Da stvari mogu krenuti nabolje svjedoči obrazovna dijaloška platforma nastala u ovkiru projekta "Dijalog za budućnost". Cilj ove platforme jeste aktivno učestvovanje u dijalogu, kako bi se shvatio koncept i značaj kvalitetnog obrazovanja. Učesnici su predstavnici relevantnih institucija i civilnog društva iz oblasti obrazovanja, koji znanje i informacije prenose dalje ciljanim grupama i pojedincima u lokalnoj zajednici.
Projektom je obuhvaćeno 10 gradova, a jedan od njih je i Banja Luka, gdje je danas održan Dijalog o kvalitetnom obrazovanju. Projektna asistentica Dijana Miljatović, za BUKU je izjavila kako ova platforma služi da upozna učesnike zašto su PISA istraživanja važna, ali i da razumiju sam koncept kvalitetnog obrazovanja.
Dijana Miljatović (foto: Buka)
Poziv su uputili svim osnovnim i srednjim školama, fakultetima i NVO sektoru, koji se bavi omladinom. Veoma su zadovoljni odzivom, te su zbog toga i prihvatili sve prijavljene učesnike, njih čak 38.
"Nakon rezultata vjerujemo da će BiH doživjeti PISA šok, jer mnoge zemlje su ga doživjele, te shvatile situaciju u obrazovnom sistemu nakon ocjene", zaključuje Miljatović.
Prof. dr. Ivana Zečević, ekspertica za pedagošku i školsku psihologiju, za BUKU je rekla kako očekuje da rezultati neće biti zabrinjavajući, već očekivani. Zečević je ujedno jedna od dvije predavačice u okviru dijaloške platforme, zajedno sa doc.dr. Slavicom Tutnjević, eksperticom za razvojnu psihologiju.
Ona dodaje da je mišljenja kako naša djeca neće pokazati zavidno funkcionalno znanje, jer testovni zadaci nisu oni sa kojima se oni inače susreću. A kao neko ko se bavi naučno-istraživačkim radom, dodala je da kada ispitanika stavite pred zadatak koji mu nije poznat, on se bavi prvo strukturom zadatka, pa razmišlja šta zadatak od njega očekuje.
"Još jedan od indikatora zbog kojih očekujem da budemo u trećoj grupi zemalja je taj što su zadaci poprilično opterećeni tekstom. Dakle, zahtijeva se od učenika da čitaju, da razumijevaju pročitano. Možda nekome zvuči čudno da 15-godišnjak ne može da razumije pročitano. Ali ja ne mislim na bazično razumijevanje pročitanog, već da razumije šta se od njega tačno traži."
Ivana Zečević (foto: Buka)
Objašnjava kako zadaci na PISA testiranju nisu zadaci iz određenih lekcija, niti određenih predmeta. Već predstavljaju jedan "kompot svega" što su dotad djeca učila.
"Ne očekujem mnogo od naše djece, iako mi je teško to reći. Ne mislim da zaostaju u bilo čemu u odnosu na djecu iz svijeta. Ali mislim da ih nedovoljno dobro pripremamo i da im na nivou osnovnog obrazovanja ne dajemo funkcionalna znanja. I da se, u stvari, na ovom „takmičenju“ neće dobro pokazati.
To ne znači da nemamo kvalitet među pojedincima."
Posebno naglašava da ne bi voljela da rezultate PISA istraživanja posmatramo takmičarski. I da gledamo koji smo na svijetu u odnosu na koga, već da napravimo kasnije sekundarnu analizu, koja će nam zapravo pokazati zbog čega su rezultati takvi kakvi jesu. Da se pozabavimo time šta nam rezultati daju, šta možemo da iskoristimo i kako da uvedemo u narednom periodu određene promjene.
"Ne možemo provesti radikalne i suštinske promjene, ali određene se mogu uvesti u nastavni proces. I da mjerimo onda da li je došlo do izvjesnih pomjerenja u te tri godine. Da li je generacija koja bi trebala da bude testirana 2021. generacija koja će pokazati bolje rezultate. Trebalo bi da iz ovoga gledamo šta možemo da naučimo, a ne da izmišljamo razloge zbog kojih smo na mjestu na kojem smo. Djeca će pokazati koliko smo u njih investirali."
Spomenula je i dobar primjer, Sloveniju, koja se prošle godine našla u grupi najboljih. Time su, kako navodi, pokazali da su od odcjepljenja, za 20-ak godina uspjeli dovesti djecu do nivoa da ravnopravno rješavaju testovne zadatke, na nivou mnogo razvijenijih ekonomskih država.
"Pitanja koja će se sasvim sigurno postavljati nakon objave rezultata PISA testiranja jesu: ´Ulažemo li dovoljno u nastavni kadar, edukujemo li ih dovoljno? Ali bez obzira na sve, ne bismo trebali izlaziti sa optužbama, već se prosto uključiti i pozvati i stručnjake iz regije da se uključe", zaključuje Zečević.
Obrazovna dijaloška platforma sa realizuje u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“ koji implementiraju UNICEF, UNESCO i UNDP u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekt „Dijalog za budućnost” se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju mira (PBF) te sredstvima Ambasade Kraljevine Norveške.
