleranciji.

Da bismo bili tolerantni, prvo moramo biti osviješteni o različitostima u odnosu na nas same, prihvatiti i primijeniti to u svakodnevnom životu. Tako je pokazala praksa našeg rada i rada naših partnera već 15 godina sa mladima na području Zapadnog Balkana. ,,Program Y'' ili punog naziva  "Program mladi - Inovativni pristupi u prevenciji rodno zasnovanog nasilja i promociji zdravih životnih stilova kod mladića i djevojaka" koji sam pomenula, a koji koristimo u edukaciji mladih - dobitnik je prestižne Global Education Innovation Award za jedan od 12 najboljih priručnika u Evropi za neformalno obrazovanje.

Možete li nam reći nešto više o tom programu?

Priručnik za Program Y nudi sljedeći opis dvije glavne komponente modela:

1. Nastavni plan i program (i obrazovni proces) koji se sastoji od četiri tematska dijela – razvoj identiteta, nasilje je OUT, seksualnost i zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, i roditelji 21. vijeka, za ukupno 40 edukativnih radionica od po 45-90 minuta svaka.

2. Kampanje socijalnih normi na nivou škole i zajednice podržane raznim obrazovnim materijalima, društvenim mrežama i akcijama koje organizuju „Budi muško“ klubovi u koje su uključeni mladići i djevojke.

Program Y nudi isprobani i široko implementirani obrazovni program koji je uspio doprijeti do 30.000 srednjoškolaca/ki i više od 500 nastavnika/ca i profesora/ica na Balkanu.

 

 

Koliko se kroz rad Budi muško kluba radi na temama tolerancije?

Nedostatak empatije i razumijevanja potreba drugih može biti presudan faktor u pojavi verbalnog i fizičkog nasilja. S druge strane, nedostatak empatije doprinosi i nedostatku tolerancije prema drugima i drugačijima. Analizom uticaja Programa Y i aktivnosti Budi muško kluba identifikovano je značajno povećanje nivoa tolerancije, empatije i prihvatanju manjinskih grupa. Istraživanjem (nakon intenzivne trogodišnje edukacije) potvrđeno je i povećanje empatije prema položaju žena, posebno kada su u pitanju prava i izloženost nasilju.

Postoji direktna veza rodnih i socijalnih normi s nezdravim oblicima ponašanja, jer podstiču podložnost mladih negativnim uticajima vršnjaka i doprinose nižem stepenu traženja pomoći kada je ona potrebna. S druge strane, rodne norme mogu i često umanjuju percepciju nasilja kao štetnog oblika ponašanja, te u ovom osjetljivom razdoblju mogu uticati na stavove mladih da se sami moraju nositi s nasiljem kojem su izloženi, jer je traženje pomoći često u očima mladih odlika slabih.

Mlade učimo o toleranciji kroz praksu, radionice koje radimo sa njima, kroz naše online sadržaje, online kurs i kreativne kampanje koje zajedno sa mladima kreiramo za njihove vršnjake koji nisu dio Budi Muško Kluba.

Živimo na području gdje su dominantni patrijarhalni i stereotipni pogledi na muškarce, na ono što su karakteristike jednog muškarca. Na koji način se vaš klub bori protiv takvih stereotipa?

Rodne norme i društvene konstrukcije maskuliniteta često doprinose štetnim ponašanjima i praksama. Štetne posljedice rigidnih rodnih normi osjećaju djevojke i žene. Disbalans moći u donošenju odluka, ranjivost na pojavu nasilja, otežan pristup određenim zdravstvenim servisima i društvena nejednakost koja ograničava prilike i mogućnosti, samo su neke od posljedica prouzrokovanih rodnim i štetnim tradicionalnim normama i uvjerenjima.

Vodeća filozofija Inicijative mladića (Young Men Initiative) je da mladiće ne treba shvatati kao prepreke miru i rodnoj ravnopravnosti, već kao ključne saveznike u promociji nenasilnih, zdravih odnosa i zajednica. Inicijativa mladića smatra da će učenici, ako uče o nasilju, kao i o tome kako preispitivati dominantne rodne norme i ako imaju priliku da ove nove ideje i vještine uvježbavaju u sigurnom okruženju, imati veću vjerovatnoću da internalizuju ove informacije koje će vremenom rezultirati rodno ravnopravnijim, zdravim i nenasilnim životnim stilovima. Štaviše, kako se grupne norme počinju mijenjati, program pomaže u podsticanju tolerantnijeg i prihvatljivijeg okruženja na nivou škole. Ovu putanju promjena koju mladići i djevojke vježbaju i kojom internalizuju nove ideje pojačava nekoliko struktura za podršku, ali najvažniji su BUDI MUŠKO klubovi (BMK).

Mnogi mladi suočeni su sa međuvršnjačkim nasiljem, kako se boriti protiv ove pojave, kako je smanjiti i pojasniti mladima da rješenje nije u nasilju?

Najbolji način borbe protiv vršnjačkog nasilja je edukacija mladih, prevencija na taj način i korektivno djelovanje u bihevioralnom smislu kada je u pitanju počinilac nasilja. Nažalost, svjedoci smo da većina mladih koji su žrtve nekog od oblika nasilja ne prepoznaju nasilje ili prepoznaju samo jedan oblik. To nam je pokazao rezultati početnog istraživanja u banjalučkim srednjim školama prije primjene trogodišnjeg programa po Priručniku Y.

Važno je ohrabriti mlade da ne budu saučesnici nasilja, ali i da znaju kome se konkretno obratiti za pomoć u slučaju da su žrtva ili svjedok nasilja.
Naš program se zasniva na uvjerenju da ako učenici nauče da prepoznaju štetne rodne norme i ako im se obezbijedi siguran prostor da preispituju ove konstrukte, postoji veća vjerovatnoća internalizacije novih ideja u podršci rodno ravnopravnijim, zdravijim, i nenasilnim ponašanjima.

Koje su neke ideje koje bi se kroz formalno i neformalo obrazovanje trebale više propagirati među mladima da bismo živjeli u normalnijem društvu?

Pored informacija o zdravlju i značaju zdravih životnih stilova, treba omogućiti mladima da razumiju dostupne informacije i razviju viši nivo samopouzdanja pri donošenju odluka koje se mogu razlikovati od „društveno očekivanih“. Posebno važan resurs u tom kontekstu predstavljaju životne vještine. Razvijanjem kritičkog mišljenja i empatije, usvajanjem međuljudskih komunikacijskih vještina, vještina rješavanja problema i donošenja odluka, mladi će steći potrebne kompetencije za učinkovitije suprotstavljanje socijalnim utjicajima koji egzistiraju u njihovom okruženju. Upravo su ta načela integrisana u djelovanje programa Inicijativa mladića u okviru kojeg su nastali kurikulumi Program Y i Budi muško klubovi.

 

 

Možda su mladi u periodu u kojem nemaju puno razumijevanja prema ljudima koji se možda po nekom parametru razikuju od ostalih. Ali kako spriječiti da mladalačko nerazumijevanje pređe u govor mržnje?

Upravo zato smo fokusirani na toleranciju, i želimo da našim programima mlade naučimo o poštovanju različitosti. To se uvijek najbolje postiže praksom i konkretnim primjerima. S obzirom da se program se uspješno realizuje u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu*, Bosni i Hercegovini (BiH), Albaniji i dijelom u Crnoj Gori, sve ovo jeste resurs za razmjene, učenje i različita druženja. Tako mladi (koji su dio našeg programa) uče o tome da budu tolerantni i razumiju druge. Znanje i različita pozitivna iskustva su najbolje ,,oružje'' protiv govora mržnje.

Jesmo li uopšte svjesni govora mržnje koji je oko nas?

Nažalost, nisam sigurna da smo svi svjesni poruka i govora mržnje sa kojima se često susrećemo. Tome u prilog ide i veliki broj informacija koje dobijemo u toku dana preko interneta, medija, digitalnih uređaja... Još jedan od problema je i taj što i oni koji su svjesni, kada se desi situacija govora mržnje, reakcija nerijetko izostane. Takođe, dobra većina mladih ne zna kome se obratiti, a sama regulacija govora mržnje na internetu je preslaba.
Informisanje mladih je jedini način na koji možemo dati doprinos da se govor mržnje sankcioniše i potpuno iskorijeni.

Mladi su sve ranije prisutni na internetu i društvenim mrežama, ovo je oblast gdje se još nesmetanije može širiti govor mržnje. Koliko je važno objasniti mladima da i napisane riječi na internetu imaju svoju težinu, ali i odgovornost?

Naš cilj je pružiti mladima kvalitetan  sadržaj odskoro i potpuno prilagođen za online pristup, jer to je jedan od načina kako mogu izbjeći negativne posljedice korištenja interneta i društvenih mreža. Fokusom na korisne i kvalitetne izvore informacija i znanja možemo podstaći mlade da razvijaju svoje vještine,  kritičko mišljenje, samopouzdanje. Važno je da znaju i da prepoznaju svaki oblik nasilja, govora mržnje i reaguju na ispravan način. Trebamo ih zajedno osnažiti i osposobiti da budu odgovorni, odlučni i nezavisni. Učimo ih i toleranciji, ali ne toleranciji na nasilje.

Budi muško klub nije rezervisan samo za muškarce, a rodna ravnopravnost je u osnovi rada kluba. Koliko je važno da principima rodne ravnopravnosti učimo mlade što ranije?

Sprečavanje nasilja u porodici, nasilja prema ženama i djevojčicama takođe je dio nacionalnih programa vlada zemalja u kojima se sprovodi Program Y. Veoma važan aspekt u prevenciji je uklanjanje rodnih stereotipa i povećanje stepena rodne ravnopravnosti. Program Y i Budi muško klubovi direktno doprinose povećanju stepena rodne ravnopravnosti što je ujedno najzastupljeniji rezultat uočen tokom višegodišnjeg praćenja uticaja programa na mlade. Usvajanjem životnih vještina, posebno kritičkog mišljenja, mladi stjiču bolje razumijevanje utjicaja rodne neravnopravnosti na sebe i svoje vršnjake i postaju ključni saveznici u transformaciji okruženja promovišući jednakost i ravnopravnost u svim sferama života.

Budi muško klubovi osnovani su  kao klubovi srednjoškolaca koji su na kreativan način angažovani u dizajniranju i sprovođenju kampanje „Budi muško“ i predstavljaju njen najznačajniji dio. Članovi Kluba su aktivni učesnici i promoteri kampanje „Budi muško“ na način da su oni ti koji razvijaju i organizuju aktivnosti kampanje u svojim školama i podstiču druge mlade ljude da se uključe u promociju njihovih vrijednosti.

Dozvoljeno im je da izgrađuju sebe i podstiču druge da budu bolji, pružajući sigurnu zonu za mlade ljude, gdje nema osuđivanja, osporavanja mišljenja i gdje se podstiču dijalog i samokritično razmišljanje. Pored toga, učestvuju u motivacionim aktivnostima kao što su filmske večeri, pozorište, koncerti, sportske igre, putovanja i susreti sa drugim mladim ljudima te razmjena iskustava sa njima kroz razne vrste omladinskih kampova i kampova za omladinske lidere.

 

 

Živimo u društvu u kojem se ističu nacionalne i religijske razlike, a gubi se iz vida ono najvažnije da smo svi ljudi, da se razumijemo iako pričamo „različitim jezicima“. Kako raditi na približavanju naroda u BiH?

Svjedočimo tome da su mladi ipak najbolji pokazatelj kako zajedno mogu sarađivati bez obzira na bilo kakve razlike. Jasno je da je to sve rezultat predanog rada i pravog pristupa prilagođenog uzrastu, interesovanjima i načinima učenja za mlade. Uvažavanje mišljenja, aktivno slušanje potreba i problema, podrška, afirmacija i dijalog sa mladima od perioda rane adolescencije može rezultirati visokom stepenu razumijevanja, odgovornosti, osnaženoj ličnosti, ne podložnoj porocima, rizičnim ponašanjima i rekla bih iskrivljenim ideologijama.

 


Buka preporuka

Kampanja protiv govora mržnje

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.